Simptomi štetnog djelovanja visokih temperatura su obilno znojenje, slabost, glavobolja, pa i vrtoglavica, mučnina i grčevi u mišićima.
 
Pored već poznatih posljedica, kao što su sunčanica i toplotni udar, visoka spoljna temperatura može da ima i direktne efekte na nervni sistem i neurološke funkcije.
 
Ako bi se tijelo izlagalo dužoj ekstremnoj toploti, može doći i do poremećaja krvno-moždane barijere. Ukoliko dođe do povećanja njene propustljivosti,  štetne supstance mogu da uđu u mozak, potencijalno izazivajući upalu, oksidativni stres i oštećenje neurona.
 
Toplotni talasi često dovode do dehidratacije. Najčešće to razumijemo kao nedostatak vode u tijelu, ali je mnogo važnije što nastaje neravnoteža u elektrolitima, kao što su natrijum, kalijum i kalcijum. Zbog nje dolazi i do poremećaja funkcije neurona, što dovodi do grčeva u mišićima, slabosti, konfuzije, a u teškim slučajevima i neuroloških oštećenja.
 
Dehidratacija smanjuje i zapreminu krvi, što slabi cirkulaciju u mozgu i može da izazove vrtoglavicu, nesvjesticu i kognitivna oštećenja.
 
Osobama koje pate od multiple skleroze mogu se dosta pogoršati simptomi zbog osjetljivosti na toplotu. I druga hronična oboljenja su znak za alarm u vrelim danima - gojaznost, dijabetes, respiratorni problemi.
 
Da bi se spriječila dehidratacija, nije dovoljno samo piti više vode. Važno je i nadoknaditi izgubljene elektrolite, za šta je dovoljno da u toku dana pojedete tanjir začinjene supe i/ili salate (natrijum), bananu ili paradajz (kalijum), jogurt (kalcijum) i šaku orašastih plodova i malo crne čokolade (magnezijum).