Kako da vaše dijete uspješno čita lektiru
Svjedoci smo da djeca u današnje vrijeme sve manje i sve teže čitaju i razumiju pročitano. Da bismo problem što uspješnije riješili, potrebno je da se donekle pozabavimo uzrocima, kako bismo našli adekvatna rješenja. Ovo nije samo problem predmeta Srpski jezik i književnost, on se proteže u svaki drugi predmet i segment života, jer svuda je potrebno znati pravilno pročitati, razumjeti i napi- sati.
Motivacija
Prije svega, potrebno je ličnim primjerom pokazati ljubav prema čitanju (jer djeca kopiraju šta radimo, ne šta pričamo), a zatim i stalno ponavljati zajedno sa djetetom zašto nam je čitanje važno? 1. Poboljšava koncentraciju i memoriju
2. Bogatimo svoj rječnik, učimo značenja riječi i pojmova
3. Razvijamo maštu
4. Razvijamo kritičko i logičko razmišljanje
5. Razvijamo saosjećanje i toleranciju (ulazimo u tuđe misli i osjećanja i upoznajemo moguć unutrašnji čovjekov svijet; povezujemo uzroke i posljedice)
6. Automatski usvajamo pravopis
7. Razvijamo svoj lični ukus i stil
8. Poboljšavamo vještinu izražavanja (usmeno i pismeno)
9. Opuštamo se i smanjujemo stres
10. Putujemo u druge svjetove, živimo još mnogim životima i kreiramo svoj.
Kako da dijete (uspješno) pročita lektiru
Zabranite korišćenje telefona i igrica na kompjuteru obavezno dok se čita knjiga (nema šanse da se fokusira i na najzanimljiviju knjigu uz telefon); ako je moguće obezbijediti djetetu miran kutak i vrijeme za čitanje.
Dajte djetetu neki izazov pri čitanju (istraživački zadatak – šta je primijetilo, koje pojave ili opisi su slični/različiti u odnosu na danas, kakvi su likovi, koje osobine primjećuju po kojim postupcima, pitajte dijete da vam otvoreno kaže šta misli o djelu (čak i ako je dosadno, smor), kojim argumentima dokazuje, ako mu se sviđa, zašto; da li nešto iz knjige može da primijeni u svom životu; izazvati ga da sazna nešto o piscu- da li ti znaš je li mu to pravo ime itd…)
Ako je lektira neprilagođena uzrastu, a ima ih, slobodno neka pogleda i film, ili pročita neke kritike na internetu što će mu pomoći u razumijevanju konteksta. Ali, neka NE PREPISUJE sa interneta jer kad-tad će mu to (znanje bez pokrića) doći glave!
Možda dijete ima problem sa čitanjem, neki oblik disleksije, i zato izražava bunt pri svakom čitanju. Onda mu treba dopustiti da odsluša audio-knjigu. Neko čak bolje pamti tako. Ako je dijete mlađe, može mu i roditelj čitati ili stariji brat ili sestra. Ako je drama u pitanju, mogu napraviti zajedno kratak audio-snimak, pa posle slušati sami sebe! To im je zabavno i kao igra, a i da čuju i osjete kako se izražavaju. Na početku čitanja, zadajte djetetu da izvuče bilješke, da zapiše šta ga je oduševilo, ostavilo utisak, ili šta uopšte nije razumjelo. Neka uvijek bude slobodno da pita! Najvažnije – NIPOŠTO nemojte ČITATI knjigu UMJESTO vašeg djeteta, jer iako možda dobije(te) 5, sve ono što se čitanjem razvija- uskratili ste mu! Baš kao što niste mogli umjesto njega da hodate, trčite, jedete, gutate, da bi se ono razvilo i osamostalilo - tako mora i čitanjem da razvije određene funkcije u mozgu – koncentraciju, pravopis, bogaćenje rječnika, razvijanje kritičkog mišljenja, uočavanje, maštanje itd. Bilo bi lijepo da ga poslije lektire nagradite knjigom ili stripom po njegovom izboru i želji, a nastavnicima preporučujem da bar jednom u polugodištu imaju čas gde djeca preporučuju vršnjacima omiljene knjige, da ih predstave na koji način žele - mogu nacrtati plakat, napraviti trejler, prezentaciju, ili samo ispričati nešto o knjizi, kombinovati sa muzikom, kako god žele’’, objašnjava Ivana Mitić, profesor srpske književnosti i jezika.
Napravite tabelarni prikaz za taj razred (ili za jednu kalendarsku godinu), može u različitim bojama: redni broj, ime pisca, naziv dela, imena glavnih likova i ocjenu kojom dijete ocjenjuje knjigu, kao i kome bi preporučilo ili kome ne bi preporučilo – staviti negde na vidljivo mjesto – na hameru, listu od bloka, običnom listu iz velike sveske. Nastavnici – u učionici, djeca – kod kuće, u dečjoj sobi ili bilo gde na vidiku gde boravi često. Može i na frižideru.
Benefiti: Biće mu stalno pred očima i lakše će zapamtiti, a biće i zadovoljno sobom kad vidi koliko je pročitalo knjiga na godišnjem nivou. Na kraju pročitane knjige, pitajte ga na neobičan način, na primer, da vam opiše knjigu u pet riječi, ili kakav bi se film mogao napraviti, ili igrica.
Mogućnosti su beskrajne!
Ovo je tek prvi sloj čitanja, temelj – unutrašnja motivacija. Kasnije je potrebno pristupiti ozbiljno-neozbiljnoj obradi i analizi djela, o čemu možda nekom drugom prilikom. Nadam se da su i ove smjernice nekom od pomoći’’, ističe na kraju profesorica Ivana Mitić.
Motivacija
Prije svega, potrebno je ličnim primjerom pokazati ljubav prema čitanju (jer djeca kopiraju šta radimo, ne šta pričamo), a zatim i stalno ponavljati zajedno sa djetetom zašto nam je čitanje važno? 1. Poboljšava koncentraciju i memoriju
2. Bogatimo svoj rječnik, učimo značenja riječi i pojmova
3. Razvijamo maštu
4. Razvijamo kritičko i logičko razmišljanje
5. Razvijamo saosjećanje i toleranciju (ulazimo u tuđe misli i osjećanja i upoznajemo moguć unutrašnji čovjekov svijet; povezujemo uzroke i posljedice)
6. Automatski usvajamo pravopis
7. Razvijamo svoj lični ukus i stil
8. Poboljšavamo vještinu izražavanja (usmeno i pismeno)
9. Opuštamo se i smanjujemo stres
10. Putujemo u druge svjetove, živimo još mnogim životima i kreiramo svoj.
Kako da dijete (uspješno) pročita lektiru
Zabranite korišćenje telefona i igrica na kompjuteru obavezno dok se čita knjiga (nema šanse da se fokusira i na najzanimljiviju knjigu uz telefon); ako je moguće obezbijediti djetetu miran kutak i vrijeme za čitanje.
Dajte djetetu neki izazov pri čitanju (istraživački zadatak – šta je primijetilo, koje pojave ili opisi su slični/različiti u odnosu na danas, kakvi su likovi, koje osobine primjećuju po kojim postupcima, pitajte dijete da vam otvoreno kaže šta misli o djelu (čak i ako je dosadno, smor), kojim argumentima dokazuje, ako mu se sviđa, zašto; da li nešto iz knjige može da primijeni u svom životu; izazvati ga da sazna nešto o piscu- da li ti znaš je li mu to pravo ime itd…)
Ako je lektira neprilagođena uzrastu, a ima ih, slobodno neka pogleda i film, ili pročita neke kritike na internetu što će mu pomoći u razumijevanju konteksta. Ali, neka NE PREPISUJE sa interneta jer kad-tad će mu to (znanje bez pokrića) doći glave!
Možda dijete ima problem sa čitanjem, neki oblik disleksije, i zato izražava bunt pri svakom čitanju. Onda mu treba dopustiti da odsluša audio-knjigu. Neko čak bolje pamti tako. Ako je dijete mlađe, može mu i roditelj čitati ili stariji brat ili sestra. Ako je drama u pitanju, mogu napraviti zajedno kratak audio-snimak, pa posle slušati sami sebe! To im je zabavno i kao igra, a i da čuju i osjete kako se izražavaju. Na početku čitanja, zadajte djetetu da izvuče bilješke, da zapiše šta ga je oduševilo, ostavilo utisak, ili šta uopšte nije razumjelo. Neka uvijek bude slobodno da pita! Najvažnije – NIPOŠTO nemojte ČITATI knjigu UMJESTO vašeg djeteta, jer iako možda dobije(te) 5, sve ono što se čitanjem razvija- uskratili ste mu! Baš kao što niste mogli umjesto njega da hodate, trčite, jedete, gutate, da bi se ono razvilo i osamostalilo - tako mora i čitanjem da razvije određene funkcije u mozgu – koncentraciju, pravopis, bogaćenje rječnika, razvijanje kritičkog mišljenja, uočavanje, maštanje itd. Bilo bi lijepo da ga poslije lektire nagradite knjigom ili stripom po njegovom izboru i želji, a nastavnicima preporučujem da bar jednom u polugodištu imaju čas gde djeca preporučuju vršnjacima omiljene knjige, da ih predstave na koji način žele - mogu nacrtati plakat, napraviti trejler, prezentaciju, ili samo ispričati nešto o knjizi, kombinovati sa muzikom, kako god žele’’, objašnjava Ivana Mitić, profesor srpske književnosti i jezika.
Napravite tabelarni prikaz za taj razred (ili za jednu kalendarsku godinu), može u različitim bojama: redni broj, ime pisca, naziv dela, imena glavnih likova i ocjenu kojom dijete ocjenjuje knjigu, kao i kome bi preporučilo ili kome ne bi preporučilo – staviti negde na vidljivo mjesto – na hameru, listu od bloka, običnom listu iz velike sveske. Nastavnici – u učionici, djeca – kod kuće, u dečjoj sobi ili bilo gde na vidiku gde boravi često. Može i na frižideru.
Benefiti: Biće mu stalno pred očima i lakše će zapamtiti, a biće i zadovoljno sobom kad vidi koliko je pročitalo knjiga na godišnjem nivou. Na kraju pročitane knjige, pitajte ga na neobičan način, na primer, da vam opiše knjigu u pet riječi, ili kakav bi se film mogao napraviti, ili igrica.
Mogućnosti su beskrajne!
Ovo je tek prvi sloj čitanja, temelj – unutrašnja motivacija. Kasnije je potrebno pristupiti ozbiljno-neozbiljnoj obradi i analizi djela, o čemu možda nekom drugom prilikom. Nadam se da su i ove smjernice nekom od pomoći’’, ističe na kraju profesorica Ivana Mitić.
