Počinje vojni rok u Hrvatskoj
Foto: PIXSELL
Od 1. januara sljedeće godine Hrvatska će ponovo uvesti služenje vojnog roka.
Za to postoji politička odluka, a Ministarstvo obrane (MORH) radi na izmjenama Zakona o odbrani i zakona o službi u Oružanim snagama te pratećim pravilnicima koji će biti temelj za to da već od početka sljedeće godine prvi regruti koji će morati obavezno služiti vojni rok krenu na obuku, piše Novi list.
Hrvatska vojni rok nije ukinula, već ga je 2008. godine samo zamrznula tako da se cijela stvar neće pokrenuti iz nule jer već postoji i zakonodavstvo, ali i praksa po kojoj se obuka odvijala do prije 16 godina. To će se trebati prilagoditi novim zahtjevima i okolnostima.
Dvije varijante
Još uvijek nije odlučeno hoće li vojni rok trajati dva ili tri mjeseca. Ako bi se išlo na prvu varijantu, onda bi regruti dobili samo osnovnu pješadijsku obuku, a ako bi vojni rok trajao tri mjeseca, onda bi se tokom trećeg mjeseca regruti slali na neki oblik specijalističke obuke u kopnenoj vojsci, vazduhoplovstvu i protivvazdušnoj odbrani ili mornarici.
Nakon što bi odslužili vojni rok, regruti koji su prošli obuku mogli bi birati hoće li se nakon toga vratiti u civilstvo, nastaviti se baviti svojim uobičajenim poslovima i biti dio vojne rezerve ili će ostati u Oružanim snagama i u njima tražiti svoju profesionalnu karijeru.
Prema dosadašnjim saznanjima, obuka regruta odvijaće se u kasarnama u Požegi, Sinju i Kninu.
Ivan Jušić, direktor Uprave za ljudske potencijale MORH-a, rekao je prošle sedmice za HRT da vojni rok neće biti kraći od dva mjeseca ni duži od tri.
"Dva mjeseca je trenutno dragovoljno vojno osposobljavanje i to je gotov model koji možemo samo preslikati na neku novu situaciju, a jedan od prijedloga je i da to bude do tri mjeseca", kazao je.
Prve godine između 4000 i 4500 regruta
Svake godine između 17.000 i 18.000 muškaraca postaju punoljetni. I oni će biti obveznici služenja vojnog roka. Naravno, neće svi oni ići na obuku. Jedan manji dio njih neće proći ljekarski pregled. Drugi dio, očekuje se puno veći, pozvaće se na priziv savjesti i neće služiti vojni rok, odnosno neće imati vojnu obuku. U Ministarstvu odbrane procjenjuju da će u prvoj godini, odnosno u 2025., kroz obaveznu obuku proći između 4000 i 4500 regruta, i to u četiri ili pet poziva, svakih nekoliko mjeseci.
U ovom trenutku u Hrvatskoj postoji dobrovoljno služenje vojnog roka. Oni koji se na njega jave imaju pravo na naknadu od 900 evra mjesečno. Ministarstvo predviđa da će i oni koji će obavezno služiti vojni rok dobijati naknadu, ali ona će najvjerovatnije ipak biti nešto manja.
Civilno služenje
Što se tiče vojnih obveznika koji će se pozvati na priziv savjesti, moraće služiti civilni vojni rok. On će biti duži od vojnog, moguće i dvostruko. Njihove dužnosti i obaveze Ministarstvo će koordinisati s Civilnom zaštitom, jedinicama lokalne samouprave i sistemom socijalne zaštite. Kroz sistem Civilne zaštite oni će dobiti obuku kako postupati u slučaju prirodnih katastrofa kao što su požari ili poplave, ili naučiti osnove pružanja prve pomoći.
U opštinama i gradovima mogli bi pomagati u nekim važnim infrastrukturnim projektima, a u sistemu socijalne zaštite učestvovali bi u pomoći potrebitima. Još uvijek nije poznato koliku će naknadu dobivati za ovu svoju aktivnost.
Pravo na odgodu služenja
Iz Ministarstva poručuju da će svakako pokušati kroz razne promotivne akcije postići da se što veći broj obveznika ipak odluči za klasičnu vojnu obuku. Bite moguće i odgoditi služenje vojnog roka. Na primjer, oni koji nakon srednje škole upišu fakultet imaće pravo zatražiti odgađanje služenja vojnog roka dok ne završe visoko obrazovanje.
Još uvijek se rade projekcije koliko će se iz budžeta morati izdvojiti za uvođenje obaveznog vojnog roka. To ponajprije ovisi o modelu koji će biti izabran, odnosno o trajanju, hoće li obuka trajati dva ili tri mjeseca. Prije nekoliko godina u opticaju je bila svota od 67 miliona evra godišnje, ali tek treba vidjeti koliko bi to sve moglo koštati. Od 2008., kada je zamrznuto služenje obaveznog vojnog roka, pa do kraja 2022. dobrovoljno ga je služilo ukupno 10.327 regruta
(Nezavisne)
Za to postoji politička odluka, a Ministarstvo obrane (MORH) radi na izmjenama Zakona o odbrani i zakona o službi u Oružanim snagama te pratećim pravilnicima koji će biti temelj za to da već od početka sljedeće godine prvi regruti koji će morati obavezno služiti vojni rok krenu na obuku, piše Novi list.
Hrvatska vojni rok nije ukinula, već ga je 2008. godine samo zamrznula tako da se cijela stvar neće pokrenuti iz nule jer već postoji i zakonodavstvo, ali i praksa po kojoj se obuka odvijala do prije 16 godina. To će se trebati prilagoditi novim zahtjevima i okolnostima.
Dvije varijante
Još uvijek nije odlučeno hoće li vojni rok trajati dva ili tri mjeseca. Ako bi se išlo na prvu varijantu, onda bi regruti dobili samo osnovnu pješadijsku obuku, a ako bi vojni rok trajao tri mjeseca, onda bi se tokom trećeg mjeseca regruti slali na neki oblik specijalističke obuke u kopnenoj vojsci, vazduhoplovstvu i protivvazdušnoj odbrani ili mornarici.
Nakon što bi odslužili vojni rok, regruti koji su prošli obuku mogli bi birati hoće li se nakon toga vratiti u civilstvo, nastaviti se baviti svojim uobičajenim poslovima i biti dio vojne rezerve ili će ostati u Oružanim snagama i u njima tražiti svoju profesionalnu karijeru.
Prema dosadašnjim saznanjima, obuka regruta odvijaće se u kasarnama u Požegi, Sinju i Kninu.
Ivan Jušić, direktor Uprave za ljudske potencijale MORH-a, rekao je prošle sedmice za HRT da vojni rok neće biti kraći od dva mjeseca ni duži od tri.
"Dva mjeseca je trenutno dragovoljno vojno osposobljavanje i to je gotov model koji možemo samo preslikati na neku novu situaciju, a jedan od prijedloga je i da to bude do tri mjeseca", kazao je.
Prve godine između 4000 i 4500 regruta
Svake godine između 17.000 i 18.000 muškaraca postaju punoljetni. I oni će biti obveznici služenja vojnog roka. Naravno, neće svi oni ići na obuku. Jedan manji dio njih neće proći ljekarski pregled. Drugi dio, očekuje se puno veći, pozvaće se na priziv savjesti i neće služiti vojni rok, odnosno neće imati vojnu obuku. U Ministarstvu odbrane procjenjuju da će u prvoj godini, odnosno u 2025., kroz obaveznu obuku proći između 4000 i 4500 regruta, i to u četiri ili pet poziva, svakih nekoliko mjeseci.
U ovom trenutku u Hrvatskoj postoji dobrovoljno služenje vojnog roka. Oni koji se na njega jave imaju pravo na naknadu od 900 evra mjesečno. Ministarstvo predviđa da će i oni koji će obavezno služiti vojni rok dobijati naknadu, ali ona će najvjerovatnije ipak biti nešto manja.
Civilno služenje
Što se tiče vojnih obveznika koji će se pozvati na priziv savjesti, moraće služiti civilni vojni rok. On će biti duži od vojnog, moguće i dvostruko. Njihove dužnosti i obaveze Ministarstvo će koordinisati s Civilnom zaštitom, jedinicama lokalne samouprave i sistemom socijalne zaštite. Kroz sistem Civilne zaštite oni će dobiti obuku kako postupati u slučaju prirodnih katastrofa kao što su požari ili poplave, ili naučiti osnove pružanja prve pomoći.
U opštinama i gradovima mogli bi pomagati u nekim važnim infrastrukturnim projektima, a u sistemu socijalne zaštite učestvovali bi u pomoći potrebitima. Još uvijek nije poznato koliku će naknadu dobivati za ovu svoju aktivnost.
Pravo na odgodu služenja
Iz Ministarstva poručuju da će svakako pokušati kroz razne promotivne akcije postići da se što veći broj obveznika ipak odluči za klasičnu vojnu obuku. Bite moguće i odgoditi služenje vojnog roka. Na primjer, oni koji nakon srednje škole upišu fakultet imaće pravo zatražiti odgađanje služenja vojnog roka dok ne završe visoko obrazovanje.
Još uvijek se rade projekcije koliko će se iz budžeta morati izdvojiti za uvođenje obaveznog vojnog roka. To ponajprije ovisi o modelu koji će biti izabran, odnosno o trajanju, hoće li obuka trajati dva ili tri mjeseca. Prije nekoliko godina u opticaju je bila svota od 67 miliona evra godišnje, ali tek treba vidjeti koliko bi to sve moglo koštati. Od 2008., kada je zamrznuto služenje obaveznog vojnog roka, pa do kraja 2022. dobrovoljno ga je služilo ukupno 10.327 regruta
(Nezavisne)
