Žene se moraju bolje organizovati i izboriti za svoj status
Iako kao društvo mislimo da smo se odmakli od diskriminacije na osnovu pola, svakodnevnica nas često demantuje. Jesu li muškarci dovoljno osviješteni kada su u pitanju prava žena i na koji način mogu pružiti podršku ženama u nastojanjima da ovo društvo učine ravnopravnijim i pravednijim, govori za ,,Semberija info” profesor dr Drago Vuković, sociolog i redovni profesor Univeziteta u Istočnom Sarajevu
Kako bi ste, generalno, ocijenili današnji položaj žena u društvu na našim prostorima?
-Ne mislim da je taj položaj loš. Vidan je napredak postignut u tom pogledu. Evo samo jednog indikatora: Na prvoj godini Pedagoškog fakulteta u Bijeljini od 40 studenata 38 su osobe ženskog pola.
Postignut je, dakle, veliki iskorak u pogledu prava žena, u njihovoj samoodrživosti, obrazovanosti, i raznim ulogama koje one imaju u našem društvu.
Razumije se da to još nije dovoljno, posebno u nekim oblastima društvenog i političkog života. Potpuno podržavam žene koje kvalitetno nose svoje uloge, a posebno one koje su na adekvatan način spojile moderne uloga i one koje se odnose na majčinstvo i porodicu.
Jesu li muškarci dovoljno osviješteni kada su u pitanju ženska prava?
Kako mogu pružiti podršku ženama u nastojanjima da ovo društvo učine ravnopravnijim i pravednijim?
-Ne mislim da muškarci u tom smislu treba da imaju odlučujuću ulogu. Ovdje se radi o pristupima rješavanja problema. Danas žene imaju ista prava kao muškarci, ali je pitanje da li to one dovoljno koriste i da li su osposobljene za to. Dakle, žene mogu da se takmiče u raznim oblastima sve do najvećih političkih i državnih uloga, u oblasti biznisa, zdrastva i obrazovanja. Naravno, tu im probleme stvaraju muškarci.
Sjećam se gospođe Vidović iz Modriče koja je osnovala Seljačku stranku, ali je bila neuspješna. Ali, imate primjera da su neke velike stranke prepoznale kvalitet žene, pa su one postale predsjednici, ministri i slično. Naravno, da to nije dovoljno. Ali, taj proces ne treba odvojeno posmatrati kao muški ili ženski, nego kao proces u kome ima i pobjeda i poraza. Napr. na prošlim opštim izborima Željka Cvijanović je nadmoćno pobijedila Mirka Šarovića, a Milora Dodik je vrlo tijesno pobijedio Jelenu Trivić. E, sada to što je Željka Cvijanović pobijedila to je ok, a što je Jelena Trvić izgubila, to je politički kriminal i loš odnos prema ženi. Eto, to su klasične manipulacije.
U Bosni i Hercegovini više od polovine glasačkog tijela čine žene. Međutim, evidentno je da ravnopravno sa muškarcima i dalje ne učestvuju u donošenju odluka, ni na jednom nivou vlasti. Smatrate li da bi trebalo da bude više žena u politici i na važnim funkcijama?
-Svakako da treba da bude više žena u politici i da one trebaju biti vidljivije u tom smislu. Ne bih se složio da ih uopšte nema na različitim nivoima vlasti, ali je tačno da ih treba više biti. Na nivou BiH imate dvije žene na najvišim funkcijama - Željku Cvijanović i Borjanu Krišto. Ja na to gledam malo drugačije. Mislim da se negativna selekcija manje odrazila na žene, nego na muškarce. Manje je zalutalih, rekao bih i kriminalizovanih žena u politici i institucijama vlaste, nego muškaraca. Taj moral i odgovrnost više primjećujem kod žena, nego muškaraca. Možda baš zbog toga, zbog ovog lošeg društvenog i političkog, u dobroj mjeri kriminalizovanog ambijenta, žene se manje opredjeljuju za te posebno velike uloge.
Put do najviših političkih pozicija, uglavnom, dolazi uz podršku stranke. A, upravo se nedostatak podrške stranaka procjenjuje kao razlog nedovoljnog broja žena u politici i odlučivanju. Postoji li, zaista, izbiljna politička volja da se tu, konačno, naprave neki ozbiljni pomaci ili je sve još uvijek samo na nivou deklerativnog?
-Svakako da je tu više deklaratvnog, nego suštinskog političkog pristupa. Politički akteri, posebno politički lideri, se samo u određenim situacijama, posebno izbornim, pozivaju na poštovanje žena, porodice, braka, ravnopravnosti.
Ali, ima tu napretka.
Trebalo bi da bude više žena na listama, trebaju udruženja žena da se ozbiljno bave položajem ženske populacije. Dakle, i žene se moraju bolje organizovati i izboriti za svoj status.
Semberija info
Kako bi ste, generalno, ocijenili današnji položaj žena u društvu na našim prostorima?
-Ne mislim da je taj položaj loš. Vidan je napredak postignut u tom pogledu. Evo samo jednog indikatora: Na prvoj godini Pedagoškog fakulteta u Bijeljini od 40 studenata 38 su osobe ženskog pola.
Postignut je, dakle, veliki iskorak u pogledu prava žena, u njihovoj samoodrživosti, obrazovanosti, i raznim ulogama koje one imaju u našem društvu.
Razumije se da to još nije dovoljno, posebno u nekim oblastima društvenog i političkog života. Potpuno podržavam žene koje kvalitetno nose svoje uloge, a posebno one koje su na adekvatan način spojile moderne uloga i one koje se odnose na majčinstvo i porodicu.
Jesu li muškarci dovoljno osviješteni kada su u pitanju ženska prava?
Kako mogu pružiti podršku ženama u nastojanjima da ovo društvo učine ravnopravnijim i pravednijim?
-Ne mislim da muškarci u tom smislu treba da imaju odlučujuću ulogu. Ovdje se radi o pristupima rješavanja problema. Danas žene imaju ista prava kao muškarci, ali je pitanje da li to one dovoljno koriste i da li su osposobljene za to. Dakle, žene mogu da se takmiče u raznim oblastima sve do najvećih političkih i državnih uloga, u oblasti biznisa, zdrastva i obrazovanja. Naravno, tu im probleme stvaraju muškarci.
Sjećam se gospođe Vidović iz Modriče koja je osnovala Seljačku stranku, ali je bila neuspješna. Ali, imate primjera da su neke velike stranke prepoznale kvalitet žene, pa su one postale predsjednici, ministri i slično. Naravno, da to nije dovoljno. Ali, taj proces ne treba odvojeno posmatrati kao muški ili ženski, nego kao proces u kome ima i pobjeda i poraza. Napr. na prošlim opštim izborima Željka Cvijanović je nadmoćno pobijedila Mirka Šarovića, a Milora Dodik je vrlo tijesno pobijedio Jelenu Trivić. E, sada to što je Željka Cvijanović pobijedila to je ok, a što je Jelena Trvić izgubila, to je politički kriminal i loš odnos prema ženi. Eto, to su klasične manipulacije.
U Bosni i Hercegovini više od polovine glasačkog tijela čine žene. Međutim, evidentno je da ravnopravno sa muškarcima i dalje ne učestvuju u donošenju odluka, ni na jednom nivou vlasti. Smatrate li da bi trebalo da bude više žena u politici i na važnim funkcijama?
-Svakako da treba da bude više žena u politici i da one trebaju biti vidljivije u tom smislu. Ne bih se složio da ih uopšte nema na različitim nivoima vlasti, ali je tačno da ih treba više biti. Na nivou BiH imate dvije žene na najvišim funkcijama - Željku Cvijanović i Borjanu Krišto. Ja na to gledam malo drugačije. Mislim da se negativna selekcija manje odrazila na žene, nego na muškarce. Manje je zalutalih, rekao bih i kriminalizovanih žena u politici i institucijama vlaste, nego muškaraca. Taj moral i odgovrnost više primjećujem kod žena, nego muškaraca. Možda baš zbog toga, zbog ovog lošeg društvenog i političkog, u dobroj mjeri kriminalizovanog ambijenta, žene se manje opredjeljuju za te posebno velike uloge.
Put do najviših političkih pozicija, uglavnom, dolazi uz podršku stranke. A, upravo se nedostatak podrške stranaka procjenjuje kao razlog nedovoljnog broja žena u politici i odlučivanju. Postoji li, zaista, izbiljna politička volja da se tu, konačno, naprave neki ozbiljni pomaci ili je sve još uvijek samo na nivou deklerativnog?
-Svakako da je tu više deklaratvnog, nego suštinskog političkog pristupa. Politički akteri, posebno politički lideri, se samo u određenim situacijama, posebno izbornim, pozivaju na poštovanje žena, porodice, braka, ravnopravnosti.
Ali, ima tu napretka.
Trebalo bi da bude više žena na listama, trebaju udruženja žena da se ozbiljno bave položajem ženske populacije. Dakle, i žene se moraju bolje organizovati i izboriti za svoj status.
Semberija info
