Umjesto dogovora, dogovoren novi sastanak
Na zajedničkom sastanku gradonačelnika Ljubiše Petrovića i njegovih saradnika sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstva trgovine i turizma, te Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH, koji je danas održan u Gradskoj upravi nije postignut nikakav konkretan dogovor o otkupnoj cijeni ovogodišnjeg roda pšenice. Samo je dogovoreno da se novi sastanak održi petog avgusta u 11 časova, kada će ponovo biti pozvani ministri navedena iz tri ministarstva, jer su današnjem sastanku prisustvovali njihovi pomoćnici.
Nakon sastanka gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović podsjetio je da se više od pedeset dana čekalo na dolazak predstavnika pomenutih ministarstava na ovaj sastanak.
„Mi smo tražili sastanak za treći jun, prije žetve pšenice. U međuvremenu je pšenica požnjevena i smještena u silose. Gradska uprava će za ovogodišnji rod pšenice isplatiti po 10 feninga po kilogramu za predatu pšenicu. Ukazali smo na problem netransparentnosti podjele podsticaja u povrtlarskoj proizvodnji i o tome ćemo još razgovarati. Zatražili smo i informaciju o stanju stečajnog postupka za Robne rezerve Republike Srpske. Želimo aktivno da se uključimo u oživljavanje Robnih rezervi, iako to nije nadležnost lokalnih zajednica“, istakao je gradonačelnik Petrović, naglasivši da Robne rezerve treba da budu regulator cijena strateških roba na tržištu.
„U Srbiji građani kupuju veknu hljeba za 1,15 KM, odnosno za 66 ili 68 dinara, dok kod nas vekna hljeba košta 1,80 KM. Želimo da se pripreme svi neophodni parametri za donošenje valjanih i kvalitetnih odluka o zaštiti domaće proizvodnje. Četvrtina vreće brašna treba da sadrži brašno samljeveno od domaće pšenice. Kontrolni inspekcijski nadzor mora biti na puno većem nivou nego do sada. Uvozimo puno proizvoda koji ne podliježu kontrolama, tako da uvoznički lobi diktira cijene domaćih proizvoda“, naglasio je gradonačelnik Petrović.
Dragana Popadić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede istakla je podatak da je resorno ministarstvo nedavno isplatilo podsticaje za pšenicu u iznosu od 9.154.000 KM, te da je u proteklom periodu, od 2019. godine, za podršku proizvodnji pšenice direktno isplaćeno 40 miliona KM.
„Ukoliko toj cifri dodamo i regres za gorivo, još deset miliona KM, onda je to ukupno 50 miliona KM od 2019. godine. Proizvođači na startu sjetvene sezone znaju koliko mogu očekivati podsticaja za pšenicu. To je 500 KM po hektaru i 80 KM za stotinu litara goriva. U ovoj godini kao podsticaj za gorivo isplaćeno je 1,5 miliona KM. Nadam se da će i naredni sastanak biti konstruktivan i da ćemo pronaći najbolja rješenja za sve probleme“, istakla je Dragana Popadić.
Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja sela Semberije i Majevice izjavio je da poljoprivrednici traže zaštitu, jer su nakon jedne rodne godine ponovo suočeni sa niskom otkupnom cijenom pšenice.
„Alarm je odavno upaljen, jer je nemoguće izdržati sa cijenom od 35 feninga za kilogram pšenice. Sve manje je poljoprivrednika na njivama. Ukoliko se ne riješi ovaj problem, mi nećemo za dva mjeseca ući u sjetvu pšenice. U tom lancu svi zarađuju, počevši od mlinsko - pekarske industrije, dok ceh plaćaju potrošači i proizvođači. Tražimo kvalitetan pravilnik, ili nećemo više sijati pšenicu. Neka podsticaje dobiju oni koji melju domaću pšenicu. Suša umanjuje prinose kukuruza, tako da je dogorjelo do nokata. Želimo da unaprijed znamo krajnje efekte proizvodnje žitarica i mesa“, istakao je Savo Bakajlić.
Semberija info
Nakon sastanka gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović podsjetio je da se više od pedeset dana čekalo na dolazak predstavnika pomenutih ministarstava na ovaj sastanak.
„Mi smo tražili sastanak za treći jun, prije žetve pšenice. U međuvremenu je pšenica požnjevena i smještena u silose. Gradska uprava će za ovogodišnji rod pšenice isplatiti po 10 feninga po kilogramu za predatu pšenicu. Ukazali smo na problem netransparentnosti podjele podsticaja u povrtlarskoj proizvodnji i o tome ćemo još razgovarati. Zatražili smo i informaciju o stanju stečajnog postupka za Robne rezerve Republike Srpske. Želimo aktivno da se uključimo u oživljavanje Robnih rezervi, iako to nije nadležnost lokalnih zajednica“, istakao je gradonačelnik Petrović, naglasivši da Robne rezerve treba da budu regulator cijena strateških roba na tržištu.
„U Srbiji građani kupuju veknu hljeba za 1,15 KM, odnosno za 66 ili 68 dinara, dok kod nas vekna hljeba košta 1,80 KM. Želimo da se pripreme svi neophodni parametri za donošenje valjanih i kvalitetnih odluka o zaštiti domaće proizvodnje. Četvrtina vreće brašna treba da sadrži brašno samljeveno od domaće pšenice. Kontrolni inspekcijski nadzor mora biti na puno većem nivou nego do sada. Uvozimo puno proizvoda koji ne podliježu kontrolama, tako da uvoznički lobi diktira cijene domaćih proizvoda“, naglasio je gradonačelnik Petrović.
Dragana Popadić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede istakla je podatak da je resorno ministarstvo nedavno isplatilo podsticaje za pšenicu u iznosu od 9.154.000 KM, te da je u proteklom periodu, od 2019. godine, za podršku proizvodnji pšenice direktno isplaćeno 40 miliona KM.
„Ukoliko toj cifri dodamo i regres za gorivo, još deset miliona KM, onda je to ukupno 50 miliona KM od 2019. godine. Proizvođači na startu sjetvene sezone znaju koliko mogu očekivati podsticaja za pšenicu. To je 500 KM po hektaru i 80 KM za stotinu litara goriva. U ovoj godini kao podsticaj za gorivo isplaćeno je 1,5 miliona KM. Nadam se da će i naredni sastanak biti konstruktivan i da ćemo pronaći najbolja rješenja za sve probleme“, istakla je Dragana Popadić.
Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja sela Semberije i Majevice izjavio je da poljoprivrednici traže zaštitu, jer su nakon jedne rodne godine ponovo suočeni sa niskom otkupnom cijenom pšenice.
„Alarm je odavno upaljen, jer je nemoguće izdržati sa cijenom od 35 feninga za kilogram pšenice. Sve manje je poljoprivrednika na njivama. Ukoliko se ne riješi ovaj problem, mi nećemo za dva mjeseca ući u sjetvu pšenice. U tom lancu svi zarađuju, počevši od mlinsko - pekarske industrije, dok ceh plaćaju potrošači i proizvođači. Tražimo kvalitetan pravilnik, ili nećemo više sijati pšenicu. Neka podsticaje dobiju oni koji melju domaću pšenicu. Suša umanjuje prinose kukuruza, tako da je dogorjelo do nokata. Želimo da unaprijed znamo krajnje efekte proizvodnje žitarica i mesa“, istakao je Savo Bakajlić.
Semberija info
