Teško se odlučuju da napuste sigurnost doma: 200.000 osoba u BiH živi s roditeljima
Mnogo je razloga zbog kojih se mladi ljudi teško odlučuju napustiti sigurnost roditeljskog doma, čak i nakon što mladost ostave iza sebe.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, više od 186.000 građana BiH starijih od 30 godina živjelo je s roditeljima.
Međutim, sva istraživanja sprovedena poslije pokazuju da je broj mladih koji se od roditelja ne žele rastati mnogo veći.
Prema istraživanjima čiji rezultati uvijek privuku pažnju javnosti, u BiH više od 200.000 građana do 35 godina starosti živi u domovima u kojima su odrasli.
"Ne treba da čude takvi statistički podaci. Da govorimo u nekom prijašnjem vremenu, ja bih razloge našla u patrijarhalnoj porodici balkanskih prostora, gdje se njeguje takav oblik zajedničkog života. Međutim, danas su uzroci sasvim druge prirode. Mladi ljudi su u jednom velikom problemu jer ne mogu da obezbijede ličnu egzistenciju", kaže sociologinja Smiljana Vovna.
Pronalaženje posla u struci za koju su se školovali, nedovoljna primanja, samo su neki od razloga za trend koji je prisutan samo u BiH i zemljama okruženja.
"Da bi obezbijedili svoj krov nad glavom mladi moraju da budu kreditno sposobni, što podrazumijeva i stalni posao, jer krediti su dugoročni, a rate velike. Naše vaspitanje nas opominje da se moramo brinuti i o roditeljima, penzionerima dok su živi, što iziskuje i nove troškove u njihovim ne tako velikim kućnim budžetima", ističe Vovna.
"Zato odluka da žive u zajednici ili da čak i ne zasnivaju svoje porodice ne treba da čudi. Mladi nemaju izbora - ostati u BiH i živjeti kod roditelja ili otići van granica BiH, jer im na taj način mogu više pomoći nego da ostanu ovdje", zaključuje Vovna.
(Nezavisne)
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, više od 186.000 građana BiH starijih od 30 godina živjelo je s roditeljima.
Međutim, sva istraživanja sprovedena poslije pokazuju da je broj mladih koji se od roditelja ne žele rastati mnogo veći.
Prema istraživanjima čiji rezultati uvijek privuku pažnju javnosti, u BiH više od 200.000 građana do 35 godina starosti živi u domovima u kojima su odrasli.
"Ne treba da čude takvi statistički podaci. Da govorimo u nekom prijašnjem vremenu, ja bih razloge našla u patrijarhalnoj porodici balkanskih prostora, gdje se njeguje takav oblik zajedničkog života. Međutim, danas su uzroci sasvim druge prirode. Mladi ljudi su u jednom velikom problemu jer ne mogu da obezbijede ličnu egzistenciju", kaže sociologinja Smiljana Vovna.
Pronalaženje posla u struci za koju su se školovali, nedovoljna primanja, samo su neki od razloga za trend koji je prisutan samo u BiH i zemljama okruženja.
"Da bi obezbijedili svoj krov nad glavom mladi moraju da budu kreditno sposobni, što podrazumijeva i stalni posao, jer krediti su dugoročni, a rate velike. Naše vaspitanje nas opominje da se moramo brinuti i o roditeljima, penzionerima dok su živi, što iziskuje i nove troškove u njihovim ne tako velikim kućnim budžetima", ističe Vovna.
"Zato odluka da žive u zajednici ili da čak i ne zasnivaju svoje porodice ne treba da čudi. Mladi nemaju izbora - ostati u BiH i živjeti kod roditelja ili otići van granica BiH, jer im na taj način mogu više pomoći nego da ostanu ovdje", zaključuje Vovna.
(Nezavisne)