MAJKL MARFI NOVI AMBASADOR SAD U BIH
- Majkl Marfi biće novi američki ambasador u Bosni i Hercegovini nakon što je Senat potvrdio njegovu nominaciju.
Predsjednik Džo Bajden nominovano Marfija u julu za novog ambasadora u BiH.
Majkl Marfi je ranije, prilikom saslušanja u Komitetu za spoljne poslove američkog Senata rekao je da će, ako bude potvrđen, podržavati pomirenje među sva tri konstitutivna naroda u BiH i ostalih, što je formulacija koju američke diplomate uglavnom preformulišu u "etničke zajednice".
Osim toga, Marfi je, slično kao sadašnji ambasador Erik Nelson i bivši specijalni izaslanik Stejt departmenta Metju Palmer, rekao da će SAD tražiti da BiH produbi "partnerstvo" s NATO savezom, nijednom ne spominjući članstvo, a takođe je zanimljivo da će tražiti produbljivanje tog partnerstva "tamo gdje postoji konsenzus", što se može protumačiti time da će se za dalje korake prema NATO-u tražiti konsenzus između tri konstitutivna naroda i ostalih, što je takođe relativna novina.
Govoreći o ustavnim reformama Dejtona, slično kao Palmer, Marfi je rekao da se traži"ograničena ustavna reforma", koja će riješiti implementaciju odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci", i otvoriti prostor za više civilnog izražavanja u javnom prostoru. Imao je mnogo blaži i manje kritičan nastup prema Republici Srpskoj i njenim političarima u odnosu na većinu prethodnih saslušanja u Komitetu.
Nijednom nije pomenuo Republiku Srpsku ni Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, a za "etnonacionalističku retoriku", za koju je rekao da postoji u BiH, nije okrivio nikoga u BiH, već "maligno djelovanje" Rusije i Kine, što je opisao direktnom prijetnjom za američke nacionalne interese.
Na direktno pitanje senatora Bena Kardina o "namjerama srpske populacije u BiH za jačom autonomijom", Marfi je odgovorio odmjereno i indirektno, potvrdivši privrženost SAD suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, te da će biti posvećen djelovanju protiv retorike koja to dovodi u pitanje. Precizirao je šta podrazumijeva"ograničena ustavna reforma" u smislu implementacije odluke "Sejdić i Finci", kao i jačanju ekonomskog prosperiteta u BiH.
Tokom cijelog izlaganja podvukao je da će njegov prioritet biti borba protiv korupcije i slabljenja vladavine prava te je najavio da će u tom smislu biti spreman da koristi sankcije koje je odobrio američki predsjednik Džo Bajden, ali bez navođenja detalja na koga se to odnosi i na koji način će sankcije biti primijenjene. Umjesto toga, fokusirao se na Rusiju i Kinu, koje, po njegovim riječima, žele da BiH bude propala država kako bi na taj način sprovodili svoje interese, koji štete interesima SAD, jer ih je optužio da profitiraju od korupcije i slabljenja vladavine prava u BiH. Na samom početku svog izlaganja pružio je podršku, ne samo teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, već i novom visokom predstavniku Kristijanu Šmitu. Govoreći o ratnim zločinima i Srebrenici, rekao je da od svih lidera očekuje rad na pomirenju, a da su za zločine koji su se dešavali tokom rata odgovorni pojedinci, a ne cijele etničke zajednice.
On bi u BiH mogao stići tokom narednog mjeseca.
Sarajevo mu nije nepoznato.
Službovao je ovdje prije 12 godina, kada je bio i šef političkog odjela Ambasade SAD u BiH.
(Nezavisne)
Predsjednik Džo Bajden nominovano Marfija u julu za novog ambasadora u BiH.
Majkl Marfi je ranije, prilikom saslušanja u Komitetu za spoljne poslove američkog Senata rekao je da će, ako bude potvrđen, podržavati pomirenje među sva tri konstitutivna naroda u BiH i ostalih, što je formulacija koju američke diplomate uglavnom preformulišu u "etničke zajednice".
Osim toga, Marfi je, slično kao sadašnji ambasador Erik Nelson i bivši specijalni izaslanik Stejt departmenta Metju Palmer, rekao da će SAD tražiti da BiH produbi "partnerstvo" s NATO savezom, nijednom ne spominjući članstvo, a takođe je zanimljivo da će tražiti produbljivanje tog partnerstva "tamo gdje postoji konsenzus", što se može protumačiti time da će se za dalje korake prema NATO-u tražiti konsenzus između tri konstitutivna naroda i ostalih, što je takođe relativna novina.
Govoreći o ustavnim reformama Dejtona, slično kao Palmer, Marfi je rekao da se traži"ograničena ustavna reforma", koja će riješiti implementaciju odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci", i otvoriti prostor za više civilnog izražavanja u javnom prostoru. Imao je mnogo blaži i manje kritičan nastup prema Republici Srpskoj i njenim političarima u odnosu na većinu prethodnih saslušanja u Komitetu.
Nijednom nije pomenuo Republiku Srpsku ni Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, a za "etnonacionalističku retoriku", za koju je rekao da postoji u BiH, nije okrivio nikoga u BiH, već "maligno djelovanje" Rusije i Kine, što je opisao direktnom prijetnjom za američke nacionalne interese.
Na direktno pitanje senatora Bena Kardina o "namjerama srpske populacije u BiH za jačom autonomijom", Marfi je odgovorio odmjereno i indirektno, potvrdivši privrženost SAD suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, te da će biti posvećen djelovanju protiv retorike koja to dovodi u pitanje. Precizirao je šta podrazumijeva"ograničena ustavna reforma" u smislu implementacije odluke "Sejdić i Finci", kao i jačanju ekonomskog prosperiteta u BiH.
Tokom cijelog izlaganja podvukao je da će njegov prioritet biti borba protiv korupcije i slabljenja vladavine prava te je najavio da će u tom smislu biti spreman da koristi sankcije koje je odobrio američki predsjednik Džo Bajden, ali bez navođenja detalja na koga se to odnosi i na koji način će sankcije biti primijenjene. Umjesto toga, fokusirao se na Rusiju i Kinu, koje, po njegovim riječima, žele da BiH bude propala država kako bi na taj način sprovodili svoje interese, koji štete interesima SAD, jer ih je optužio da profitiraju od korupcije i slabljenja vladavine prava u BiH. Na samom početku svog izlaganja pružio je podršku, ne samo teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, već i novom visokom predstavniku Kristijanu Šmitu. Govoreći o ratnim zločinima i Srebrenici, rekao je da od svih lidera očekuje rad na pomirenju, a da su za zločine koji su se dešavali tokom rata odgovorni pojedinci, a ne cijele etničke zajednice.
On bi u BiH mogao stići tokom narednog mjeseca.
Sarajevo mu nije nepoznato.
Službovao je ovdje prije 12 godina, kada je bio i šef političkog odjela Ambasade SAD u BiH.
(Nezavisne)
