Prinosi manji od ulaganja
Velika i nezapamćena suša ove godine vremenski je ubrzala berbu kukuruza, tako da su kombajni i berači kukuruza više od desetak dana na njivama. Rod kukuruza u Semberiji biće prepolovljen i prognoze se kreću od četiri do pet tona po hektaru. To je prinos koji je ispod očekivanja i ispod onoga što je uloženo u proljećnu sjetvu. Prinosi, gledano pojedinačno, u velikoj mjeri zavise od finansijske moći proizvođača, od primijenjenih agrotehničkih mjera, ali, vremenski uslovi se u velikoj mjeri sada odražavaju na prinos i kvalitet žitarica.
Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović sa saradnicima je posjetio imanje Gorana Spasojevića u Gornjem Brocu, gdje se lično uvjerio u razmjere štete na kukuruzu koja je izazvana nezapamćenom sušom.
Sreten Vučković, ispred Odjeljenja za poljoprivredu Gradske uprave Bijeljina, izjavio je da berba kukuruza uveliko traje i da bi do polovine septembra berba kukuruza trebalo da bude završena.
-Ukoliko potraju ovakvi vremenski uslovi, za petnaestak dana berba će biti završena. U ovom trenutku teško je pričati o prosječnom prinosu kukuruza, jer je suša uzela svoj danak. To će se odraziti i na kvalitet zrna. Gradska uprava je prije dvadesetak dana formirala komisiju koja je još uvijek na terenu. Nakon uvida u realno stanje, pripremićemo izvještaj sa preporukama. Izvještaj treba da sadrži procjenu prinosa, prije svega kukuruza, koji je bio zasijan na 25.000 hektara, ali i prinos ostalih kultura koje su zastupljene na sjetvenim površinama. Od komisije, ali i od stručnjaka, očekujemo da iznesu stav o tome kako ubuduće prevazilaziti ovakve vremenske uslove za proizvodnju hrane. U narednim godinama možemo očekivati još ekstremnije uslove za proizvodnju žitarica i povrća. Važno nam je da dobijemo preporuke o tome koje hibride ubuduće treba sijati i koji su se pokazali otpornim na ovakve visoke temperature. To se odnosi i na druge biljne vrste, prije svega na proizvodnju povrća. Pred nam su brojni izazovi u ovoj oblasti“, istakao je za ,,Semberija info'' Vučković.
Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja sela Semberije i Majevice, posjetio je imanje Gorana Spasojevića u Gornjem Brocu, gdje je obavljeno drugo vaganje ovogodišnjeg prinosa kukuruza na semberskim njivama.
-Poljoprivrednici će nakon vaganja u Srednjoj Čađavici imati konačnu računicu o gubicima i o šteti koju je izazvala ovogodišnja suša. Izaći ćemo sa realnim prijedlogom, da se pomogne proizvođačima žitarica ili da mi odustajemo od ove proizvodnje. Klimatske promjene jesu uticale na prinose, ali od resornog ministarstva očekujemo konkretnu pomoć koja se tiče našeg preživljavanja. Čak i resorno ministarstvo pokušava da izbalansira stanje na terenu. Nisu isplaćeni ni podsticaji od prošle godine, a trebalo je sve do sada da bude isplaćeno. Cijene na pijacama konstantno rastu, ceh plaćaju građani. Bez pomoći nadležnih institucija mi ne možemo opstati. Sve ovo vodi ka krahu poljoprivredne proizvodnje, nakon prošlogodišnje afričke svinjske kuge, jer ćemo sada konačno ostati bez hrane“, upozorio je Bakajlić.
Bakajlić za ,,Semberija info'' kaže da poljoprivrednici još uvijek nisu dobili decidan odgovor od resornog ministarstva, kada je riječ o njihovom zahtjevu za proglašenje elermentarne nepogode od ovogodišnje suše.
-Od nas traže spiskove svih članova našeg udruženja i zasijane površine. Berba će biti okončana za petnaestak dana i nakon toga nećemo imati šta pokazati na terenu. Mi smo već imali tri sušne godine. Imali smo dobar rod pšenice, ali smo oštećeni sa otkupnom cijenom. Nas ne treba da predstavljaju oni koji se isključivo bave uvozom i nama takvi predstavnici nisu potrebni. Borimo se za zaštitu domaće proizvodnje”, istakao je Bakajlić.
Goran Spasojević, vlasnik imanja u Gornjem Brocu, kaže da je morao početi ranu berbu kukuruza.
-Takvi su vremenski uslovi, da je na njivama sve sprženo. Na jednoj parceli sijao sam dva hibrida. Jedan je nekako i podnio visoke temperature, dok drugi nije izdržao. Ne pamtim da sam u avgustu brao kukuruz. Obično smo u ovo vrijeme pripremali samo silažu od kukuruza. Ovo je prerano za berbu, ali, plašimo se vremenskih nepogoda, pa pokušavamo da spriječimo još veći gubitak. Prinos će biti od dvije i po do četiri tone po hektaru. Proljetos sam zasijao dvadeset i osam hektara kukuruzom. Aktivirao sam i sušaru, jer kukuruz ima više vlage nego što je prihvatljivo. Ulaganja su astronomska, a ovogodišnji rod kukuruza ne može izmiriti ni arendu za zemljište”, kaže Goran Spasojević.
Radenko Arsenović, farmer iz Male Obarske, smatra da je i priroda okrenula leđa seljaku.
-Kukuruz je propao na njivama. Nemamo šta ubrati. Prvo vaganje pokazalo je 280 kilograma kukuruza po dunumu. To ne može pokriti ni cijenu zakupa zemljišta. Takav kukuruz nema energetsku vrijednost i hranljivost, praktično, nije dobar ni za ishranu stoke. Desetak hektara sam požnjeo za silažu. Od dva zla bira se ono manje. Mnogi smanjuju broj svinja i goveda u oborima. Povrće je izgorjelo u plastenicima i na njivama, krompir truli zbog visokih temperatura. Niko ne pamti ovakvu sušu”, kaže Arsenović.
Stevo Ivanović iz zaseoka Ogorelica u Velikoj Obarskoj tokom ljeta navodnjavao je parcelu zasijanu kukuruzom.
-Uspio sam spasiti jednu njivu navodnjavanjem. Nikada nisam brao kukuruz prije Velike Gospojine. Silaža se pripremala između Velike i Male Gospojine nekada. Očekujem prinos od sedam do osam tona na ovoj njivi”, kaže za ,,Semberija info'' Ivanović.
Na bijeljinskoj Kvantaškoj pijaci odavno nije zabilježen ovakav prizor krajem avgusta i početkom septembra. Plato je skoro prazan, robe nema. Nekada je Kvantaška pijaca u ovo vrijeme bila ispunjena prikolicama sa lubenicom i povrćem. Nema ni kupaca.
Semberija info
Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović sa saradnicima je posjetio imanje Gorana Spasojevića u Gornjem Brocu, gdje se lično uvjerio u razmjere štete na kukuruzu koja je izazvana nezapamćenom sušom.
Sreten Vučković, ispred Odjeljenja za poljoprivredu Gradske uprave Bijeljina, izjavio je da berba kukuruza uveliko traje i da bi do polovine septembra berba kukuruza trebalo da bude završena.
-Ukoliko potraju ovakvi vremenski uslovi, za petnaestak dana berba će biti završena. U ovom trenutku teško je pričati o prosječnom prinosu kukuruza, jer je suša uzela svoj danak. To će se odraziti i na kvalitet zrna. Gradska uprava je prije dvadesetak dana formirala komisiju koja je još uvijek na terenu. Nakon uvida u realno stanje, pripremićemo izvještaj sa preporukama. Izvještaj treba da sadrži procjenu prinosa, prije svega kukuruza, koji je bio zasijan na 25.000 hektara, ali i prinos ostalih kultura koje su zastupljene na sjetvenim površinama. Od komisije, ali i od stručnjaka, očekujemo da iznesu stav o tome kako ubuduće prevazilaziti ovakve vremenske uslove za proizvodnju hrane. U narednim godinama možemo očekivati još ekstremnije uslove za proizvodnju žitarica i povrća. Važno nam je da dobijemo preporuke o tome koje hibride ubuduće treba sijati i koji su se pokazali otpornim na ovakve visoke temperature. To se odnosi i na druge biljne vrste, prije svega na proizvodnju povrća. Pred nam su brojni izazovi u ovoj oblasti“, istakao je za ,,Semberija info'' Vučković.
Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja sela Semberije i Majevice, posjetio je imanje Gorana Spasojevića u Gornjem Brocu, gdje je obavljeno drugo vaganje ovogodišnjeg prinosa kukuruza na semberskim njivama.
-Poljoprivrednici će nakon vaganja u Srednjoj Čađavici imati konačnu računicu o gubicima i o šteti koju je izazvala ovogodišnja suša. Izaći ćemo sa realnim prijedlogom, da se pomogne proizvođačima žitarica ili da mi odustajemo od ove proizvodnje. Klimatske promjene jesu uticale na prinose, ali od resornog ministarstva očekujemo konkretnu pomoć koja se tiče našeg preživljavanja. Čak i resorno ministarstvo pokušava da izbalansira stanje na terenu. Nisu isplaćeni ni podsticaji od prošle godine, a trebalo je sve do sada da bude isplaćeno. Cijene na pijacama konstantno rastu, ceh plaćaju građani. Bez pomoći nadležnih institucija mi ne možemo opstati. Sve ovo vodi ka krahu poljoprivredne proizvodnje, nakon prošlogodišnje afričke svinjske kuge, jer ćemo sada konačno ostati bez hrane“, upozorio je Bakajlić.
Bakajlić za ,,Semberija info'' kaže da poljoprivrednici još uvijek nisu dobili decidan odgovor od resornog ministarstva, kada je riječ o njihovom zahtjevu za proglašenje elermentarne nepogode od ovogodišnje suše.
-Od nas traže spiskove svih članova našeg udruženja i zasijane površine. Berba će biti okončana za petnaestak dana i nakon toga nećemo imati šta pokazati na terenu. Mi smo već imali tri sušne godine. Imali smo dobar rod pšenice, ali smo oštećeni sa otkupnom cijenom. Nas ne treba da predstavljaju oni koji se isključivo bave uvozom i nama takvi predstavnici nisu potrebni. Borimo se za zaštitu domaće proizvodnje”, istakao je Bakajlić.
Goran Spasojević, vlasnik imanja u Gornjem Brocu, kaže da je morao početi ranu berbu kukuruza.
-Takvi su vremenski uslovi, da je na njivama sve sprženo. Na jednoj parceli sijao sam dva hibrida. Jedan je nekako i podnio visoke temperature, dok drugi nije izdržao. Ne pamtim da sam u avgustu brao kukuruz. Obično smo u ovo vrijeme pripremali samo silažu od kukuruza. Ovo je prerano za berbu, ali, plašimo se vremenskih nepogoda, pa pokušavamo da spriječimo još veći gubitak. Prinos će biti od dvije i po do četiri tone po hektaru. Proljetos sam zasijao dvadeset i osam hektara kukuruzom. Aktivirao sam i sušaru, jer kukuruz ima više vlage nego što je prihvatljivo. Ulaganja su astronomska, a ovogodišnji rod kukuruza ne može izmiriti ni arendu za zemljište”, kaže Goran Spasojević.
Radenko Arsenović, farmer iz Male Obarske, smatra da je i priroda okrenula leđa seljaku.
-Kukuruz je propao na njivama. Nemamo šta ubrati. Prvo vaganje pokazalo je 280 kilograma kukuruza po dunumu. To ne može pokriti ni cijenu zakupa zemljišta. Takav kukuruz nema energetsku vrijednost i hranljivost, praktično, nije dobar ni za ishranu stoke. Desetak hektara sam požnjeo za silažu. Od dva zla bira se ono manje. Mnogi smanjuju broj svinja i goveda u oborima. Povrće je izgorjelo u plastenicima i na njivama, krompir truli zbog visokih temperatura. Niko ne pamti ovakvu sušu”, kaže Arsenović.
Stevo Ivanović iz zaseoka Ogorelica u Velikoj Obarskoj tokom ljeta navodnjavao je parcelu zasijanu kukuruzom.
-Uspio sam spasiti jednu njivu navodnjavanjem. Nikada nisam brao kukuruz prije Velike Gospojine. Silaža se pripremala između Velike i Male Gospojine nekada. Očekujem prinos od sedam do osam tona na ovoj njivi”, kaže za ,,Semberija info'' Ivanović.
Na bijeljinskoj Kvantaškoj pijaci odavno nije zabilježen ovakav prizor krajem avgusta i početkom septembra. Plato je skoro prazan, robe nema. Nekada je Kvantaška pijaca u ovo vrijeme bila ispunjena prikolicama sa lubenicom i povrćem. Nema ni kupaca.
Semberija info
