Srbi u parlamentu BiH obaraju Komšićev i Bećirovićev zakon o imovini
Foto: Fena
- Prijedlog zakona o imovini koji je izglasan u Predsjedništvu BiH glasovima bošnjačkog i hrvatskog člana Denisa Bećirovića i Željka Komšića, ali ne i srpskog člana Željke Cvijanović, i koji predviđa da je država BiH vlasnik imovine i nosilac prava vlasništva na toj imovini, biće oboren u parlamentu BiH ako je suditi po stavovima srpskih političkih predstavnika, ali i po procedurama koje moraju biti zadovoljene da bi zakon uopšte zaživio.
Nakon što je Cvijanovićeva preglasana, u javnosti se povela velika rasprava o tome da li je ona trebala, morala i mogla da pokrene mehanizam zaštite vitalnog interesa po ovom pitanju, a što dosad nije učinila.
U obrazloženju svog stava Cvijanovićeva tvrdi da se zaštita vitalnog interesa povlači kada ne postoji konsenzus po pitanju spoljne politike, u šta ne spada pitanje imovine.
Pored toga, ona je navela da Predsjedništvo BiH ne može biti ovlašćeni predlagač zakona o državnoj imovini, jer ono u skladu sa Ustavom BiH može predlagati samo zakone iz domena svojih nadležnosti.
Međutim, pravni stručnjaci i politički eksperti sa kojima smo razgovarali ističu da je srpski član Predsjedništva BiH u ovom slučaju mogao da pokrene mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, jer je to omogućeno članom V. 2(d) Ustava BiH, u kojem se navodi da član Predsjedništva koji se ne slaže sa odlukom drugih članova tu odluku može proglasiti destruktivnom po vitalni interes teritorije sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju.
Dakle, oni navode da se u ovoj stavci Ustava ne navodi striktno da se mehanizam zaštite pokreće samo kada je u pitanju spoljna politika, već svaki put kada se neki član Predsjedništva osjeti ugroženim.
"Ako ste pažljivo čitali Ustav, nigdje eksplicitno ne piše da se mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa može povući samo na spoljnu politiku i mislim da je od početka to bila greška i da se u suštini na svaku odluku može pokrenuti mehanizam", kaže za "Nezavisne" izvor dobro upućen u rad Predsjedništva BiH.
Nadovezujući se na ovo, Mile Dmičić, profesor ustavnog prava, podsjeća da je Ustavom BiH data mogućnost zaštite interesa članovima Predsjedništva BiH.
"U ovom slučaju član Predsjedništva iz Republike Srpske ukoliko je nezadovoljan odlukom, ne piše u kojoj oblasti, može zatražiti od Narodne skupštine da se izjasni o ovom pitanju", kaže Dmičić za "Nezavisne novine".
On ističe da Predsjedništvo BiH ima mnogo više nadležnosti nego što se to navodi Ustavom BiH jer se tu računaju i zakoni koje donosi i drugi akti, ali dodaje da nijedna od njih nema nikakve veze sa državnom imovinom.
"Nijedna nadležnost koju Predsjedništvo BiH ima ne odnosi se na to da se oni mogu baviti ustavnom materijom koja se odnosi na državnu imovinu", navodi Dmičić.
Poznavaoci prilika u Predsjedništvu BiH dalje navode da se ovo tijelo u prošlosti nije bavilo predlaganjem zakona, osim kada je u pitanju bio budžet BiH ili stvari koje se tiču odbrane, tako da procjenjuju da će Bećirovićeva i Komšićeva inicijativa doživjeti fijasko i pasti, poput ranijeg zakona o gasu BiH koji je na sličan način prvo prošao na Predsjedništvu BiH, a potom pao u parlamentu BiH.
"Ovo je sve novo u odnosu na raniju praksu. Predsjedništvo se nije bavilo pitanjem državne imovine i sličnim stvarima, ali isto tako nemam dokaz da je to negdje zabranjeno. Ne vidim kako može zakon proći ako SNSD to ne želi", navodi naš izvor.
Ako zakon prođe Predsjedništvo BiH, biće upućen u parlament BiH, tačnije Predstavnički dom Parlamentarne skupštine (PD PS) BiH, gdje će Kolegijum ovog doma odlučiti da li će se on naći na dnevnom redu sjednice PD PS.
O zakonu bi, kako nam je rečeno, prvo trebalo da odlučuje prošireni sastav Kolegijuma Predstavničkog doma PS BiH, a njega po Poslovniku rad i članu 22 čine članovi Kolegijuma PD, te predstavnici klubova poslanika u PD PS BiH.
U ovom sazivu ukupno je devet klubova poslanika (SDA, SNSD, SDP BiH, Koalicija SDS - PDP - Za pravdu i red, Koalicija prohrvatskih stranaka, Demokratska fronta, Narod i pravda, Naša stranka - BHI KF i Srpski klub), te tri člana Kolegijuma, tako da slijedi da prošireni sastav Kolegijuma broji 12 članova.
Da bi prošireni kolegijum mogao donositi odluke potrebno je da postoji kvorum od minimalno sedam članova, a odluke se dalje donose većinom glasova.
Ako bismo sudili prema tome ko su članovi proširenog kolegijuma, odnosno da od 12, svega četiri dolaze iz srpskih stranaka, velika je vjerovatnoća da će zakon proći.
Ako se to desi, o tome da li će on doći na dnevni red sjednice Predstavničkog doma PS BiH dalje odlučuje Kolegijum Predstavničkog doma PS BiH, u kojem trenutno sjede Nebojša Radmanović (SNSD), kao predsjedavajući, Denis Zvizdić kao prvi zamjenik i Marinko Čavara kao drugi zamjenik. I oni odluke donose konsenzusom, ali ako su na sjednici prisutna dva od tri člana odluka je usvojena ako obojica glasaju za nju.
U ovom slučaju je najizvjesnije da Radmanović ne bi podržao prijedlog da se na dnevni red sjednice Predstavničkog doma PS BiH uvrsti i Prijedlog zakona o imovini.
Da je teško očekivati da će zakon doći u parlamentarnu proceduru svjedoče i riječi Marinka Čavare, zamjenika predsjedavajućeg PD PS BiH.
"Ja sam šokiran da članovi Predsjedništva, dvojica članova koji su glasali, za to ne znaju da nisu nadležni za predlaganje zakona u Parlamentarnoj skupštini. Već su ranije predlagali neke zakone, koji isto tako neće biti razmatran kao i ovaj zakon, jer nisu ovlašteni predlagači", poručio je Čavara.
Ako bi zakon nekim slučajem prošao i Kolegijum, onda bi odluku da li će zakon biti uvršten na dnevni red sjednice donijela 42 poslanika, koliko ih sjedi u Predstavničkom domu. A tamo sjedi 13 srpskih poslanika, od kojih 10 treba glasati protiv toga da se raspravlja o zakonu.
Darko Babalj, predsjedavajući Kluba SDS - PDP - Za pravdu i red, kaže za "Nezavisne" da je Željka Cvijanović trebalo da pokrene mehanizam zaštite po ovom pitanju.
"Ako smo mogli uložiti veto na agreman onog ambasadora iz Njemačke, trebalo je uložiti isto i ovdje, i da Narodna skupština glasa o tome. Ako ga već ne ulažemo i ako dođe na prošireni kolegijum, ja ću biti protiv. A ako ne dođe na prošireni, a dođe na Kolegijum i preglasaju Radmanovića, dođe na sjednicu PD PS BiH, Srbi u Republici Srpskoj valjda imaju 10 glasova da obore taj prijedlog. Od tih potrebnih 10 glasova pet će sigurno biti iz kluba koji ja vodim", poručio je Babalj.
Milan Petković, poslanik Srpskog kluba u PD PS BiH i pravnik po struci, uvjerava da prijedlog zakona o državnoj imovini neće ugledati svjetlost dana.
"Neće ni doći u parlamentarnu proceduru, jer neće proći Kolegijum. O imovini se moraju dogovoriti entiteti", kazao je Petković za "Nezavisne".
(Nezavisne)
Nakon što je Cvijanovićeva preglasana, u javnosti se povela velika rasprava o tome da li je ona trebala, morala i mogla da pokrene mehanizam zaštite vitalnog interesa po ovom pitanju, a što dosad nije učinila.
U obrazloženju svog stava Cvijanovićeva tvrdi da se zaštita vitalnog interesa povlači kada ne postoji konsenzus po pitanju spoljne politike, u šta ne spada pitanje imovine.
Pored toga, ona je navela da Predsjedništvo BiH ne može biti ovlašćeni predlagač zakona o državnoj imovini, jer ono u skladu sa Ustavom BiH može predlagati samo zakone iz domena svojih nadležnosti.
Međutim, pravni stručnjaci i politički eksperti sa kojima smo razgovarali ističu da je srpski član Predsjedništva BiH u ovom slučaju mogao da pokrene mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, jer je to omogućeno članom V. 2(d) Ustava BiH, u kojem se navodi da član Predsjedništva koji se ne slaže sa odlukom drugih članova tu odluku može proglasiti destruktivnom po vitalni interes teritorije sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju.
Dakle, oni navode da se u ovoj stavci Ustava ne navodi striktno da se mehanizam zaštite pokreće samo kada je u pitanju spoljna politika, već svaki put kada se neki član Predsjedništva osjeti ugroženim.
"Ako ste pažljivo čitali Ustav, nigdje eksplicitno ne piše da se mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa može povući samo na spoljnu politiku i mislim da je od početka to bila greška i da se u suštini na svaku odluku može pokrenuti mehanizam", kaže za "Nezavisne" izvor dobro upućen u rad Predsjedništva BiH.
Nadovezujući se na ovo, Mile Dmičić, profesor ustavnog prava, podsjeća da je Ustavom BiH data mogućnost zaštite interesa članovima Predsjedništva BiH.
"U ovom slučaju član Predsjedništva iz Republike Srpske ukoliko je nezadovoljan odlukom, ne piše u kojoj oblasti, može zatražiti od Narodne skupštine da se izjasni o ovom pitanju", kaže Dmičić za "Nezavisne novine".
On ističe da Predsjedništvo BiH ima mnogo više nadležnosti nego što se to navodi Ustavom BiH jer se tu računaju i zakoni koje donosi i drugi akti, ali dodaje da nijedna od njih nema nikakve veze sa državnom imovinom.
"Nijedna nadležnost koju Predsjedništvo BiH ima ne odnosi se na to da se oni mogu baviti ustavnom materijom koja se odnosi na državnu imovinu", navodi Dmičić.
Poznavaoci prilika u Predsjedništvu BiH dalje navode da se ovo tijelo u prošlosti nije bavilo predlaganjem zakona, osim kada je u pitanju bio budžet BiH ili stvari koje se tiču odbrane, tako da procjenjuju da će Bećirovićeva i Komšićeva inicijativa doživjeti fijasko i pasti, poput ranijeg zakona o gasu BiH koji je na sličan način prvo prošao na Predsjedništvu BiH, a potom pao u parlamentu BiH.
"Ovo je sve novo u odnosu na raniju praksu. Predsjedništvo se nije bavilo pitanjem državne imovine i sličnim stvarima, ali isto tako nemam dokaz da je to negdje zabranjeno. Ne vidim kako može zakon proći ako SNSD to ne želi", navodi naš izvor.
Ako zakon prođe Predsjedništvo BiH, biće upućen u parlament BiH, tačnije Predstavnički dom Parlamentarne skupštine (PD PS) BiH, gdje će Kolegijum ovog doma odlučiti da li će se on naći na dnevnom redu sjednice PD PS.
O zakonu bi, kako nam je rečeno, prvo trebalo da odlučuje prošireni sastav Kolegijuma Predstavničkog doma PS BiH, a njega po Poslovniku rad i članu 22 čine članovi Kolegijuma PD, te predstavnici klubova poslanika u PD PS BiH.
U ovom sazivu ukupno je devet klubova poslanika (SDA, SNSD, SDP BiH, Koalicija SDS - PDP - Za pravdu i red, Koalicija prohrvatskih stranaka, Demokratska fronta, Narod i pravda, Naša stranka - BHI KF i Srpski klub), te tri člana Kolegijuma, tako da slijedi da prošireni sastav Kolegijuma broji 12 članova.
Da bi prošireni kolegijum mogao donositi odluke potrebno je da postoji kvorum od minimalno sedam članova, a odluke se dalje donose većinom glasova.
Ako bismo sudili prema tome ko su članovi proširenog kolegijuma, odnosno da od 12, svega četiri dolaze iz srpskih stranaka, velika je vjerovatnoća da će zakon proći.
Ako se to desi, o tome da li će on doći na dnevni red sjednice Predstavničkog doma PS BiH dalje odlučuje Kolegijum Predstavničkog doma PS BiH, u kojem trenutno sjede Nebojša Radmanović (SNSD), kao predsjedavajući, Denis Zvizdić kao prvi zamjenik i Marinko Čavara kao drugi zamjenik. I oni odluke donose konsenzusom, ali ako su na sjednici prisutna dva od tri člana odluka je usvojena ako obojica glasaju za nju.
U ovom slučaju je najizvjesnije da Radmanović ne bi podržao prijedlog da se na dnevni red sjednice Predstavničkog doma PS BiH uvrsti i Prijedlog zakona o imovini.
Da je teško očekivati da će zakon doći u parlamentarnu proceduru svjedoče i riječi Marinka Čavare, zamjenika predsjedavajućeg PD PS BiH.
"Ja sam šokiran da članovi Predsjedništva, dvojica članova koji su glasali, za to ne znaju da nisu nadležni za predlaganje zakona u Parlamentarnoj skupštini. Već su ranije predlagali neke zakone, koji isto tako neće biti razmatran kao i ovaj zakon, jer nisu ovlašteni predlagači", poručio je Čavara.
Ako bi zakon nekim slučajem prošao i Kolegijum, onda bi odluku da li će zakon biti uvršten na dnevni red sjednice donijela 42 poslanika, koliko ih sjedi u Predstavničkom domu. A tamo sjedi 13 srpskih poslanika, od kojih 10 treba glasati protiv toga da se raspravlja o zakonu.
Darko Babalj, predsjedavajući Kluba SDS - PDP - Za pravdu i red, kaže za "Nezavisne" da je Željka Cvijanović trebalo da pokrene mehanizam zaštite po ovom pitanju.
"Ako smo mogli uložiti veto na agreman onog ambasadora iz Njemačke, trebalo je uložiti isto i ovdje, i da Narodna skupština glasa o tome. Ako ga već ne ulažemo i ako dođe na prošireni kolegijum, ja ću biti protiv. A ako ne dođe na prošireni, a dođe na Kolegijum i preglasaju Radmanovića, dođe na sjednicu PD PS BiH, Srbi u Republici Srpskoj valjda imaju 10 glasova da obore taj prijedlog. Od tih potrebnih 10 glasova pet će sigurno biti iz kluba koji ja vodim", poručio je Babalj.
Milan Petković, poslanik Srpskog kluba u PD PS BiH i pravnik po struci, uvjerava da prijedlog zakona o državnoj imovini neće ugledati svjetlost dana.
"Neće ni doći u parlamentarnu proceduru, jer neće proći Kolegijum. O imovini se moraju dogovoriti entiteti", kazao je Petković za "Nezavisne".
(Nezavisne)
