Semberske novine: Prije tri godine bili ste jedini zaposleni u „Energy Nova“. Da li se nešto promijenilo u međuvremenu?

Odgovor: Itekako se promijenilo. Kako je na tržištu rasla potražnja za efikasnim metodama iskorištavanja energije sunca tako smo rasli i mi. Danas pored „Energy Nova“ koja radi na tržištu BiH, imamo još jednu firmu „Sirius Green“ koja djeluje na prostoru Srbije. „Energy Nova“ sada ima 15 radnika, među kojima su dva inženjera sa velikim iskustvom, elektičari i monteri dok „Sirius Green“ ima 35 zaposlenih od čega sedam inženjera. U Srbiji je cijena električne energije znatno viša nego kod nas pa se tamo investicije u solarne elektrane isplate i za manje od tri godine. To je razlog zašto u Srbiji imamo mnogo više posla gdje smo do sada izgradili nekoliko desetina solarnih elektrana ukupne snage preko 20 MW među kojima su i dvije najveće solarne elektrane izgrađene na krovovima: Peštan u Aranđelovcu (9 MW) - još uvijek najveća solarna elektrana na krovu u Srbiji i Henkel u Kruševcu (6 MW). „Energy Nova“ je trenutno u procesu izgradnje tri vlastite solarne elektrane u Semberiji. Jedna u Bogutovom Selu, druga u ugljevičkom Modranu i treća u Brodcu. Planirali smo da elektrana u Bogutovom Selu (240 KW) bude puštena u pogon polovinom sljedećeg mjeseca i da bude pokazna elektrana koju mogu posjetiti svi zainteresovani za ulaganja u solarne elektrane. Tokom realizacije dosadašnjih projekata uspjeli smo ostvariti dobru saradnju sa proizvođačima i dobavljačima opreme. Primjera radi, u Srbiji smo glavni strateški partner kompanije „Aerocompact“ koja isporučuje potkonstrukcije za solarne elektrane i čija je garancija 25 godina. Što se tiče invertora i panela, i tu smo ostvarili odličnu saradnju gdje imamo direktne kontakte sa proizvođačima. Zahvaljujući činjenici da su se neposredno uvjerili u stručnost naših radnika i kvalitet izvršene ugradnje, možemo se pohvaliti da smo dobili povoljnije uslove isporuka i garancija na isporučenu opremu. Krajem prošle godine išli smo u Kinu u posjetu našim partnerima gdje smo obišli tamošnje proizvodne pogone i iz prve ruke se upoznali sa novitetima u ovoj oblasti. Naši inženjeri su redovni učesnici obuka koje tematiziraju najnovije sisteme, njihovo projektovanje, instaliranje i održavanje. Prošle godine su u Švajcarskoj učestvovali u obuci koja je tematizovala povezivanje nekih njihovih sistema sa baterijskim sistemima za manje objekte a ubrzo poslije toga bili smo i u Zagrebu na obuci za instaliranje Huawei baterijskih sistema te postavljanje, odnosno integrisanje u jedno velikih invertora i trafo stanica proizvođača Huawei. Trudimo se da naši radnici imaju najmoderniju opremu. Tako smo, između ostaloga, kupili mašinu, tzv. pauk koja čisti solarne panele i koja radi brzinom od hiljadu m²/sat.



Semberske novine: Dešava se dakle, promjena u shvatanjima naših ljudi kada su u pitanju ekonomski i ekološki benefti upotrebe solarne energije?

Odgovor: Generalno, da. Sve je više ljudi, najprije u ekonomskom pogledu, zainteresovano za neki vid proizvodnje električne iz solarne energije. Kako bi ostvarili uštede, naravno. Ljudi u Bijeljini, naprimjer, svoje potrebe za grijanjem posljednih godina sve više rješavaju upotrebom toplotnih pumpi, pa onda nastoje da putem solarnih panela smanje svoje račune za električnu energiju. U posljednje vrijeme, po ovom osnovu najviše nas angažuju privredni subjekti. Nisu naravno zanemarivi ni ekološki razlozi jer sam primjetio da naši ljudi imaju potrebu da daju doprinos svojoj zajednici kroz očuvanje čistoće i zdravlja životne sredine.

Semberske novine: Koliko brzo se isplati investicija u solarne elektrane? Prije tri godine pomenuli ste da je to period od pet do sedam godina. Da li se nešto promijenilo?

Odgovor: Što se tiče industrije, a s obzirom na cijenu električne energije koju industrija plaća, taj period je smanjen na 3,5 do četiri godine. Kada govorimo o domaćinstvima, i dalje važi taj period od pet do sedam godina jer se cijena električne energije za domaćinstva minimalno mijenjala u posljednje tri godine. Ponoviću još jednom, cijena električne energije koju plaćamo, u našem slučaju Elektroprivredi RS jedan je od najvažnijih faktora koji diktira brzinu otplate investicije u solarnu elektranu.

Semberske novine: Postoje li poticaji države za izgradnju solarnih elektrana i proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora?

Odgovor: Razvojna agencija Srbije s vremena na vrijeme, izdvaja određena sredstva za opremu. Radi se o maksimalnom iznosu do pet miliona dinara što je za manje elektrane vrijedna pomoć. Kada je u pitanju Republika Srpska, Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske raspisuje javne konkurse kojima osigurava finansijska sredstva za sufinansiranje projekata i iz oblasti obnovljivih izvora energije i to u vrijednosti 40-50% vrijednosti investicije ili do 50 hiljada konvertibilnih maraka. Postoje i evropski fondovi sa kojima direktno sarađuju banke. Za one koji se odluče graditi solarnu elektranu na osnovu kredita banke, banka će po automatizmu povući sredstva iz odgovarajućeg fonda i tako smanjiti finansijsko opterećenje nosiocu kredita. Nisu to preveliki novčani iznosi ali nisu ni zanemarivi.



Semberske novine: Kakvo je trenutno stanje na polju iskorištavanja obnovljivih izvora energije, u prvom redu, solarne energije u Republici Srpskoj, odnosno Bosni i Hercegovini? Gdje je tu Semberija?

Odgovor: Zadržaću se na Semberiji. Obzirom na trenutno stanje i opterećenost energetskog sistema mi još uvijek imamo prostora za gradnju novih solarnih elektrana u Semberiji. Tek odnedavno je ovaj prostor postao interesantan investitorima koji su do sada uglavnom bili fokusirani na područje Hercegovine. Kako se komparativna prednost naših južnih krajeva iscrpila, jer je izgrađen dovoljan, optimalan broj solarnih elektrana, pošlo se u potragu za novim prostorima koji daju priliku za zaradu u ovoj oblasti. Zato sve češće možemo vidjeti solarne elektrane od Romanije, preko Zvornika do Bijeljine, Ugljevika, Lopara... Bez obzira što je u ovim krajevima manji broj sunčanih dana nego u Hercegovini, cijena električne energije je takva da i ovdje pruža dobru osnovu za profit. Kada govorimo o izgradnji solarnih elektana, investitori se vode sa dva osnovna ulazna parametra: cijenom opreme i cijenom električne energije. Trenutno se u ovoj jednačini najbolje pronalaze oni koji grade solarne elektrane da bi prodavali električnu energiju te industrija koja putem solarnih panela pravi uštede na računima za potrošenu električnu energiju. Za ove korisnike,  investicija u solarnu elektranu se isplaćuje u roku tri do četiri godine. Kada smo razgovarali prije tri godine, postojao je trend smanjenja cijena opreme i dijelova za solarne elektrane i taj trend traje i dan danas. Prisutno je stalno smanjenje cijena elemenata od kojih se gradi ova vrsta elektrana i ako bi uporedili današnje cijene i cijene od prije tri godine vidjeli bi da su današnje niže za oko 10 do 15 procenata.

Semberske novine: Možemo li očekivati nastavak trenda pojeftinjenja opreme za solarne elektrane?

Odgovor: Zavisi od nekoliko faktora. Prvi i najvažniji je – Kina. Najveći dio elemenata za gradnju solarnih elektrana proizvodi se u Kini. Svjedoci smo političkih zaoštravanja na globalnom nivou gdje se ekonomija koristi kao instrument ostvarivanja određenih političkih ciljeva. S tim u vezi, prisutna je praksa da neke banke odbijaju da finansiraju projekte u kojima će se koristiti kineska oprema. Postoji crna lista opreme koju banke ne žele da finansiraju. Sa druge strane, u Evropi postoje fabrike koje proizvode i solarne panele i invertore međutim, ta je oprema bitno skuplja od kineske do mjere da mnoge investicije kod nas čini u potpunosti neisplativim. Treba znati, da proizvodnja samih solarnih ćelija ne postoji u Evropi tako da većina proizvoda koja se proizvede na našem kontinentu, ima porijeklo iz Kine. Takođe, i da je većina evropske opreme izrađena od materijala iz Kine. Tako da, obzirom da je potražnja za električnom energijom iz obnovljivih izvora sve veća, ne vidim razloga ni za neko skoro poskupljenje ni za značajnije pojeftinjenje opreme. Vjerujem da, kada se političke strasti smire da će cijene ići naniže.



Semberske novine: Kako komentarišete važeće pravne propise u BiH i u Srbiji koji regulišu oblast iskorištavanja solarne energije? Postoji li prostor za dodatno popravljanje legislative u ovoj oblasti?

Odgovor: Generalan utisak je da su trenutni propisi dobri. Kao što sam već pomenuo, u Srbiji smo izgradili najveću a trenutno smo u toku instaliranja druge najveće solarne elektrane na krovovima. Mogao bih pohvaliti tamošnje zakonske i podzakonske propise koji regulišu ovu oblast a i službena lica koja rade na provođenju i praćenju primjene tih propisa su sasvim korektna i profesionalna. Sa druge strane, obzirom da mi u Republici Srpskoj trenutno gradimo manje solarne elektrane (do 400 kW) prema Zakonu o obnovljivim izvorima energije RS mi većinu naših administrativnih poslova obavljamo na nivou jedinica lokalne samouprave. Tu postoje izvjesne razlike, jer nije isto raditi u Bijeljini, ili u Ugljeviku ili u Zvorniku. Međutim, radi se o nijansama i pravilo je da svu potrebnu dokumentaciju i dozvole za gradnju jedne solarne elektrane završavamo u roku šest do 12 mjeseci, što je dobro jer, iskustvo nam govori da ni u drugim zemljama ovaj proces ne traje duže. Istakao bih lijepo iskustvo koje imamo sa predstavnicima Gradske uprave Grada Bijeljina i opštinske administracije u Ugljeviku gdje smo naišli na ljude koji su u potpunosti svjesni značaja ove vrste energije, prednosti njenog iskorištavanja i spremnosti da nam izađu u susret. Uz to, pravilnici o priključenju su vrlo jasni i onaj koji se njih pridržava neće imati nikakvih problema. 

Semberske novine: Nećemo ići u daleku budućnosti. Šta u oblasti solarnih elektrana možemo očekivati u narednih pet do deset godina?

Odgovor: Ne trebamo izmišljati toplu vodu. Dovoljno je da kopiramo rješenja koja su implementirale zemlje prije nas. Ovo što mi sad radimo i gradimo u BiH i Srbiji, u Njemačkoj se radilo prije deset a u Sloveniji prije pet godina. Kada je solarna energija u pitanju u Evropi su sada aktuelni „baterijski sistemi“. Riječ je o sistemima koji se implementiraju i na velikim elektranama i kod malih proizvođača, a radi se o tome da proizvođači električne energije dio energije čuvaju u baterijama koje im omogućavaju snabdjevenost u back up modu, tj. i kada dođe do nestanka električne energiju usljed preopterećenosti mreže ili nekog drugog problema u sistemu radovnog snabdijevanja električnom energijom. Svjesni smo koliko su baterije skupe i samim tim možemo stvoriti sliku koliko su skupi i baterijski sistemi, ali u nekim zemljama gdje je cijena električne energije izuzetno visoka i ti sistemi imaju svoju ekonomsku opravdanost. Tako je u Evropi a javljaju se interesanti i kod nas. Sistemi su znatno skuplji ali su provjereni, testirani, radili smo već nekoliko takvih sistema. Primjetno je da naši ljudi, fizička lica, još nisu zainteresovana za postavljanje solarnih elektrana na krovovima  domaćinstva a to možemo „zahvaliti“ niskoj cijeni električne energije za domaćinstva. Ukoliko dođe do povećanja cijene struje za fizička lica siguran sam da ćemo vidjeti više solarnih panela po semberskim krovovima.



Semberske novine: Pominjali ste ulazne parametre. O čemu mora voditi računa neko ko razmišlja o gradnji solarne elektrane?

Odgovor: Ako pričamo o industrijskim postrojenjima koja već troše električnu energiju i koji žele da smanje svoje račune po tom osnovu, najvažnije je da stručnom licu dostave račune o potrošenoj električnoj energiji za prethodnih 12 mjeseci. To je ključni ulazni parametar za proračun svih detalja buduće solarne elektrane. Potrebno je naravno, obići objekat i uvjeriti se u postojeće stanje elekroinstalacija, trafo-stanice, mjesto priključenja, krovova, itd. Što se tiče solarnih elektrana na zemlji, na samom početku se radi elaborat koji se zove Analiza mogućnosti priključenja gdje se vrši analiza distributivnog sistema na koji bi elektrana trebala biti priključena. Poslije se rade i određena mjerenja koja će pokazati da li je i koliko je moguće na datoj lokaciji graditi (i priključiti) solarnu elektranu. Lično, uvijek apelujem na investitore da kvaliteno zemljište ne koriste za gradnju solarnih elektrana. Mnogo je važnije proizvoditi hranu nego električnu energiju.

Semberske novine: Kako biste opisali saradnju sa nadležnima u Elektro Bijeljini? Da li vas sa stručne strane, prate  njihovi inženjeri?

Odgovor: Jako smo zadovoljni saradnjom sa inženjerima iz Elektro Bijeljine. Radi se o mladim i stručnim profesionalcima koji su u toku svih detalja koji se tiču projektovanja, izgradnje i funkcionisanja solarnih elektrana. Lično, volio bih da angažuju još više ovakvih stručnjaka jer u bliskoj budućnosti očekujem da će biti mnogo više zahtjeva koji postojeći broj zaposlenih u Elektro Bijeljini neće moći brzo rješavati.

(Semberija info)                       
​