NA RUŠEVINAMA JEDNE NEUZVRAĆENE LjUBAVI
Na ruševinama kuće u kojoj je nekada živjela prva semberska pjesnikinja Magdalena Maga Živanović, neostvarena ljubav pjesnika Jovana Dučića, oslikani su murali koji svjedoče o velikoj ljubavi koja je buknula između dvoje mladih ljudi prije više od stotinu godina.
Naime, Dučić je kao mlad učitelj, u Bijeljinu došao početkom septembra 1893. godine nakon završene Učiteljske škole u Somboru. Bio je jedan od mladih prosvjetara koji je nakon završenih pedagoških nauka došao u okupiranu BiH, od strane Austrougarske monarhije, da širi prosvjetu i kulturu na ovim prostorima. U Bijeljini se rodila i romantična pjesnikova ljubav prema Magdaleni Živković, kćerki bogatog bijeljinskog trgovca koju će nositi kao nezaraslu i neugaslu ranu na srcu do kraja svog života.
Pretpostavlja se da je Magdalena Živković, učenica tadašnje Trgovačke škole u Bijeljini, pod Dučićevim uticajem i sama počela pisati pjesme.
Dučić je u maju 1894. godine, zbog optužbi za “smetanje javnog reda i mira” i zbog dvije napisane pjesme “Oj Bosno” i “Otadžbina”, rješenjem Zemaljske vlade u Sarajevu, od 10. jula 1894. godine, morao zauvijek napustiti Bijeljinu. S obzirom na to da se Magdalena nakon toga nikada nije udala, ostala je uspomena na jedno neobično pjesničko poznanstvo i na neuzvraćenu ljubav.
Semberija info
Naime, Dučić je kao mlad učitelj, u Bijeljinu došao početkom septembra 1893. godine nakon završene Učiteljske škole u Somboru. Bio je jedan od mladih prosvjetara koji je nakon završenih pedagoških nauka došao u okupiranu BiH, od strane Austrougarske monarhije, da širi prosvjetu i kulturu na ovim prostorima. U Bijeljini se rodila i romantična pjesnikova ljubav prema Magdaleni Živković, kćerki bogatog bijeljinskog trgovca koju će nositi kao nezaraslu i neugaslu ranu na srcu do kraja svog života.
Pretpostavlja se da je Magdalena Živković, učenica tadašnje Trgovačke škole u Bijeljini, pod Dučićevim uticajem i sama počela pisati pjesme.
Dučić je u maju 1894. godine, zbog optužbi za “smetanje javnog reda i mira” i zbog dvije napisane pjesme “Oj Bosno” i “Otadžbina”, rješenjem Zemaljske vlade u Sarajevu, od 10. jula 1894. godine, morao zauvijek napustiti Bijeljinu. S obzirom na to da se Magdalena nakon toga nikada nije udala, ostala je uspomena na jedno neobično pjesničko poznanstvo i na neuzvraćenu ljubav.
Semberija info