Zlatan Lazarević, direktor Agrarnog fonda grada Bijeljina, govori za ,,Semberske novine’’

​Agrarni fond grada Bijeljina isplatio je do kraja prošle godine sve podsticaje za poljoprivredne proizvođače u Semberiji, koji su bili odobreni u 2021. godini, kaže na početku razgovora za ,,Semberske novine’’ Zlatan Lazarević, direktor bijeljinskog Agrarnog fonda koji  već godinu i po dana uspješno obavlja ovu funkciju.
 
Podsjećajući da je Agrarni fond grada Bijeljina osnovan 2005. godine radi podrške u rješavanju postojećih problema i stvaranju povoljnijih uslova za brži oporavak i razvoj poljoprivrede na području Semberije, Lazarević kaže da Agrarni fond danas uistinu predstavlja jednu vrstu servisa koji je na usluzi semberskim proizvođačima hrane.
-Mi smo za prošlu godinu isplatili sve odobrene podsticaje za više od 2.200 poljoprivrednih proizvođača. Od toga smo za pšenicu isplatili podsticaj za 1.100 poljoprivrednih proizvođača. Ostalo je još da se isplati podsticaj za nekih desetak poljoprivrednika koji su u međuvremenu trebalo da dostave određene potvrde ili dokumentaciju i za njih je ostavljen rok do kraja januara. Značajan broj poljoprivrednika još uvijek nema uslove za ostvarivanje podsticaja kod resornog ministarstva, tako da Agrarni fond grada Bijeljina iznalazi načine i mogućnosti da pomogne i takvim poljoprivrednicima. Imamo mi u Semberiji već ozbiljne i respektabilne robne proizvođače žitarica, mlijeka, mesa, povrća i voća, što potvrđuje i podatak da je u prošloj godini  resorno ministarstvo semberskim poljoprivrednicima isplatilo oko 16.000.000 konvertibilnih maraka na ime podsticaja, plus oko šest miliona KM iz Kompenzacionog fonda. Agrarni fond Bijeljina je na ime podsticaja u prošloj godini isplatio oko 1.450.000 KM’’, kaže Lazarević, od čega je 1.250.000 KM  direktno uplaćeno na račune poljoprivrednih proizvođača.


 
Lazarević ističe da je budžetom za ovu godinu planirano 1,7 miliona KM sredstava koja će Agrarni fond grada Bijeljina usmjeriti na razvoj semberske poljoprivrede.
-U Nacrtu budžeta bilo je planirano 1,5 miliona KM za tu namjenu, ali je amandmanom Koalicije ,,Dogovor za Bijeljinu” taj iznos povećan na 1,7 miliona KM. U prošloj godini budžet Agrarnog fonda iznosio je oko 1.580.000 KM, a mi smo potrošili oko 1.450.000 KM. Imali smo oko 227 proizvođača pšenice koji nisu na vrijeme ažurirali svoje zahtjeve za isplatu podsticaja. Da smo i za njih mogli isplatiti podsticaj, isplaćena sredstva za prošlu godinu iznosila bi više od 1,5 miliona KM. Pravilnikom o podsticajima Agrarnog fonda predviđeno je da poljoprivredni proizvođači koji apliciraju za plastenike, za organizovani otkup voća i povrća, gdje otkupljivači i prerađivači dostavljaju spiskove, kao i za otkup pšenice, gdje mlinari i prerađivači dostavljaju spiskove, moraju biti registrovani u APIF-u. Za ostale proizvođače tražili smo ovjerene izjave u matičnim uredima ili u Gradskoj upravi, gdje bi se oni obavezali da će odobrena sredstva utrošiti namjenski”.
 
Lazarević naglašava da Semberija danas uistinu predstavlja žitnicu Republike Srpske, istakavši podatak da su semberski poljoprivrednici u 2014. godini, koju su obilježile katastrofalne poplave, od resornog ministarstva naplatili devet miliona KM na ime podsticaja, da im je u 2020. godini isplaćeno 19 miliona KM, u 2021. godini već oko 22 miliona KM za tu namjenu.
-Pred nama je još jedna proljetna sjetva sa skupim imputima. U prošloj godini imali smo sušu, poskupljenje repromaterijala i poskupljenje hrane za stoku. U Agrarnom fondu smo zacrtali da podstičemo razvoj ratarstva, stočarstva, povrtlarstva i voćarstva. Što se tiče povrtlarstva, u 2020. godini bilo je planirano da se isplati deset odsto od prosječne cijene otkupljenog povrća, a mi smo imali toliko sredstava da smo mogli isplatiti sedam odsto od prosječne cijene povrća. U 2021. godini isplatili smo podsticaje u stoodstotnom iznosu, ukupno oko 115.000 KM. Sve smo u prošloj godini isplatili u stoodstotnom iznosu, čak smo na nekim stavkama, kao što je uzgoj i otkup bikova isplatili 150 KM po grlu, dok je resorno ministarstvo isplaćivalo 120 KM po grlu”, ističe na kraju za ,,Semberske novine’’ direktor Agrarnog fonda Bijeljina.
 

Podrška
 
Agrarni fond grada Bijeljina u prošloj godini je oko 440.000 KM podsticaja isplatio za pšenicu, oko 100.000 KM usmjereno je za razvoj seoske infrastrukture, dok je oko 30.000 KM uloženo za afirmaciju poljoprivredne proizvodnje, odnosno za organizovanje manifestacija, kao što su ,,Dani povrća”, Međunarodni sajam poljoprivrede ,,Interagro” i ,,Sajam cvijeća”. Ranijih godina je više od 100.000 KM trošeno za afirmaciju poljoprivredne proizvodnje.
 
 
Proizvodnja hrane prioritet
 
Poljoprivreda i proizvodnja hrane, uz energiju, u budućnosti će predstavljati prioritete svjetske ekonomije. Lazarević kaže da će iz godine u godinu potreba za tim biti sve izraženija.
-Kao lokalna zajednica, pravilno smo se dugoročno odredili prema poljoprivredi i proizvodnji hrane. Naše projekcije budžeta za razvoj poljoprivrede to jasno potvrđuju. Ozbiljno se bavimo analizom stanja u poljoprivredi i ne želimo nijednim gestom da potcijenimo naše poljoprivredne proizvođače. Mi smo i našim pčelarima u prošloj godini isplatili 21.000 KM, što ranijih godina nije bio slučaj”, kaže Zlatan Lazarević, direktor Agrarnog fonda grada Bijeljina.
 
(Semberija info)