Kakva će biti nova većina u francuskom parlamentu
FOTO: TANJUG/AP
Drugi krug parlamentarnih izbora u Francuskoj donio je velika iznenađenja.
Savez lijevih stranaka osvojio je najviše mandata u Nacionalnoj skupštini, a krajnja desnica i Marin Le Pen doživjeli su težak poraz.
Ovo su zvanični rezultati (Parlament ima 577 mjesta, 289 potrebno za većinu):
Nova narodna fronta (NFP) 182 mandata
Savez za Republiku (Macron) 163 mandata
Nacionalno okupljanje (RN) 143 mandata
Iako su ankete predviđale pobjedu i najviše mandata za krajnju desnicu, situacija se okrenula u drugom krugu izboru. S obzirom da Francuska koristi većinski izborni sistem u 577 okruga, ljevica i centristički savez Emanuela Makrona dogovorili su da će kandidati sa slabijim rezultatima u prvom krugu odustati kako bi u drugom krugu izolirali krajnju desnicu te kako ne bi međusobno dijelili glasove.
Taj recept se pokazao uspješnim, pa se čak 216 kandidata ljevice i Makrona povuklo prije drugog kruga.
Iako je Makronov centristički savez osvojio 80 mandata manje, i dalje imaju više mandata od krajnje desnog Nacionalnog okupljanja koje je doživjelo debakl.
Kakva će biti nova većina?
S obzirom na novu raspodjelu mandata u francuskom parlamentu, postavlja se pitanje ko će činiti novu većinu. Očekuje se da će Makron ući u koaliciju s ljevicom koju predvodi kontroverzni Žan Luk Melenšon, spominjan kao kandidat za novog premijera.
No, pregovori neće biti lagani s obzirom na velike razlike između ta dva bloka, zato je moguće da Makron predloži i novog premijera iz svoje stranke.
Nijedna grupa nije ni blizu većine, s tim da su sve ispod 200 poslanika.
"Nemoguće je vladati Francuskom ako nemate 240 do 250 poslanika ", rekao je Silvan Maillard, poslanik Makronove stranke Renaissance.
"Bio sam predsjednik Renaissance grupe s koalicijom od 250 poslanika i već je tada bilo vrlo komplikovano", rekao je on.
Iako su se ljevičarska alijansa i Makronovi liberali složili sarađivati i glasali taktički kako bi spriječili pobjedu Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen, dublja koalicija između dviju grupa za vladanje Francuskom čini se malo vjerovatnom.
Veteran krajnje ljevice Žan Luk Melanšon iz stranke Nepokorena Francuska, jedne od stranaka unutar lijeve alijanse, isključio je mogućnost vladanja s predsjednikovim liberalima. Isto tako, Makronov premijer Gabriel Atal rekao je da njegova strana nikada ne bi dijelila vlast s Melanšonom.
U nedjelju navečer Atal je otvorio mogućnost vođenja privremene vlade kako bi osigurao stabilnost tokom Olimpijskih igara kasnije ovog mjeseca.
Kakva god vlada proizašla iz ovog haosa, malo je vjerovatno da će biti stabilna na duže vrijeme.
Jesenji pregovori o budžetu biti će prvi potencijalni sukob. Francuska je pod pritiskom da smanji svoj deficit nakon što su ciljevi promašeni ranije ove godine.
Postoje mnoge ideje oko kojih se ljevica, liberali i krajnja desnica nikada neće složiti. Fiskalna politika je visoko na tom popisu.
(Nezavisne)
Savez lijevih stranaka osvojio je najviše mandata u Nacionalnoj skupštini, a krajnja desnica i Marin Le Pen doživjeli su težak poraz.
Ovo su zvanični rezultati (Parlament ima 577 mjesta, 289 potrebno za većinu):
Nova narodna fronta (NFP) 182 mandata
Savez za Republiku (Macron) 163 mandata
Nacionalno okupljanje (RN) 143 mandata
Iako su ankete predviđale pobjedu i najviše mandata za krajnju desnicu, situacija se okrenula u drugom krugu izboru. S obzirom da Francuska koristi većinski izborni sistem u 577 okruga, ljevica i centristički savez Emanuela Makrona dogovorili su da će kandidati sa slabijim rezultatima u prvom krugu odustati kako bi u drugom krugu izolirali krajnju desnicu te kako ne bi međusobno dijelili glasove.
Taj recept se pokazao uspješnim, pa se čak 216 kandidata ljevice i Makrona povuklo prije drugog kruga.
Iako je Makronov centristički savez osvojio 80 mandata manje, i dalje imaju više mandata od krajnje desnog Nacionalnog okupljanja koje je doživjelo debakl.
Kakva će biti nova većina?
S obzirom na novu raspodjelu mandata u francuskom parlamentu, postavlja se pitanje ko će činiti novu većinu. Očekuje se da će Makron ući u koaliciju s ljevicom koju predvodi kontroverzni Žan Luk Melenšon, spominjan kao kandidat za novog premijera.
No, pregovori neće biti lagani s obzirom na velike razlike između ta dva bloka, zato je moguće da Makron predloži i novog premijera iz svoje stranke.
Nijedna grupa nije ni blizu većine, s tim da su sve ispod 200 poslanika.
"Nemoguće je vladati Francuskom ako nemate 240 do 250 poslanika ", rekao je Silvan Maillard, poslanik Makronove stranke Renaissance.
"Bio sam predsjednik Renaissance grupe s koalicijom od 250 poslanika i već je tada bilo vrlo komplikovano", rekao je on.
Iako su se ljevičarska alijansa i Makronovi liberali složili sarađivati i glasali taktički kako bi spriječili pobjedu Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen, dublja koalicija između dviju grupa za vladanje Francuskom čini se malo vjerovatnom.
Veteran krajnje ljevice Žan Luk Melanšon iz stranke Nepokorena Francuska, jedne od stranaka unutar lijeve alijanse, isključio je mogućnost vladanja s predsjednikovim liberalima. Isto tako, Makronov premijer Gabriel Atal rekao je da njegova strana nikada ne bi dijelila vlast s Melanšonom.
U nedjelju navečer Atal je otvorio mogućnost vođenja privremene vlade kako bi osigurao stabilnost tokom Olimpijskih igara kasnije ovog mjeseca.
Kakva god vlada proizašla iz ovog haosa, malo je vjerovatno da će biti stabilna na duže vrijeme.
Jesenji pregovori o budžetu biti će prvi potencijalni sukob. Francuska je pod pritiskom da smanji svoj deficit nakon što su ciljevi promašeni ranije ove godine.
Postoje mnoge ideje oko kojih se ljevica, liberali i krajnja desnica nikada neće složiti. Fiskalna politika je visoko na tom popisu.
(Nezavisne)
