RADE JOVIČEVIĆ NEKADA BIO REKORDER U PROIZVODNjI DUVANA, A SADA JE JEDAN OD NAJVEĆIH PROIZVOĐAČA POVRĆA U SEMBERIJI
Rade Jovičević (56) iz Trnjaka već tridesetak godina, praktično od 1982. godine, intenzivno se bavi ratarskom proizvodnjom. Tih prvih godina Rade se sjeća po izvanrednoj proizvodnji duvana.
Sa svojih osamnaest godina bio sam tri puta najuspješniji proizvođač duvana u bivšoj Jugoslaviji, a pet puta u Bosni i Hercegovini. To je trajalo i tokom nesretnog rata, sve do 1999. godine. S obzirom na to da su se promijenili uslovi za proizvodnju duvana, okrenuli smo se tovu svinja i ratarskoj proizvodnji. Pomaka nije bilo, sve dok nismo krenuli sa proizodnjom povrća. Ozbiljnija proizvodnja povrća na mom imanju krenula je 2005. godine, kada sam uspostavio saradnju sa Zadrugom ,,Voćar” iz Tršića, odnosno iz Glumine kod Zvornika. Prve godine smo proizveli 560 tona povrća, a angažovali smo više kooperanata iz Trnjaka, tako da je ta zadruga otkupljivala velike količine semberskog povrća. To je trajalo intenzivno do 2009. godine, kada su se oni preorjentisali na proizvodnju kornišona”.
Rade Jovičević kaže da je te 2009. godine, kada papriku niko nije oktupljivao, uz pomoć Zadruge ,,Voćar” uspio da obezbijedi plasman paprike za hrvatsku ,,Podravku” i za Češku.
-Te godine smo u Trnjacima otkupili 1.200 tona paprike i izvezli. Od tada traje uspješna saradnja sa Zadrugom ,,Voćar” iz Glumine, ali, uspješno godinama sarađujem i sa fabrikama za preradu povrća ,,Tanasić”, ,,Spektar drink”, sa Zadrugom ,,Agrofarmer” u Janji, koja je uspostavila odličnu saradnju sa ,,Semberkom” i Fabrikom za proizvodnju pomfrita u Srebrenici. To su najznačajniji partneri s kojima godinama uspješno sarađujem. Ove godine ću proizvesti cveklu, na deset hektara, paštrnjak na pet hektara, te krompir na površini od devet hektara. Sijao sam i mrkvu koja je već iznikla. Sijaću, odnosno, zasadiću i kupus za poznu sjetvu. Planiram da na sedam hektara obavim i postrnu sjetvu raznih kultura, kao što je cvekla, mrkva, kupus. Sve je to ugovorena proizvodnja. U prošloj godini sam dostigao životni cilj, proizveo sam više od hiljadu tona povrća u vlastitoj proizvodnji. U ovoj godini planirao sam da proizvedem do 1.400 tona povrća, u prvim sjetvenim rokovima. Naravno, nakon žetve pšenice, otvoriće se mogućnost i za postrnu sjetvu povrća”, kaže Jovičević, ističući da je još krajem marta počeo sijati krompir, paštrnjak i cveklu.
Jovičević kaže da je proizvodnja paštrnjaka za njega predstavljala poseban izazov, a u pitanju je biljka koja je osnov za proizvodnju začina za jelo.
-Vjerujem da ćemo u ovoj i narednoj godini kompletnu količinu paštrnjaka proizvesti u Semberiji za potrebe ,,Semberke”. Nakon prerade i sušenja, paštrnjak se kao sirovina izvozi u Hrvatsku. To predstavlja veliku dobit i za ,,Bingo”, odnosno za ,,Semberku”, ali i za našu opštinu i Republiku Srpsku. Što je najvažnije, kompletan repromaterijal imamo na raspolaganju, a isplata slijedi sedam dana nakon isporuke. Već sam u kombajn za vađenje mrkve, paštrnjaka i cvekle investirao oko 70.000 konvertibilnih maraka. Što se tiče ,,Binga”, u pitanju je ozbiljan poslovni partner koji je u ovaj posao ušao na duže staze”.
Naš sagovornik kaže da svakog proljeća investira značajna sredstva u proizvodnju povrća, ali, nada se i dobroj dobiti. Uskoro će nabaviti i kombajn za vađenje krompira.
-Kada povrće iznikne, onda sam siguran da će nešto biti od ovog posla. Uz kvalitetno sjeme, primjenu agrotehnike i uz poznatog kupca, puno je lakše raditi’’.
Rade Jovičević kaže da redovni podsticaji od resornog ministarstva, koji su u prošloj godini iznosili 47.000 konvertibilnih maraka, za njega znače puno. U protivnom, bez podsticaja, mogao bi napustiti proizvodnju povrća.
-Industrijska proizvodnja povrća ne podnosi visoke cijene. Povrće prodajemo u rinfuzi, tako da bez ovog podsticaja ne bismo postojali. Aktivan sam u Udruženju povrtlara Republike Srpske, na funkciji potpredsjednika. Imamo različite poglede na podsticaje, mi semberski proizvođači povrća, u odnosu na prozvođače iz Lijevče polja. Lubenica, od koje se ne stvara nova vrijednost, a postiže i tri vagona po dunumu, dok paštrnjak postiže tri tone po dunumu, ima tri puta veći podsticaj od paštrnjaka. To su greške koje se moraju sistemski ispravljati”, kaže na kraju Rade Jovičević, vrsni prozvođač hrane u Semberiji i Republici Srpskoj.
Sa svojih osamnaest godina bio sam tri puta najuspješniji proizvođač duvana u bivšoj Jugoslaviji, a pet puta u Bosni i Hercegovini. To je trajalo i tokom nesretnog rata, sve do 1999. godine. S obzirom na to da su se promijenili uslovi za proizvodnju duvana, okrenuli smo se tovu svinja i ratarskoj proizvodnji. Pomaka nije bilo, sve dok nismo krenuli sa proizodnjom povrća. Ozbiljnija proizvodnja povrća na mom imanju krenula je 2005. godine, kada sam uspostavio saradnju sa Zadrugom ,,Voćar” iz Tršića, odnosno iz Glumine kod Zvornika. Prve godine smo proizveli 560 tona povrća, a angažovali smo više kooperanata iz Trnjaka, tako da je ta zadruga otkupljivala velike količine semberskog povrća. To je trajalo intenzivno do 2009. godine, kada su se oni preorjentisali na proizvodnju kornišona”.
Rade Jovičević kaže da je te 2009. godine, kada papriku niko nije oktupljivao, uz pomoć Zadruge ,,Voćar” uspio da obezbijedi plasman paprike za hrvatsku ,,Podravku” i za Češku.
-Te godine smo u Trnjacima otkupili 1.200 tona paprike i izvezli. Od tada traje uspješna saradnja sa Zadrugom ,,Voćar” iz Glumine, ali, uspješno godinama sarađujem i sa fabrikama za preradu povrća ,,Tanasić”, ,,Spektar drink”, sa Zadrugom ,,Agrofarmer” u Janji, koja je uspostavila odličnu saradnju sa ,,Semberkom” i Fabrikom za proizvodnju pomfrita u Srebrenici. To su najznačajniji partneri s kojima godinama uspješno sarađujem. Ove godine ću proizvesti cveklu, na deset hektara, paštrnjak na pet hektara, te krompir na površini od devet hektara. Sijao sam i mrkvu koja je već iznikla. Sijaću, odnosno, zasadiću i kupus za poznu sjetvu. Planiram da na sedam hektara obavim i postrnu sjetvu raznih kultura, kao što je cvekla, mrkva, kupus. Sve je to ugovorena proizvodnja. U prošloj godini sam dostigao životni cilj, proizveo sam više od hiljadu tona povrća u vlastitoj proizvodnji. U ovoj godini planirao sam da proizvedem do 1.400 tona povrća, u prvim sjetvenim rokovima. Naravno, nakon žetve pšenice, otvoriće se mogućnost i za postrnu sjetvu povrća”, kaže Jovičević, ističući da je još krajem marta počeo sijati krompir, paštrnjak i cveklu.
Jovičević kaže da je proizvodnja paštrnjaka za njega predstavljala poseban izazov, a u pitanju je biljka koja je osnov za proizvodnju začina za jelo.
-Vjerujem da ćemo u ovoj i narednoj godini kompletnu količinu paštrnjaka proizvesti u Semberiji za potrebe ,,Semberke”. Nakon prerade i sušenja, paštrnjak se kao sirovina izvozi u Hrvatsku. To predstavlja veliku dobit i za ,,Bingo”, odnosno za ,,Semberku”, ali i za našu opštinu i Republiku Srpsku. Što je najvažnije, kompletan repromaterijal imamo na raspolaganju, a isplata slijedi sedam dana nakon isporuke. Već sam u kombajn za vađenje mrkve, paštrnjaka i cvekle investirao oko 70.000 konvertibilnih maraka. Što se tiče ,,Binga”, u pitanju je ozbiljan poslovni partner koji je u ovaj posao ušao na duže staze”.
Naš sagovornik kaže da svakog proljeća investira značajna sredstva u proizvodnju povrća, ali, nada se i dobroj dobiti. Uskoro će nabaviti i kombajn za vađenje krompira.
-Kada povrće iznikne, onda sam siguran da će nešto biti od ovog posla. Uz kvalitetno sjeme, primjenu agrotehnike i uz poznatog kupca, puno je lakše raditi’’.
Rade Jovičević kaže da redovni podsticaji od resornog ministarstva, koji su u prošloj godini iznosili 47.000 konvertibilnih maraka, za njega znače puno. U protivnom, bez podsticaja, mogao bi napustiti proizvodnju povrća.
-Industrijska proizvodnja povrća ne podnosi visoke cijene. Povrće prodajemo u rinfuzi, tako da bez ovog podsticaja ne bismo postojali. Aktivan sam u Udruženju povrtlara Republike Srpske, na funkciji potpredsjednika. Imamo različite poglede na podsticaje, mi semberski proizvođači povrća, u odnosu na prozvođače iz Lijevče polja. Lubenica, od koje se ne stvara nova vrijednost, a postiže i tri vagona po dunumu, dok paštrnjak postiže tri tone po dunumu, ima tri puta veći podsticaj od paštrnjaka. To su greške koje se moraju sistemski ispravljati”, kaže na kraju Rade Jovičević, vrsni prozvođač hrane u Semberiji i Republici Srpskoj.
Semberija info
UDRUŽENjE ROBNIH PROIZVOĐAČA
Jovičević napominje da će uskoro biti formirano udruženje robnih proizvođača RS koje će okupiti predstavnike sa područja jedanaest opština i koje će umnogome popraviti trenutnu poziciju robnih proizvođača povrća u Semberiji.
