Stevan Perković je dvadeset osmogodišnji poljoprivredni inženjer koji radi u struci i sa svojom tročlanom porodicom živi u Glogovcu. Član je Glavnog odbora Pokreta za Bijeljinu i kandidat za narodnog odbornika u Skupštini grada Bijeljine.

“Potencijal Semberije za poljoprivrednu proizvodnju na preko 50 000 hektara obradive površine je značajan, ali je evidentno da se broj aktivnih poljoprivrednika smanjuje iz godine u godinu. To ukazuje da prostora za unapređenje
proizvodnje ima, posebno kada je u pitanju odabir kultura, način i vrijeme proizvodnje, oblik prerade ili čuvanja, nalaženje tržišta, marketing, brendiranje i efikasna naplata,” kaže Perković.



Perković će, kako kaže, ovakve inicijative pokretati i u Skupštini grada Bijeljine, ali istovremeno skreće pažnju da za njihovo provođenje treba ozbiljan, uvezan i studiozan rad stručnjaka od gradskih odjeljenja do nivoa Republike Srpske.

“Trenutno stanje u kojem skoro svaki poljoprivrednik u Semberiji radi sam za sebe sve ove poslove jeste jedan od načina za preživljavanje na tržištu, ali je i veliki izazov da se izbjegnu loše odluke i propadanje gazdinstva. Uvezivanje poljoprivrednika, odabir i organizovanje planske proizvodnje ozbiljan je posao, koji donosi ili novčanu zaradu ili gubitake, ne samo za poljoprivrednika pojedinačno, nego i za cijelu Semberiju i lokalni budžet i tako se prema ovoj oblasti treba i odnositi” naglašava Perković.

Primjer Holandije pokazuje da se uz veliku volju i trud, čak i proizvodnja lala kao osjetljivog proizvoda, može podići na nivo koji donosi ogromnu zaradu. Njihovi uzgajivači su, dizajnirajući želje kupca, stvorili potpuno nova tržišta, kreirali efikasne kanale transporta i naplate, i sve vrijeme pažljivo njegovali navike potrošača.

“Pred nama su brojna pitanja, poput onog kako najbolje iskoristiti diplomatsko - konzularnu mrežu BiH, privredna predstavništva Republike Srpske u inostranstvu da bismo pronašli tržište za naše proizvode? Kako povećati efikasnost korišćenja fondova i grantova EU ili drugih organizacija - ako ih bude, da li razmatrati mogućnosti prekogranične privredne saradnje, kako obezbijediti povoljne kredite, da li pokretati ideje o otvaranju slobodnih privrednih zona sa Srbijom i Crnom Gorom, samo su neke od dilema koje, prvo mi sami u Semberiji, trebamo ozbiljno razmotriti u narednom četvorogodišnjem periodu,” kaže na kraju Perković.