- Muslimani danas proslavljaju Kurban-bajram, jedan od dva najveća praznika u islamu. Obilježavanje praznika vezano je i za odlazak vjernika na Hadž u Meku i Medinu.

Kurban-bajram ili Dan žrtve slavi se četiri dana. Prvog dana Kurban-bajrama, očevi i majke bogato daruju svoju djecu i najmlađu rodbinu, a žene pripremaju bogate trpeze za goste.

Praznik se dočekuje u kućama, a u zoru se odlazi u džamije na sabah-namaz, gdje se čeka izlazak sunca i klanja Bajram-namaz.

Veliki broj vjernika je jutros u sarajevskoj Gazi-husrev begovoj džamiji klanjao bajram-namaz, što je bila centralna bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u BiH.

Bajram-namaz u Begovoj džamiji je predvodio i hutbu održao reisul-ulema Islamske zajednice Husein-ef. Kavazović.
Reisul-ulema je napomenuo da je za muslimane Kurban-bajram praznik žrtve, vrijeme u kojem nas uče da budemo spremni podnijeti i najveću žrtvu za vrijednosti koje nas oplemenjuju u životu.

-Najveća vrijednost koju nosimo u sebi jest vrijednost vjere, savjesnog i moralnog postupanja te sloboda govora i uvjerenja - poručio je Kavazović.

Poručio je prisutnima da ponovo otkriju vrijednosti zajedničkog života, biti za ljude i uz ljude je prva obaveza.
Bajram-namaz je klanjan i u džamijama širom BiH.

Muftija banjalučki Ismail ef. Smajlović čestitao je Bajram svim muslimanima.

-Iz Ferhat-pašine džamije u Banjaluci je upućena bajramska poruka danas da smisao i značaj žrtve u islamu znači jačanje ljudskih kvaliteta i doprinos društvu za kvalitetniji život u ovom svijetu. Tako da, svi sadržaji Bajrama koje muslimani prakticikuju u ovim danima imaju za smisao da se podijeli ta radost sa svojim okruženjem, porodicom, komšijama, saradnicima i da zajednički jače koračaju u svoje bolje sutra - rekao je muftija banjalučki.

Istakao je da su radosni što je i javnost zainteresovana da se bajramska radost širi i da se ta poruka snage i kvalitetnijeg života pronosi dalje.

Poslije čestitanja, odlazi se na groblje (mezarje), a potom kući gdje je, prema pravilima šerijata, sve pripremljeno za žrtvu Kurbana.

Kurbansko meso se dijeli na tri dijela, od kojih je jedan namijenjen siromasima, drugi rodbini, a treći se ostavlja u kući. Kurbansko meso može se podijeliti i nemuslimanima, a cilj darivanja je zbližavanje ljudi i negovanje dobrosusjedskih odnosa.

Zabilježeno je da je prorok Muhamed prvi dio mesa koji bi odsjekao, kao znak pažnje i dobre volje, uvijek poklanjao komšijama, hrišćaninu i Jevrejinu.

Kurban-bajram se naziva i hadžijski, zato što se toga dana završava glavno godišnje hodočašće Kabi u Meki.

Hadž je jedna od pet glavnih vjerskih obaveza punoljetnih islamskih vjernika, ako mogu finansirati troškove hodočašća, ne ugrožavajući normalan život svoje porodice.

Hadžiluk se ne smatra samo ispunjavanjem božje zapovjesti, nego i dokazom jednakosti svih pripadnika islamske vjere pred Alahom, a cilj mu je i potvrda jedinstva i solidarnosti islamskog svijeta.

Običaj hodočašća svetih mjesta poznat je i u preislamskoj Arabiji, kao i među semitskim narodima.

Svi muslimanski vjerski praznici računaju se po mjesečevoj, a ne po sunčevoj godini, a Kurban-bajram je dva mjeseca i deset dana poslije Ramazanskog bajrama.

(Glas Srpske)