Ponašanje autodestruktivnih osoba
Od odbacivanja ljudi koje volimo i zadržavanja razornih sklopova razmišljanja, pa i do samoozljeđivanja, puno puta se nađemo u „mračnim ulicama“. Odrastanjem možemo shvatiti kako autodestruktivno ponašanje izvire iz niskog samopoštovanja, pa čak i mržnje prema sebi. Dok psiholozi nagađaju da auto – sabotaža može biti mehanizam suočavanja (npr. sa stresom, pritiskom, socijalnim zahtjevima itd.), drugi smatraju autodestruktivno ponašanje načinom održavanja zone komfora, zbog nedostatka povjerenja ili osjećaja nedostojnosti (npr. zadržavanje na poznatom dnu društvene ljestvice).
Simptomi i navike autodestruktivnog ponašanja
Autodestruktivno ponašanje dolazi u mnogim oblicima, neki su ekstremni, neki nisu toliko ekstremni. No, kako bi se i dalje razvijali i poboljšavali svoj život, najbolje je suočiti se sa svojim demonima i pogledati ih ravno u lice.
Simptomi i navike autodestruktivnog ponašanja uključuju sljedeće: Zadržavanje negativnog razmišljanja
To je nesvjestan oblik autodestruktivnog ponašanja, jer to daje rezultit ispunjenjem vlastitih proročanstava. Primjeri uključuju misli kao što su: ,,Neću uspjeti, znam to.”, ,,Neću se živ izvući.”, ,,Ovo će me u potpunosti uništiti” itd.
Nedostatak preduzetnosti
To je simptom pasivnosti, ali još uvijek je to autodestruktivna priroda. Kada znamo da je nešto loše za nas, ali ne preduzimamo nikakvu radnju ili mjeru kako bi otklonili problem, mi, zapravo, sami sebe pripremamo za neuspjeh.
Pretjerani unos hrane
Gadan običaj koji za rezultat ima mnogo dugoročnih zdravstvenih problema.
Nedovoljan unos hrane
Mnogi ljudi koji nedovoljno konzumiraju hranu se zavaravaju, misleći da rade za svoje dobro, a, zapravo, je to obično samo prva pomoć za ozbiljno narušenu sliku o sebi i druge psihološke probleme.
Usiljena nesposobnost
To je prikazivanje sebe neinteligentnim ili nesposobnim za uspješno postizanje nečeg.
Usiljena nesposobnost obično proizilazi iz nedostatka samopouzdanja.
Negativan uticaj na druge Negativan utjicaj koji imate na druge ljude, bilo riječima ili djelima, na kraju će se manifestovati u vašem životu (na primjer: bolestima, tragedijama, izolacijom itd.).
Samoozljeđivanje
Ekstremna stvar. Samoozljeđivanje je znak mržnje prema sebi i destruktivno je za psihu i za tijelo.
Samosažaljenje
Samosažaljenje je destruktivno zato što nas podstiče da ostanemo neaktivni (tj. da se valjamo u našim nesrećama), umjesto da zauzmemo ohrabrujući proaktivan pristup prema životu.
Droge i alkohol
Droge i alkohol stvaraju beskrajnu bijedu u životu zavisnika, njihovih prijatelja i članova porodice.
Društveno samoubistvo
Osoba nije uvijek svjesna ovakvog ponašanja, društveno samoubistvo je čin namjernog otuđivanja od ljudi oko nas.
Do toga može doći kroz iritantno, odbojno ili antisocijalno ponašanje.
Neprihvatanje svojih emocija
Neprihvatanje i negiranje negativnih (a ponekad i pozitivnih) emocija stvara niz mentalnih, emocionalnih i fizioloških bolesti. Ovo je još jedan oblik nesvjesno manifestovanog autodestruktivnog ponašanja.
Odbijanje pomoći
Odbacivanje savjeta, odbijanje odlaska na odvikavanje, izbjegavanje psihologa … sve je to odbijanje pomoći, osoba viče ,,Ne zanima me moja dobrobit!” i vrišti ,,auto – sabotaža!”
Nepotrebno žrtvovanje
Neki ljudi uživaju u svojoj bijedi i to je jedino u čemu znaju uživati u svom životu.
Nepotrebno žrtvovanje je dobar način da se osoba osjeća ,,plemenito” i ,,altruistično”, dok prikriva stvaran čin samo-sabotaže: odustaje od stvari koje je istinski čine sretnim, od svojih nada, snova i strasti.
Pretjerano trošenje
Može se činiti neobično što je pretjerano trošenje na ovom popisu, ali to je oblik autodestruktivnog ponašanja koje ograničava slobodu i mir uma.
Zanemarivanje fizičkog tijela
Premalo spavanja, nedostatak fizičke aktivnosti, jedenje nezdrave hrane, to su klasični znakovi autodestruktivnog ponašanja.
Mentalno zanemarivanje
Odbijanje, izbjegavanje suočavanja s našim psihološkim zdravstvenim problemima (npr. stres, tjeskoba, depresija, paranoja, opsesivno – kompulzivni poremećaj itd.) odgađa proces ozdravljenja.