U NATO prvo ide BiH pa poslije nje Ukrajina
Foto: Dejan Šajinović
- NATO želi da prije Ukrajine u članstvo bude primljena BiH, barem sudeći prema izjavi koju je dao Mark Rute, generalni sekretar Alijanse, na pres-konferenciji prošle sedmice u sjedištu NATO-a, kojoj su prisustvovale i "Nezavisne".
Rute je, naime, odgovarajući na pitanje o tome da li Ukrajina treba da bude primljena u Alijansu odgovorio potvrdno, ali nije želio da govori o vremenskom okviru, već je dao prošireno obrazloženje.
"Ono što smo rekli u Vašingtonu i ono što ja, naravno, stalno ponavljam je jezik koji je upotrijebljen za koji mislim da je značajan, a odnosi se na nepovratan put prema NATO članstvu. To znači da će u budućnosti NATO, koji ima 32 članice, kao 34. članicu imati Ukrajinu. U ovom trenutku se čini da bi Ukrajina mogla bit
i 33. članica, ali možda neko drugi bude ispred nje", rekao je Rute.
Jedine dvije zemlje koje su formalno podnijele aplikaciju za članstvo su BiH, koja je NATO članstvo uvela u Zakon o odbrani koji su izglasale stranke iz oba entiteta, i Gruzija. S obzirom na to da je BiH najdalje napredovala ka Alijansi, Rute je bez sumnje mislio na BiH, koja bi mogla biti članica prije Ukrajine.
S tim se slaže i Aleksandar Radić, vojni analitičar, koji je takođe prisustvovao pres-konferenciji na kojoj je Rute govorio o mogućem redoslijedu narednih članstava.
Radić objašnjava kontekst u kojem je do te izjave došlo, a odnosi se na težnju Ukrajine da se priključi NATO-u, što je ideja koju je i u Briselu zastupao Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine. Naime, Radić kaže da Zelenski želi da Ukrajina postane 33. članica, ali da postoji određena rezerva među NATO članicama o tome, a posebno kada su rokovi u pitanju.
"Rute je rekao da Ukrajina može da bude 34. članica, a to onda ostavlja pitanje ko može da bude 33. Postoji samo jedna jedina zemlja koja u ovom trenutku može da bude članica, a to je BiH. Nesumnjivo je da je Rute tako razmišljao, jer od svih zemalja koje se nalaze na širem području zahvata interesa NATO-a jedino je BiH do sada uradila velike pripreme, mnogo poteza stoji u pozadini i otvorena tema bi bila da li BiH u nekom promijenjenom odnosu političkih volja može da dobije zeleno svjetlo i da bude 33. članica", kaže Radić.
Prema njegovom mišljenju, i Zelenski bi bio zadovoljan takvim razvojem događaja, jer bi time Ukrajina dobila realan, ali siguran poziv da u budućnosti postane članica. Posebna je ironija, primjećuje Radić, što bi Ukrajina sanjala da se nalazi u poziciji u kojoj je BiH danas.
"Jedna zemlja, BiH, praktično ima rezervisano mjesto da uđe, iako to niko neće u NATO-u baš tako eksplicitno da potvrdi, a ne želi to da učini, a druga zemlja, Ukrajina, koja bi to jako htjela, mora da čeka u redu na povoljan razvoj istorijskih prilika", smatra Radić.
Tokom brifinga prošle sedmice koje smo imali u Briselu, može se zaključiti da bi NATO želio da vidi BiH u svojim redovima, ali svi su eksplicitni u vezi s potrebom ispunjavanja formalnih uslova - zemlja mora to da želi i da sprovede sve potrebne reforme.
Sudeći prema nezadovoljstvu koje je nedavno iskazala Ambasada SAD, zastoj u NATO putu ne dolazi samo iz Republike Srpske, već i od strane stranaka u FBiH koje se formalno zalažu za članstvo.
Radić smatra da je Rute svjesno dao otvorenu izjavu, jer na početku svog mandata želi da pokaže odlučnost i da definiše svoju politiku na jasan način.
"On kao novi čovjek na čelu Alijanse želi da stvori svoje ime. Prve impresije su da pokušava da govori manje diplomatski u odnosu na Stoltenberga, koji je bio uzdržaniji", zaključuje Radić.
Krišto je rekla je da je organizacija NATO simpozijuma značajan dan i trenutak za BiH.
"Naša zemlja sa NATO-om dijeli zajedničke vrijednosti u izgradnji stabilnog, sigurnog i prosperitetnog prostora jugoistočne Europe", rekla je ona, prenosi Fena.
Dodala je da je BiH pouzdan partner koji predano radi da ima stabilne i funkcionalne temelje.
"Želimo ih nadograđivati u svim ključnim segmentima i slijediti dobre primjere razvijenih europskih zemalja", izjavila je Krišto.
Kolomina je izjavio da je BiH izuzetan partner NATO-u, te da je region zapadnog Balkana od velike strateške važnosti za taj savez.
"Simpozijum je još jedna potvrda naše posvećenosti BiH. Ovdje se nalazi veliki broj naših saveznika, rekordan broj učesnika na jednom NATO simpozijumu, što naglašava njegovu važnost. NATO podržava stabilnu i mirnu BiH, kao i cijeli region. Posvećeni smo teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH i ostajemo trajno posvećeni tom cilju", rekao je Kolomina i dodao je da podrška EUFOR-ovoj misiji "Althea" neće izostati.
Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, rekao je da u cilju punopravnog članstva u NATO-u, aktuelna vlast radi na izradi i usvajanju potrebnih dokumenata te da se ispunjava sve što se od BiH očekuje.
(Nezavisne)
Rute je, naime, odgovarajući na pitanje o tome da li Ukrajina treba da bude primljena u Alijansu odgovorio potvrdno, ali nije želio da govori o vremenskom okviru, već je dao prošireno obrazloženje.
"Ono što smo rekli u Vašingtonu i ono što ja, naravno, stalno ponavljam je jezik koji je upotrijebljen za koji mislim da je značajan, a odnosi se na nepovratan put prema NATO članstvu. To znači da će u budućnosti NATO, koji ima 32 članice, kao 34. članicu imati Ukrajinu. U ovom trenutku se čini da bi Ukrajina mogla bit
i 33. članica, ali možda neko drugi bude ispred nje", rekao je Rute.
Jedine dvije zemlje koje su formalno podnijele aplikaciju za članstvo su BiH, koja je NATO članstvo uvela u Zakon o odbrani koji su izglasale stranke iz oba entiteta, i Gruzija. S obzirom na to da je BiH najdalje napredovala ka Alijansi, Rute je bez sumnje mislio na BiH, koja bi mogla biti članica prije Ukrajine.
S tim se slaže i Aleksandar Radić, vojni analitičar, koji je takođe prisustvovao pres-konferenciji na kojoj je Rute govorio o mogućem redoslijedu narednih članstava.
Radić objašnjava kontekst u kojem je do te izjave došlo, a odnosi se na težnju Ukrajine da se priključi NATO-u, što je ideja koju je i u Briselu zastupao Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine. Naime, Radić kaže da Zelenski želi da Ukrajina postane 33. članica, ali da postoji određena rezerva među NATO članicama o tome, a posebno kada su rokovi u pitanju.
"Rute je rekao da Ukrajina može da bude 34. članica, a to onda ostavlja pitanje ko može da bude 33. Postoji samo jedna jedina zemlja koja u ovom trenutku može da bude članica, a to je BiH. Nesumnjivo je da je Rute tako razmišljao, jer od svih zemalja koje se nalaze na širem području zahvata interesa NATO-a jedino je BiH do sada uradila velike pripreme, mnogo poteza stoji u pozadini i otvorena tema bi bila da li BiH u nekom promijenjenom odnosu političkih volja može da dobije zeleno svjetlo i da bude 33. članica", kaže Radić.
Prema njegovom mišljenju, i Zelenski bi bio zadovoljan takvim razvojem događaja, jer bi time Ukrajina dobila realan, ali siguran poziv da u budućnosti postane članica. Posebna je ironija, primjećuje Radić, što bi Ukrajina sanjala da se nalazi u poziciji u kojoj je BiH danas.
"Jedna zemlja, BiH, praktično ima rezervisano mjesto da uđe, iako to niko neće u NATO-u baš tako eksplicitno da potvrdi, a ne želi to da učini, a druga zemlja, Ukrajina, koja bi to jako htjela, mora da čeka u redu na povoljan razvoj istorijskih prilika", smatra Radić.
Tokom brifinga prošle sedmice koje smo imali u Briselu, može se zaključiti da bi NATO želio da vidi BiH u svojim redovima, ali svi su eksplicitni u vezi s potrebom ispunjavanja formalnih uslova - zemlja mora to da želi i da sprovede sve potrebne reforme.
Sudeći prema nezadovoljstvu koje je nedavno iskazala Ambasada SAD, zastoj u NATO putu ne dolazi samo iz Republike Srpske, već i od strane stranaka u FBiH koje se formalno zalažu za članstvo.
Radić smatra da je Rute svjesno dao otvorenu izjavu, jer na početku svog mandata želi da pokaže odlučnost i da definiše svoju politiku na jasan način.
"On kao novi čovjek na čelu Alijanse želi da stvori svoje ime. Prve impresije su da pokušava da govori manje diplomatski u odnosu na Stoltenberga, koji je bio uzdržaniji", zaključuje Radić.
"BiH pouzdan partner NATO-a"
U Sarajevu se održava "NATO partnerski 360 simpozij 2024", kojem su prisustvovali Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, i Havijer Kolomina, pomoćnik generalnog sekretara NATO-a za politička pitanja i bezbjednost.Krišto je rekla je da je organizacija NATO simpozijuma značajan dan i trenutak za BiH.
"Naša zemlja sa NATO-om dijeli zajedničke vrijednosti u izgradnji stabilnog, sigurnog i prosperitetnog prostora jugoistočne Europe", rekla je ona, prenosi Fena.
Dodala je da je BiH pouzdan partner koji predano radi da ima stabilne i funkcionalne temelje.
"Želimo ih nadograđivati u svim ključnim segmentima i slijediti dobre primjere razvijenih europskih zemalja", izjavila je Krišto.
Kolomina je izjavio da je BiH izuzetan partner NATO-u, te da je region zapadnog Balkana od velike strateške važnosti za taj savez.
"Simpozijum je još jedna potvrda naše posvećenosti BiH. Ovdje se nalazi veliki broj naših saveznika, rekordan broj učesnika na jednom NATO simpozijumu, što naglašava njegovu važnost. NATO podržava stabilnu i mirnu BiH, kao i cijeli region. Posvećeni smo teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH i ostajemo trajno posvećeni tom cilju", rekao je Kolomina i dodao je da podrška EUFOR-ovoj misiji "Althea" neće izostati.
Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, rekao je da u cilju punopravnog članstva u NATO-u, aktuelna vlast radi na izradi i usvajanju potrebnih dokumenata te da se ispunjava sve što se od BiH očekuje.
(Nezavisne)
