Nakon duge borbe, konačno je završena sva zakonska procedura da se donirana hrana u BiH javnim kuhinjama oslobodi plaćanja PDV. Međutim, to nije i definitivni kraj ove inicijative.

Inicijativu „Niko gladan, niko sam“ pokrenula je prošle godine Fondacija „Mozaik“ sa partnerskim organizacijama, a nakon što su nedavno usvojene izmjene zakona i Pravilnik o primjeni Zakona o PDV, ovih dana podijeljene su i prve donacije hrane javnim kuhinjama na koju nije plaćen porez.

Glavni cilj tako je ispunjen: spriječiti bacanje hrane pred istekom roka, jer je kompanijama to bilo jeftinije nego da je doniraju socijalno-ugroženim građanima.

– Cijela izmjena zakona i pravilnika je išla u dogovoru sa kompanijama koje su potencijalni donatori, kako bi i oni znali šta se radi i da nam kažu šta bi bilo najbolje. Donacije su sada krenule i upoznati smo da firme najviše zovu udruženje “Pomozi.ba” (koje je od početka uključeno u projekat) jer oni imaju najveći kapacitet i mogućnosti da preuzmu hranu i transportuju je u druge opštine, ali kompanije hranu mogu donirati i direktno udruženjima koja vode javne kuhinje – pojasnila je direktorka programa za filantropiju u Fondaciji “Mozaik”, Adnana M. Čamdžić.

Uvezati sve aktere u lancu

Prva donirana hrana isporučena je ka Banjaluci, Kozarskoj Dubici, Prijedoru, Bihaću, Maglaju, Zavidovićima, Mostaru.

Ipak, ova optimistična vijest ne znači i kraj same inicijative. Poželjno je sada uvezati sve aktere u lancu, na jednom mjestu, kako bi cijela ideja bila sprovedena na najbolji način po krajnje korisnike.

– Cilj nam je da vidimo efikasnost implementacije. U narednom periodu ćemo nastaviti raditi na tome da se eventualno napravi registar javnih kuhinja širom BiH i potencijalnih donatora, jer bi idealan scenario bio kada bi svi bili uvezani. Na primjer, ako neka kompanija ima poslovnicu u Bijeljini i imaju hranu pred istek roka, a u gradu ili u blizini ima javna kuhinja, da tu donaciju ne voze na drugi kraj zemlje nego da je poklone u najbližu javnu kuhinju, jer će onda biti pravovremeno distribuisana korisnicima. To je proces koji tek predstoji i neće biti završen za dan, dva; slijede nam razgovori s javnim kuhinjama, kompanijama, kao i sa Upravom za indirektno oporezivanje BiH i Agencijom za bezbjednost hrane, koji su sa nama kroz veći dio projekta – pojašnjava ona.

Narodu nikad teže

U humanitarnom udruženju „Mozaik prijateljstva“, koje vodi javnu kuhinju u Banjaluci, ističu da proceduru donacije hrane treba što više pojednostaviti, kako birokratija ne bi uništila sve ono dobro što je do sada urađeno po ovom pitanju.

– Sve zanima kako će se hrane distribuirati. Bio sam na sastancima na kojima je bilo riječi o uvođenju te centralne baze, u koju bi onda trebalo da dolaze podaci iz firmi, na primjer: „Imam hiljadu paketa mlijeka, kome da doniram“. Problem bi nastao ako bi neka firma dostavila jednoj javnoj kuhinji veliku količinu hrane koja se ne bi uspjela podijeliti na vrijeme, pa bi se dio morao baciti – navodi Miroslav Subašić.

On se godinama bavi humanitarnim radom, ali ocjenjuje da narodu nikada nije bilo teže nego sada.

(Srpskainfo)
​