U okviru obilležavanja velikog jubileja 110 godina od čuvene bitke na Mačkovom kamenu u Krupnju je predstavljena knjiga "Mačkov kamen -110 godina sjećanja 1914-2024", čiji je autor ovdašnji protojerej stvarofor Aleksandar Đurđev, koji je, u sebi, spojio sve ljepote službe za oltarom, zlatouste riječi, pisane i usmeno kazane, bogati književni stil, raskošnog znanja, uz baštinjenje bogate nacionalne prošlosti.

Usred slavnog i mučeničkog grada, središta Rađevine, prota Đurđev je podsjetio domaćine i goste, koji su 
došli sa svih srpskih strana, da je Poćorek, posle poraza na Ceru, na početku Velikog rata, rekao da nam to nikad neće oprostiti i da će nam se osveti.I nisu oprostili.



 -Krajem avgusta, napravio je jednu malu varku, na Savi, a glavni udar nam je napravio iza leđa, od Višegrada do Zvornika, da nas pobijedi i porobi, misleći da je tu najstrmija Srbija i da ga tu nećemo dočekati -rekao je prota 
Đurđev. -A, mi smo ga dočekali baš na tim gudurama, od Gučeva i Mačkovog kamene i svih dinelova Sokolskih planina, koji se nalaze iznad Drine i dočekali u takmi razmjerama da je tu bilo najveće krvoproliće u Prvom svjetskom ratu.Na Mačkovom kamenu je svaka stopa natopljena krvlju. Iz stroja je izbačeno 15 hiljada vojnika sa obje strane.

U toj bici, ukazao je prota, "ranjen je i stariji sin kralja Petra Prvog Karađorđevića, kao oficir, jer je 
riječ o bici u kojoj je stradalo najviše oficira u Prvom svjetskom ratu. Zahvaljujući junaštvu naših slavnih junaka, zaustavili smo prodor koji nije mogao da ide dalje u Srbiju i skrenuli smo ka Kolubari. Da Mačkovog kamena nije bilo, ne bi bilo čuvene Kolubarske bitke i pobjede našega vojvode Mišića u toj slavnoj bici. Strahote rata u Prvom svjetskom ratu opisao je čuveni Arčibald Rajs, Švajcarac, veliki prijatelj Srba i Srbije. Postao je počasni građanin Krupnja i dao je prvi inicijativu da se podigne dostojan spomenik bitke na Mačkovom kamenu. S tim u vezi osnovana su dva odbora, krupanjski i beogradski.



Izgrađena je crkva u Krupnju, čiji je arhitekta bio Momir Kirunović, oslikao ju je Živorad Anastasijević. Najveću apanažu dao je kralj Aleskandar Prvi Karađorđević za izgradnju hrama.Crkva je završena 1932 godine, kojom je kralj bio oduševljen, kao i činjenicom da je posvećena njegovim ratnim drugovima. Uporedo je završena i Spomen 
kosturnica na Mačkovom kamenu koju je, takođe, projektovao Momir Korunović. Crkvu u središtu Krupnja je, te 1932 godine, osveštao patrijarh Varnava. Ova Bogomolja je samo čudom sačuvana, a sačuvana je da ostane do današnjih dana, da priča svoju priču i da oni koji su sahranjeni ispod oltara budu zajedno na svakoj liturgiji -Godine 1941. po naređenju dr Higklofera Krupanj je morao da nestane sa lica poslije stravično pokolja u Dragincu, kod Loznice, gdje je pobijeno 3000 žena i djece -priča prota Aleksandar Đurđev. -Krupanj više neće postojati, rekao je zloglasni fašistički komandant. Naredio je da se spali mjesto i strelja svo muško stanovništvo! Imamo njegovu originalnu naredbu u Muzeju u Krupnju. Avionska crkva zarila se usred kemene crkve, kamenog oltara i nije eksplodirala. Došli su fašisti da je aktiviraju. Naši ljudi su im rekli; -Ispod su kosti i vaših i naših.Vi ćete dići u vazduh i vaše kosti i naših vojnika.Rekli su dobro i nisu to dalje dirali.
 
Prota je sakupio mnoštvo dragocjenih fotografija i svjedočanstva o događajima iz Velikog rata i Bitke na Mačkovom kamenu, koje su svojevsrne riznice, dokumenta i svjedočenja kako su naši slavni preci stradali i šta su sve prošli 
da bi izborili, ne samo slobodu, već i čast i ime svakog Srbina i otadžbine Srbije. Putovao je i po inostranstvu, posjećivao muzeje i arhive, kao i one u zemlji, kako bi baš sabrao sve ono što na najbolji način svjedoči o tim teškim, mučeničkim, stradalničkim, ali slavnim danima našeg roda.

Prota je pozvao mlade naraštaje da čuvaju sve ono što je nacionalno vrijedno u svakom pogledu i da se zapitaju gdje je, danas, u eri tehnološke revolucije čovjek drugom čovjeku. Ovu knjigu, od kapitalne vrijednosti, izdalo je Udruženje Rađevaca, prota se odrekao honorara, a štampanje je platio Mihailo Stakić, Beograđanin, poreklom Rađevac.


Za Semberija info - Mladen Vasilić