MUSTAFA GRADAŠČEVIĆ: MI MORAMO DA RJEŠAVAMO PROBLEME NAŠIH GRAĐANA
Mustafa Gradaščević (37), potpredsjednik Skupštine grada Bijeljina, rođen je u Janji. Po profesiji je profesor istorije. U politiku se aktivno, kako sam kaže, uključio u 2014. godini, nakon katastrofalnih poplava koje su zadesile Semberiju.
-Kao volonter radio sam u Mjesnoj zajednici Janja, nakon čega sam izabran i za predsjednika Savjeta Mjesne zajednice Ja-nja. Uslijedila je odbornička funkcija i nakon toga sam izabran za potpredsjednika Skupštine grada. Dakle, punih šest godina sam prisutan u društveno - političkom životu Janje i grada Bijeljina. Što se tiče predstojećih lokalnih izbora, nosilac sam liste SDA – NIP“.
Šta se to konkretno može uraditi i promijeniti u jednoj lokalnoj zajednici, ukoliko je neko, kao što ste Vi, politički aktivan?
-Na lokalnom nivou dominantna su komunalna i egzistencijalna pitanja. Politička aktivnost podrazumijeva neke više nivoe vlasti gdje se donose važne odluke. Mi treba da budemo servis građana, svakodnevno na usluzi onima koji su nam dali povjerenje na izborima, ali i onima koji nisu. Tu ne smiju postojati barijere i prepreke. Mi smo na tim pozicijama radi rješavanja konkretnih problema građana. Neskromno bi bilo da pričam o svom ličnom doprinosu. Neka to građani sami procjenjuju. Trudio sam se da u svakom smislu pronađem i ponudim najbolje rješenje u određenom trenutku koje bi bilo od koristi građanima koji su nas izabrali i koje mi predstavljamo. Često kažem da je 31 odbornik u Skupštini grada reprezentacija grada ili bi tako trebalo da bude. Građani su birali one najbolje među sobom i u protekle četiri godine mi smo „igrali“ svojevrsnu utakmicu. Šta smo i koliko smo uradili, pokazaće naredni lokalni izbori“.
Šta je Janja u proteklom periodu dobila u oblasti razvoja infrastrukture?
- U Janji je realizovan kapitalni projekat – uređenje korita rijeke Janje. To je jedan od istorijskih projekata za Janju i koštao je oko 25 miliona KM, ukoliko se uzme u obzir eksproprijacija zemljišta, izgradnja novog mosta i uređenje korita i obala rijeke Janje. Samo dvije poplave, one iz 2010. i 2014. godine, prouzrokovale su milionske štete. Uloženo je puno u infrastrukturu. Pomoglo nam je puno Federalno ministarstvo i Gradska uprava, na čelu sa gradonačelnikom Mićom Mićićem. Oko 300.000 KM svake godine investira se u asfaltiranje ulica, rekonstrukciju javne rasvjete, ne samo u Janji, već i na području grada. Rekonstruisan je krov stare škole u Janji, izgrađeno dječije igralište. Svake godine uradi se nešto novo. Formiranje Poljoprivredne zadruge „Agrofarmer“ prije četiri godine pomoglo je da se oko 200 kooperanata uključi u proizvodnju po-vrća. Kompanija „Bingo“, posredstvom fabrike „Semberka“, otkupila je oko 3.000 tona krompira u ovoj godini. Naši poljoprivrednici su samo na taj način zaradili oko milion KM. Ponosan sam na taj projekat i vjerujem da ćemo u toj oblasti napredovati u narednom periodu“.
I dalje je otvoreno pitanje izgradnje drinskog nasipa. Vlasnici zemljišta nisu bili spremni da ustupe svoje parcele?
- Projekat izgradnje drinskog nasipa je izuzetno osjetljivo pitanje. To je projekat od izuzetne važnosti za sve nas. U početku se krenulo sa niskom cijenom zemljišta od dvije KM po kvadratu. Po dvije do tri kulture godišnje se skidaju sa tih parcela. Vlasnici parcela su, na neki način, bili potcijenjeni. Sada se već razgovara o cijeni od pet KM po kvadratnom metru, kao i za auto – put. To bi umnogome moglo promijeniti situaciju. Naravno, treba povesti računa i o korekciji trase nasipa“.
Opšti trend na ovim prostorima je odlazak mladih. Kako ih zadržati?
-Nije tu uvijek dominantan ekonomski momenat, već i sigurnost zaposlenja, odnosno pravda. Najbolji svršeni studenti ne mogu da se zaposle. To je pogubno za društvo. Političke stranke se moraju isključiti iz politike zapošljavanja. Mora se gledati sposobnost, kvalifikovanost, predanost poslu. Mladim ljudima treba omogućiti nova radna mjesta. Moramo dovesti investitore, pružiti mladim ljudima šansu, obezbijediti više sadržaja za mlade ljude u oblasti kulturnog uzdizanja i organizovanja“.
Bijeljina važi za grad u kome vladaju skladni međunacionalni odnosi. Kakav je Vaš osjećaj i procjena?
- Status Bošnjaka u Bijeljini ništa se ne razlikuje od statusa većinskog srpskog stanovništva. Zajednički problem je egzistencija ljudi. Međunacionalni odnosi u Bijeljini mogu služiti za primjer drugim lokalnim zajednicama u BiH kako se na kvalitetan, iskren način može graditi suživot. Naravno, niko nije imun na pojedinačne ekscese. Oni koji su do sada vodili ovaj grad i koji ga još uvijek vode zaslužni su za dobru situaciju u Bijeljini. Ogromne zasluge za dobre međunacionalne odnose u Bijeljini ima aktuelni gradonačelnik Mićo Mićić.
Semberija info
-Kao volonter radio sam u Mjesnoj zajednici Janja, nakon čega sam izabran i za predsjednika Savjeta Mjesne zajednice Ja-nja. Uslijedila je odbornička funkcija i nakon toga sam izabran za potpredsjednika Skupštine grada. Dakle, punih šest godina sam prisutan u društveno - političkom životu Janje i grada Bijeljina. Što se tiče predstojećih lokalnih izbora, nosilac sam liste SDA – NIP“.
Šta se to konkretno može uraditi i promijeniti u jednoj lokalnoj zajednici, ukoliko je neko, kao što ste Vi, politički aktivan?
-Na lokalnom nivou dominantna su komunalna i egzistencijalna pitanja. Politička aktivnost podrazumijeva neke više nivoe vlasti gdje se donose važne odluke. Mi treba da budemo servis građana, svakodnevno na usluzi onima koji su nam dali povjerenje na izborima, ali i onima koji nisu. Tu ne smiju postojati barijere i prepreke. Mi smo na tim pozicijama radi rješavanja konkretnih problema građana. Neskromno bi bilo da pričam o svom ličnom doprinosu. Neka to građani sami procjenjuju. Trudio sam se da u svakom smislu pronađem i ponudim najbolje rješenje u određenom trenutku koje bi bilo od koristi građanima koji su nas izabrali i koje mi predstavljamo. Često kažem da je 31 odbornik u Skupštini grada reprezentacija grada ili bi tako trebalo da bude. Građani su birali one najbolje među sobom i u protekle četiri godine mi smo „igrali“ svojevrsnu utakmicu. Šta smo i koliko smo uradili, pokazaće naredni lokalni izbori“.
Šta je Janja u proteklom periodu dobila u oblasti razvoja infrastrukture?
- U Janji je realizovan kapitalni projekat – uređenje korita rijeke Janje. To je jedan od istorijskih projekata za Janju i koštao je oko 25 miliona KM, ukoliko se uzme u obzir eksproprijacija zemljišta, izgradnja novog mosta i uređenje korita i obala rijeke Janje. Samo dvije poplave, one iz 2010. i 2014. godine, prouzrokovale su milionske štete. Uloženo je puno u infrastrukturu. Pomoglo nam je puno Federalno ministarstvo i Gradska uprava, na čelu sa gradonačelnikom Mićom Mićićem. Oko 300.000 KM svake godine investira se u asfaltiranje ulica, rekonstrukciju javne rasvjete, ne samo u Janji, već i na području grada. Rekonstruisan je krov stare škole u Janji, izgrađeno dječije igralište. Svake godine uradi se nešto novo. Formiranje Poljoprivredne zadruge „Agrofarmer“ prije četiri godine pomoglo je da se oko 200 kooperanata uključi u proizvodnju po-vrća. Kompanija „Bingo“, posredstvom fabrike „Semberka“, otkupila je oko 3.000 tona krompira u ovoj godini. Naši poljoprivrednici su samo na taj način zaradili oko milion KM. Ponosan sam na taj projekat i vjerujem da ćemo u toj oblasti napredovati u narednom periodu“.
I dalje je otvoreno pitanje izgradnje drinskog nasipa. Vlasnici zemljišta nisu bili spremni da ustupe svoje parcele?
- Projekat izgradnje drinskog nasipa je izuzetno osjetljivo pitanje. To je projekat od izuzetne važnosti za sve nas. U početku se krenulo sa niskom cijenom zemljišta od dvije KM po kvadratu. Po dvije do tri kulture godišnje se skidaju sa tih parcela. Vlasnici parcela su, na neki način, bili potcijenjeni. Sada se već razgovara o cijeni od pet KM po kvadratnom metru, kao i za auto – put. To bi umnogome moglo promijeniti situaciju. Naravno, treba povesti računa i o korekciji trase nasipa“.
Opšti trend na ovim prostorima je odlazak mladih. Kako ih zadržati?
-Nije tu uvijek dominantan ekonomski momenat, već i sigurnost zaposlenja, odnosno pravda. Najbolji svršeni studenti ne mogu da se zaposle. To je pogubno za društvo. Političke stranke se moraju isključiti iz politike zapošljavanja. Mora se gledati sposobnost, kvalifikovanost, predanost poslu. Mladim ljudima treba omogućiti nova radna mjesta. Moramo dovesti investitore, pružiti mladim ljudima šansu, obezbijediti više sadržaja za mlade ljude u oblasti kulturnog uzdizanja i organizovanja“.
Bijeljina važi za grad u kome vladaju skladni međunacionalni odnosi. Kakav je Vaš osjećaj i procjena?
- Status Bošnjaka u Bijeljini ništa se ne razlikuje od statusa većinskog srpskog stanovništva. Zajednički problem je egzistencija ljudi. Međunacionalni odnosi u Bijeljini mogu služiti za primjer drugim lokalnim zajednicama u BiH kako se na kvalitetan, iskren način može graditi suživot. Naravno, niko nije imun na pojedinačne ekscese. Oni koji su do sada vodili ovaj grad i koji ga još uvijek vode zaslužni su za dobru situaciju u Bijeljini. Ogromne zasluge za dobre međunacionalne odnose u Bijeljini ima aktuelni gradonačelnik Mićo Mićić.
Semberija info
