SUŠENA ŠLjIVA STEFANA SIMIĆA IZ VELIKE OBARSKE TRAŽENA NA SVJETSKOM TRŽIŠTU
Stefan Simić (31), diplomirani inženjer poljoprivrede, direktor preduzeća ,,Agro Fruit” iz Velike Obarske, koje se bavi proizvodnjom sušenog voća i povrća, ovih dana završava kampanju sušenja šljive iz porodičnog voćnjaka.Stefan je završio Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu, smjer voćarstvo i vinogradsrstvo. Na porodičnom imanju u Obarskoj zasadio je 3.300 stabala šljive ,,stenlej” i ,,čačanke ljepotice”. U godini kada je šljiva izuzetno slabo rodila, čak i u voćarski poznatim područjima, Stefan je imao odličan rod šljive i ovih dana privodi kraju kampanju sušenja šljive na svom imanju. Stefan za portal ,,Semberija info’’ kaže da planira povećati površine pod šljivom na ukupno desetak hektara.
-Imamo voćnjak koji je star šest i drugi voćnjak koji je star sedam godina. Ovo je moja treća kampanja sušenja šljive. Ove godine smo u voćnjaku starom sedam godina imali 25 kilograma šljive po stablu, dok je u drugom voćnjaku, starom šest godina, bilo desetak kilograma šljive po stablu. Pokazali smo da šljiva može dobro uspijevati i u semberskoj ravnici, ali, treba uložiti puno truda i znoja. Treba voćnjak đubriti, navodnjavati, jer uvijek imamo sušne periode, kada nedostaje vlage u zemljištu. Nakon svih primijenjenih mjera, mora se dobiti i odgovarajući rezultat. U našem voćnjaku 90 odsto je šljiva sorte ,,stenlej”, ostatak je ,,čačanska ljepotica”. Šljiva sazrijeva u drugoj polovini avgusta. Plodove za sušenje i za preradu u pekmez beremo sredinom septembra. Sorta ,,stenlej” se pokazala kao odlična, jer ima najviše šećera i suve materije u sebi”.
Stefan kaže za portal ,,Semberija info’’da njegova sušara trenutno raspolaže kapacitetom za sušenje do pet tona suve šljive u sezoni. Za tu količinu treba obezbijediti dvadesetak tona svježe šljive.
Potrebe domaćeg tržišta su puno veće i ovo je nedovoljan kapacitet. Suve šljive nema dovoljno ni na svjetskom tržištu. Kada zasadimo nove površine, onda ćemo razmišljati o izgradnji nove sušare. Za ove investicije postoji i mogućnost korištenja sredstava iz evropskih fondova. Treba se pripremiti i za tu utakmicu”.
Simić kaže da je isplativije sušiti šljivu, nego je plasirati na tržište u svježem stanju, jer se kompletan rod može iskoristiti i preraditi, ali i duže čuvati u takvom stanju.
Semberija info
-Imamo voćnjak koji je star šest i drugi voćnjak koji je star sedam godina. Ovo je moja treća kampanja sušenja šljive. Ove godine smo u voćnjaku starom sedam godina imali 25 kilograma šljive po stablu, dok je u drugom voćnjaku, starom šest godina, bilo desetak kilograma šljive po stablu. Pokazali smo da šljiva može dobro uspijevati i u semberskoj ravnici, ali, treba uložiti puno truda i znoja. Treba voćnjak đubriti, navodnjavati, jer uvijek imamo sušne periode, kada nedostaje vlage u zemljištu. Nakon svih primijenjenih mjera, mora se dobiti i odgovarajući rezultat. U našem voćnjaku 90 odsto je šljiva sorte ,,stenlej”, ostatak je ,,čačanska ljepotica”. Šljiva sazrijeva u drugoj polovini avgusta. Plodove za sušenje i za preradu u pekmez beremo sredinom septembra. Sorta ,,stenlej” se pokazala kao odlična, jer ima najviše šećera i suve materije u sebi”.
Stefan kaže za portal ,,Semberija info’’da njegova sušara trenutno raspolaže kapacitetom za sušenje do pet tona suve šljive u sezoni. Za tu količinu treba obezbijediti dvadesetak tona svježe šljive.
Potrebe domaćeg tržišta su puno veće i ovo je nedovoljan kapacitet. Suve šljive nema dovoljno ni na svjetskom tržištu. Kada zasadimo nove površine, onda ćemo razmišljati o izgradnji nove sušare. Za ove investicije postoji i mogućnost korištenja sredstava iz evropskih fondova. Treba se pripremiti i za tu utakmicu”.
Semberija info
