Ilegalna trgovina cigaretama svjetski problem
FOTO: Pixabay
U izvještaju Svjetske carinske organizacije (WCO) za prošlu godinu se, između ostalog, navodi da je ilegalna trgovina cigaretama svjetski problem.
Kako se navodi u ovom izvještaju, postoji trend rasta broja slučajeva i obima nedozvoljenog duvana koji se oduzima, što ukazuje na upornu i sve veću prijetnju od šverca i komercijalnih prevara.
U ovom izvještaju je urađena i analiza prodaje cigareta za koje nije plaćena carina po državama.
Tako je od zemalja regiona najgora Slovenija, čiji je procenat 16,5 odsto. Zatim slijedi BiH sa 11,5 odsto, pa Crna Gora sa 10,7 odsto. Hrvatska ima 5,1 odsto, Sjeverna Makedonija i Srbija po 3,6 odsto.
"Nedozvoljene vrste droge i duvan ostaju glavni prioriteti za carinske službe širom svijeta. Carinske uprave su prijavile povećanje krijumčarenja od 54 odsto kod duvana, poredeći prethodnu godinu sa 2022", stoji u izvještaju.
Dodaje se da su količine cigareta koje su zaplijenile uprave carina porasle za 45,7 odsto, na 3,1 milijardu štapića u 2023. godini u odnosu na 2022.
"Sankcije koje blokiraju transportne rute uticale su na nedozvoljene obrasce trgovine duvanom, što dovodi do porasta proizvodnje nelegalnih cigareta unutar Evrope. E-trgovina ostaje značajna prijetnja za svu švercovanu robu, sa Evropom koja doživljava porast trgovine nelegalnim duvanom (uključujući e-cigarete) ovim kanalom", dodaje se.
Iz Svjetske carinske organizacije su naveli da se sve više oslanjaju na obavještajne podatke i istražne tehnike za otkrivanje krijumčarskih aktivnosti.
Zinaida Babović, menadžer korporativnih poslova i komunikacija u "Japan Tobacco Internationalu" (JTI) za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, kazala je da je, prema posljednjim istraživanjima, ilegalna trgovina rezanim duvanom u BiH u velikom porastu.
"Samo u 2022. godini zabilježen je porast od 40% u odnosu na prethodne godine. Gorući problem u BiH, ali i ostalim zemljama okruženja, pored ilegalne trgovine cigaretama, jeste i ilegalna trgovina rezanim duvanom. To je vidljivo na svim našim tržnicama i prodajnim mjestima. Ovo predstavlja veliki problem i postoji veliki industrijski apel prema agencijama za provođenje zakona za suzbijanje i veće kazne za šverc duvanom", istakla je Babovićeva.
Prema njenim riječima, sav novac koji odlazi u ilegalne tokove i u ilegalnu trgovinu je novac koji se neće naći u državnom budžetu.
"Jasno je da su duvanski proizvodi akcizno oporezovani, i što je veći broj prikupljenih prihoda po osnovu akciza, to je veći novac u javnim budžetima i automatski je više novca za javnu potrošnju. Takođe, problem je i ponašanje potrošača, jer smatraju da kupuju domaće, a u stvari nisu svjesni koliki je to rizik po njihovo zdravlje, jer taj duvan nije ispitan", naglasila je Babovićeva.
Zoran Đokić, menadžer kompanije "Japan Tobacco" za borbu protiv ilegalne trgovine duvanskim proizvodima zapadnog Balkana, naveo je da je generator krijumčarenja razlika u cijeni i visoko oporezivanje.
"Rezani duvan je problem broj jedan u regionu. Pre svega, to je onaj deo neprijavljene domaće proizvodnje. Svuda u regionu postoji sistem licenciranja, i to ako kooperant ima sklopljen ugovor sa kompanijom koja ima licencu od države za proizvodnju duvana. Problem je da li te kompanije imaju legalno tržište. U BiH na primer se uvozi duvan u listu. Za koje potrebe ako ne postoji fabrika cigareta? Postoji jedna ozbiljna sumnja da taj duvan završava na ilegalnom tržištu tako što se obrađuje, reže i kasnije prodaje. Takođe, ogroman je uvoz tuba koje služe samo za proizvodnju cigareta i ni za šta drugo. Znači, država ne oporezuje adekvatno cigaretu u delovima. Osnovni izvori nelegalnih cigareta na našem tržištu jesu fri-šopovi sa preko 40 odsto i sa akciznim markicama takozvane Republike Kosovo, koje su u približnom procentu. Imamo rizik i od otvaranja nelegalnih fabrika cigareta. Dve takve su nedavno otkrivene u Sloveniji, a pre toga jedna u Hrvatskoj", naglasio je Đokić.
(Nezavisne)
Kako se navodi u ovom izvještaju, postoji trend rasta broja slučajeva i obima nedozvoljenog duvana koji se oduzima, što ukazuje na upornu i sve veću prijetnju od šverca i komercijalnih prevara.
U ovom izvještaju je urađena i analiza prodaje cigareta za koje nije plaćena carina po državama.
Tako je od zemalja regiona najgora Slovenija, čiji je procenat 16,5 odsto. Zatim slijedi BiH sa 11,5 odsto, pa Crna Gora sa 10,7 odsto. Hrvatska ima 5,1 odsto, Sjeverna Makedonija i Srbija po 3,6 odsto.
"Nedozvoljene vrste droge i duvan ostaju glavni prioriteti za carinske službe širom svijeta. Carinske uprave su prijavile povećanje krijumčarenja od 54 odsto kod duvana, poredeći prethodnu godinu sa 2022", stoji u izvještaju.
Dodaje se da su količine cigareta koje su zaplijenile uprave carina porasle za 45,7 odsto, na 3,1 milijardu štapića u 2023. godini u odnosu na 2022.
"Sankcije koje blokiraju transportne rute uticale su na nedozvoljene obrasce trgovine duvanom, što dovodi do porasta proizvodnje nelegalnih cigareta unutar Evrope. E-trgovina ostaje značajna prijetnja za svu švercovanu robu, sa Evropom koja doživljava porast trgovine nelegalnim duvanom (uključujući e-cigarete) ovim kanalom", dodaje se.
Iz Svjetske carinske organizacije su naveli da se sve više oslanjaju na obavještajne podatke i istražne tehnike za otkrivanje krijumčarskih aktivnosti.
Zinaida Babović, menadžer korporativnih poslova i komunikacija u "Japan Tobacco Internationalu" (JTI) za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, kazala je da je, prema posljednjim istraživanjima, ilegalna trgovina rezanim duvanom u BiH u velikom porastu.
"Samo u 2022. godini zabilježen je porast od 40% u odnosu na prethodne godine. Gorući problem u BiH, ali i ostalim zemljama okruženja, pored ilegalne trgovine cigaretama, jeste i ilegalna trgovina rezanim duvanom. To je vidljivo na svim našim tržnicama i prodajnim mjestima. Ovo predstavlja veliki problem i postoji veliki industrijski apel prema agencijama za provođenje zakona za suzbijanje i veće kazne za šverc duvanom", istakla je Babovićeva.
Prema njenim riječima, sav novac koji odlazi u ilegalne tokove i u ilegalnu trgovinu je novac koji se neće naći u državnom budžetu.
"Jasno je da su duvanski proizvodi akcizno oporezovani, i što je veći broj prikupljenih prihoda po osnovu akciza, to je veći novac u javnim budžetima i automatski je više novca za javnu potrošnju. Takođe, problem je i ponašanje potrošača, jer smatraju da kupuju domaće, a u stvari nisu svjesni koliki je to rizik po njihovo zdravlje, jer taj duvan nije ispitan", naglasila je Babovićeva.
Zoran Đokić, menadžer kompanije "Japan Tobacco" za borbu protiv ilegalne trgovine duvanskim proizvodima zapadnog Balkana, naveo je da je generator krijumčarenja razlika u cijeni i visoko oporezivanje.
"Rezani duvan je problem broj jedan u regionu. Pre svega, to je onaj deo neprijavljene domaće proizvodnje. Svuda u regionu postoji sistem licenciranja, i to ako kooperant ima sklopljen ugovor sa kompanijom koja ima licencu od države za proizvodnju duvana. Problem je da li te kompanije imaju legalno tržište. U BiH na primer se uvozi duvan u listu. Za koje potrebe ako ne postoji fabrika cigareta? Postoji jedna ozbiljna sumnja da taj duvan završava na ilegalnom tržištu tako što se obrađuje, reže i kasnije prodaje. Takođe, ogroman je uvoz tuba koje služe samo za proizvodnju cigareta i ni za šta drugo. Znači, država ne oporezuje adekvatno cigaretu u delovima. Osnovni izvori nelegalnih cigareta na našem tržištu jesu fri-šopovi sa preko 40 odsto i sa akciznim markicama takozvane Republike Kosovo, koje su u približnom procentu. Imamo rizik i od otvaranja nelegalnih fabrika cigareta. Dve takve su nedavno otkrivene u Sloveniji, a pre toga jedna u Hrvatskoj", naglasio je Đokić.
(Nezavisne)
