Inflacija niža, ali se očekuje novi rast cijena
FOTO: Ilustracija
Očekivana inflacija za ovu godinu iznosi 7,9 odsto, što je niže od očekivanja iskazanih u julu ove godine, saopšteno je iz Centralne banke BiH (CB BiH), koja je uradila anketu o inflacijskim očekivanjima u septembru ove godine.
Kako su naveli iz Centralne banke BiH, rezultati ankete ukazuju na relativno ublažavanje kratkoročnih inflacijskih očekivanja za tekuću godinu.
"Očekivana agregirana inflacija za 2023. godinu iznosi 7,9 odsto, što je niže od očekivanja iskazanih u julu ove godine, kada su sudionici u anketi predviđali prosječnu inflaciju od 8,3 odsto", naveli su iz CB BiH.
Dodaje se da inflacijska očekivanja za 2024. godinu u ovom krugu anketiranja iznose 5,2 odsto, što je nešto blago niže nego očekivanja u julskoj anketi, ali govori da sudionici očekuju nastavak rasta cijena i ne očekuju brzo eliminisanje inflacije.
"Rezultati ankete sugerišu da su očekivanja da će inflacija do kraja godine imati blagu tendenciju pada, s tim da je i dalje na mnogo višem nivou od višegodišnjeg prosjeka. Inflacija je ponovo postala jedan od ključnih makroekonomskih indikatora i u posljednje dvije godine znatno utiče na sva ekonomska kretanja u BiH i svijetu", kazali su iz Centralne banke BiH.
Ekonomista Igor Gavran rekao je za "Nezavisne novine", s obzirom na to da je riječ o anketi i očekivanjima, odnosno pretpostavkama, da ih je nemoguće provjeriti ili izmjeriti vjerovatnoću.
"Kao što su očekivanja iz jula sada izmijenjena naniže, moguće je da ova očekivanja budu naknadno izmijenjena naviše. Mislim da je realno očekivati pad onog dijela inflacije koji je isključio 'uvozni', s obzirom na trendove u evrozoni i drugim zemljama s kojima smo ekonomski povezani, ali ostaje neizvjesnost kako će se kretati cijene nafte i drugih energenata (aktuelni rat na Bliskom istoku, mogućnost daljeg smanjenja proizvodnje članica OPEC+ i eventualno povećanje traženje zbog hladnije zime) i hoće li domaće vlasti djelovati bilo kakvim efikasnim mjerama za kontrolu i smanjenje cijena ili će sve ostati uglavnom prepušteno trgovcima da nastave ostvarivati ekstraprofit i cijene držati na nerealno visokom nivou", objašnjava Gavran.
Dodaje da će cijene hrane takođe biti pod uticajem klimatskih prilika i funkcionalnosti lanaca snabdijevanja.
"U svakom slučaju, čak i ovakva predviđanja, ako se ostvare, ne znače bilo kakvo olakšanje građanima ili poboljšanje životnog standarda, jer i dalje znače rast cijena i to na mnogo višu osnovicu. Tek značajan pad cijena bi donio dobrobit i suštinsku promjenu za građane. Bojim se da ovakva očekivanja kreiraju iluziju da inflacija prestaje biti problem i da će vlasti, koje ni do sada nisu učinile praktično ništa, shvatiti kao poruku da pogotovo sada više to ne moraju", zaključio je Gavran.
(Nezavisne)
Kako su naveli iz Centralne banke BiH, rezultati ankete ukazuju na relativno ublažavanje kratkoročnih inflacijskih očekivanja za tekuću godinu.
"Očekivana agregirana inflacija za 2023. godinu iznosi 7,9 odsto, što je niže od očekivanja iskazanih u julu ove godine, kada su sudionici u anketi predviđali prosječnu inflaciju od 8,3 odsto", naveli su iz CB BiH.
Dodaje se da inflacijska očekivanja za 2024. godinu u ovom krugu anketiranja iznose 5,2 odsto, što je nešto blago niže nego očekivanja u julskoj anketi, ali govori da sudionici očekuju nastavak rasta cijena i ne očekuju brzo eliminisanje inflacije.
"Rezultati ankete sugerišu da su očekivanja da će inflacija do kraja godine imati blagu tendenciju pada, s tim da je i dalje na mnogo višem nivou od višegodišnjeg prosjeka. Inflacija je ponovo postala jedan od ključnih makroekonomskih indikatora i u posljednje dvije godine znatno utiče na sva ekonomska kretanja u BiH i svijetu", kazali su iz Centralne banke BiH.
Ekonomista Igor Gavran rekao je za "Nezavisne novine", s obzirom na to da je riječ o anketi i očekivanjima, odnosno pretpostavkama, da ih je nemoguće provjeriti ili izmjeriti vjerovatnoću.
"Kao što su očekivanja iz jula sada izmijenjena naniže, moguće je da ova očekivanja budu naknadno izmijenjena naviše. Mislim da je realno očekivati pad onog dijela inflacije koji je isključio 'uvozni', s obzirom na trendove u evrozoni i drugim zemljama s kojima smo ekonomski povezani, ali ostaje neizvjesnost kako će se kretati cijene nafte i drugih energenata (aktuelni rat na Bliskom istoku, mogućnost daljeg smanjenja proizvodnje članica OPEC+ i eventualno povećanje traženje zbog hladnije zime) i hoće li domaće vlasti djelovati bilo kakvim efikasnim mjerama za kontrolu i smanjenje cijena ili će sve ostati uglavnom prepušteno trgovcima da nastave ostvarivati ekstraprofit i cijene držati na nerealno visokom nivou", objašnjava Gavran.
Dodaje da će cijene hrane takođe biti pod uticajem klimatskih prilika i funkcionalnosti lanaca snabdijevanja.
"U svakom slučaju, čak i ovakva predviđanja, ako se ostvare, ne znače bilo kakvo olakšanje građanima ili poboljšanje životnog standarda, jer i dalje znače rast cijena i to na mnogo višu osnovicu. Tek značajan pad cijena bi donio dobrobit i suštinsku promjenu za građane. Bojim se da ovakva očekivanja kreiraju iluziju da inflacija prestaje biti problem i da će vlasti, koje ni do sada nisu učinile praktično ništa, shvatiti kao poruku da pogotovo sada više to ne moraju", zaključio je Gavran.
(Nezavisne)
