Sreten Vučković - Odjeljenje za poljoprivredu gradske uprave Bijeljina - Cijene hrane diktiraju globalni igrači
Pripreme za proljećnu sjetvu u Semberiji uveliko traju, a već se približavaju i optimalni rokovi za sjetvu kukuruza i jarih kultura.
Sreten Vučković iz Odjeljenja za poljoprivredu Gradske uprave Bijeljina za ,,Semberija info’’ podsjeća da optimalni rokovi za proljećnu sjetvu počinju petog aprila i traju oko mjesec dana.
-U suštini, prati se temperatura zemljišta. Kada u sjetvenom sloju, dubine pet do sedam centimetara, temperatura bude oko deset do 12 stepeni Celzijusovih, onda će to biti i znak za početak sjetve. Bez obzira na kalendarske rokove, vremenske prilike umnogome diktiraju i sjetvene rokove. U proteklim godinama mi smo već krajem marta imali povoljne vremenske prilike, tako da je sjetva počinjala već od 27. ili 28. marta. Sporadično, sjetva je počela, ali je to prilično rizičan potez. U međuvremenu je završena prva prihrana pšenice, u februaru i martu. Neki poljoprivrednici, zavisno od finansijske situacije, obaviće i drugu prihranu pšenice i strnih žita. Uprkos sniženim cijenama vještačkog đubriva, u odnosu na prošlu godinu, još uvijek su visoke cijene mineralnih đubriva za naše poljoprivrednike. I u ovoj godini poljoprivrednici će dobiti regresirano gorivo. Cijena je umanjena za 75 pfeniga po litru dizela, dok je u prošloj godini regresirana cijena goriva bila 50 umanjena pfeniga po litru. To je dodatno olakšanje za ratare. U prošloj godini vještačko đubrivo su plaćali 200, pa i 230 KM za stotinu kilograma, dok u ovoj godini ta cijena iznosi 130, 140 ili 150 KM za stotinu kilograma, zavisno od vrste đubriva. Još uvijek je to visoka cijena za naše uslove proizvodnje hrane i zbog neizvjesnosti plasmana proizvedene robe, odnosno nepoznate otkupne cijene žitarica i povrća. Najveća su ulaganja u povrtlarsku proizvodnju, tako da je u tom dijelu i neizvjesnost najveća”.
Vučković kaže da cijena pšenice konstantno pada na svjetskoj berzi, tako da mali proizvođači žitarica osjećaju sve potrese koji se događaju na globalnom nivou.
-Na sceni imamo ekonomski rat, koji traje već godinu ili dvije dana, i cijene hrane koje diktiraju veliki globalni igrači. Još uvijek imamo skupu poljoprivrednu proizvodnju. Sjemenska pšenica je jesenas bila značajno skuplja nego ranijih godina. Repromaterijal, prije svega vještačko đubrivo, sve je to skupo, a ne znamo kakva otkupna cijena pšenice će biti u julu, tokom žetve. Sjetvena struktura u Semberiji godinama se ne mijenja. Pšenica se pokazala kao sigurnija žitarica za sijanje, u odnosu na kukuruz, prije svega, zbog vlage koja ostaje u zemljištu. Prošle jeseni zasijano je više od hiljadu hektara pšenicom u odnosu na godinu dana ranije, odnosno više od 15.000 hektara. Što se tiče proljećne sjetve, planirano je da se zasije oko 32.500 hektara. Kukuruz je najdominantnija kultura, negdje oko 25.500 hektara biće zasijano ovom žitaricom. Na drugom mjestu je povrće, sa 4.400 hektara, ostatak čini industrijsko i krmno bilje”.
Vučković istie da je kod semberskih poljoprivrednika dodatnu nervozu ovog proljeća izazvala obeveza plaćanja poreza na ostvarene prihode u poljoprivredi. Mnogi od njih ne znaju kako administrativno da ispune tu obavezu.
-Zbog evidencije ulaza i izlaza brojnih faktura, mali broj njih zna kako ispuniti tu obavezu. Prvo je trebalo poljoprivrednike edukovati, pa tek onda primijeniti naplatu poreza na osnovu Zakona o porezu na dohodak. Taj zakon postoji već osam godina, od 2015. godine. Od januara ove godine poljoprivrednici dobijaju ,,čestitke” za plaćanje poreza na dohodak. Ovu obavezu, prije svega, moraju ispuniti poljoprivrednici koji su u sistemu PDV-a, komercijalna i nekomercijalna gazdinstva. Ima veliki broj nepoznanica, pa čak ni Poreska uprava RS, koja šalje opomene, nema odgovore na mnoga pitanja, kako i šta prikazati, šta se može računati za ulaz, odnosno izlaz od tih faktura. Mislim da je sve trebalo precizno definisati, a ne dužiti ljude za 2021. i 2022. godinu, bez te pripreme. Što se tiče 2022. godine, to je i razumljivo, jer se poreske prijave podnose do 31. marta, ali je izlišno tražiti taj porez za 2021. godinu”, kaže za ,,Sembersija info’’ Vučković, ističući da se konstantno smanjuje stočni fond u Semberiji, što je zabrinjavajući trend.
-Bez obzira na redovnost isplate podsticaja, smanjuje se broj junadi u tovu, broj muznih krava, svinja. Pad je konstantan, tako da ni podsticaji ne mogu u dovoljnoj mjeri da utiču na zaustavljanje tog trenda. Lično smatram da je i sredstva Kompenzacionog fonda RS trebalo usmjeriti u obnovu stočnog fonda, sa jasnim planom i programom nabavke i podjele junica. U Republici Srpskoj, pa i u BiH imamo sve manje ljudi koji su spremni da se bave poljoprivrednom proizvodnjom”.
Vučković kaže da je Gradska uprava Bijeljina na nedavno održanoj sjednici Skupštine grada pripremila program sufinansiranja kupovine seoskih domaćinstava sa 50 odsto sredstava, maksimalno do 20.000 KM za jednu kuću.
-Ugledali smo se na Srbiju, jer je to u Srbiji postavljeno kao državno pitanje i program je odlično prihvaćen. Bili smo nedavno na sastanku u Sremskoj Mitrovici, gdje je istaknuto da nemaju više domaćinstava koja bi se na takav način mogla otkupiti. U Semberiji imamo veliki broj napuštenih domaćinstava u kojima niko ne živi. Zbog toga smo u budžetu izdvojili oko 100.000 KM za ovu godinu, odnosno do kraja novembra. Javni poziv će pokazati kolika je zainteresovanost za sufinansiranje kupovine takvih seoskih kuća. Ukoliko bude interesovanja, i u narednoj godini ćemo povećavati sredstva za tu namjenu. Ima u Semberiji mladih bračnih parova koji žive kao podstanari, ima i onih koji se žele odvojiti od roditelja i započeti samostalno vođenje domaćinstva. Na taj način bi se zaustavila i depopulacija na seoskom području”, ističe Vučković.
(Semberija info)
Sreten Vučković iz Odjeljenja za poljoprivredu Gradske uprave Bijeljina za ,,Semberija info’’ podsjeća da optimalni rokovi za proljećnu sjetvu počinju petog aprila i traju oko mjesec dana.
-U suštini, prati se temperatura zemljišta. Kada u sjetvenom sloju, dubine pet do sedam centimetara, temperatura bude oko deset do 12 stepeni Celzijusovih, onda će to biti i znak za početak sjetve. Bez obzira na kalendarske rokove, vremenske prilike umnogome diktiraju i sjetvene rokove. U proteklim godinama mi smo već krajem marta imali povoljne vremenske prilike, tako da je sjetva počinjala već od 27. ili 28. marta. Sporadično, sjetva je počela, ali je to prilično rizičan potez. U međuvremenu je završena prva prihrana pšenice, u februaru i martu. Neki poljoprivrednici, zavisno od finansijske situacije, obaviće i drugu prihranu pšenice i strnih žita. Uprkos sniženim cijenama vještačkog đubriva, u odnosu na prošlu godinu, još uvijek su visoke cijene mineralnih đubriva za naše poljoprivrednike. I u ovoj godini poljoprivrednici će dobiti regresirano gorivo. Cijena je umanjena za 75 pfeniga po litru dizela, dok je u prošloj godini regresirana cijena goriva bila 50 umanjena pfeniga po litru. To je dodatno olakšanje za ratare. U prošloj godini vještačko đubrivo su plaćali 200, pa i 230 KM za stotinu kilograma, dok u ovoj godini ta cijena iznosi 130, 140 ili 150 KM za stotinu kilograma, zavisno od vrste đubriva. Još uvijek je to visoka cijena za naše uslove proizvodnje hrane i zbog neizvjesnosti plasmana proizvedene robe, odnosno nepoznate otkupne cijene žitarica i povrća. Najveća su ulaganja u povrtlarsku proizvodnju, tako da je u tom dijelu i neizvjesnost najveća”.
Vučković kaže da cijena pšenice konstantno pada na svjetskoj berzi, tako da mali proizvođači žitarica osjećaju sve potrese koji se događaju na globalnom nivou.
-Na sceni imamo ekonomski rat, koji traje već godinu ili dvije dana, i cijene hrane koje diktiraju veliki globalni igrači. Još uvijek imamo skupu poljoprivrednu proizvodnju. Sjemenska pšenica je jesenas bila značajno skuplja nego ranijih godina. Repromaterijal, prije svega vještačko đubrivo, sve je to skupo, a ne znamo kakva otkupna cijena pšenice će biti u julu, tokom žetve. Sjetvena struktura u Semberiji godinama se ne mijenja. Pšenica se pokazala kao sigurnija žitarica za sijanje, u odnosu na kukuruz, prije svega, zbog vlage koja ostaje u zemljištu. Prošle jeseni zasijano je više od hiljadu hektara pšenicom u odnosu na godinu dana ranije, odnosno više od 15.000 hektara. Što se tiče proljećne sjetve, planirano je da se zasije oko 32.500 hektara. Kukuruz je najdominantnija kultura, negdje oko 25.500 hektara biće zasijano ovom žitaricom. Na drugom mjestu je povrće, sa 4.400 hektara, ostatak čini industrijsko i krmno bilje”.
Vučković istie da je kod semberskih poljoprivrednika dodatnu nervozu ovog proljeća izazvala obeveza plaćanja poreza na ostvarene prihode u poljoprivredi. Mnogi od njih ne znaju kako administrativno da ispune tu obavezu.
-Zbog evidencije ulaza i izlaza brojnih faktura, mali broj njih zna kako ispuniti tu obavezu. Prvo je trebalo poljoprivrednike edukovati, pa tek onda primijeniti naplatu poreza na osnovu Zakona o porezu na dohodak. Taj zakon postoji već osam godina, od 2015. godine. Od januara ove godine poljoprivrednici dobijaju ,,čestitke” za plaćanje poreza na dohodak. Ovu obavezu, prije svega, moraju ispuniti poljoprivrednici koji su u sistemu PDV-a, komercijalna i nekomercijalna gazdinstva. Ima veliki broj nepoznanica, pa čak ni Poreska uprava RS, koja šalje opomene, nema odgovore na mnoga pitanja, kako i šta prikazati, šta se može računati za ulaz, odnosno izlaz od tih faktura. Mislim da je sve trebalo precizno definisati, a ne dužiti ljude za 2021. i 2022. godinu, bez te pripreme. Što se tiče 2022. godine, to je i razumljivo, jer se poreske prijave podnose do 31. marta, ali je izlišno tražiti taj porez za 2021. godinu”, kaže za ,,Sembersija info’’ Vučković, ističući da se konstantno smanjuje stočni fond u Semberiji, što je zabrinjavajući trend.
-Bez obzira na redovnost isplate podsticaja, smanjuje se broj junadi u tovu, broj muznih krava, svinja. Pad je konstantan, tako da ni podsticaji ne mogu u dovoljnoj mjeri da utiču na zaustavljanje tog trenda. Lično smatram da je i sredstva Kompenzacionog fonda RS trebalo usmjeriti u obnovu stočnog fonda, sa jasnim planom i programom nabavke i podjele junica. U Republici Srpskoj, pa i u BiH imamo sve manje ljudi koji su spremni da se bave poljoprivrednom proizvodnjom”.
Sufinansiranje za kupovinu seoskih domaćinstava
Vučković kaže da je Gradska uprava Bijeljina na nedavno održanoj sjednici Skupštine grada pripremila program sufinansiranja kupovine seoskih domaćinstava sa 50 odsto sredstava, maksimalno do 20.000 KM za jednu kuću.
-Ugledali smo se na Srbiju, jer je to u Srbiji postavljeno kao državno pitanje i program je odlično prihvaćen. Bili smo nedavno na sastanku u Sremskoj Mitrovici, gdje je istaknuto da nemaju više domaćinstava koja bi se na takav način mogla otkupiti. U Semberiji imamo veliki broj napuštenih domaćinstava u kojima niko ne živi. Zbog toga smo u budžetu izdvojili oko 100.000 KM za ovu godinu, odnosno do kraja novembra. Javni poziv će pokazati kolika je zainteresovanost za sufinansiranje kupovine takvih seoskih kuća. Ukoliko bude interesovanja, i u narednoj godini ćemo povećavati sredstva za tu namjenu. Ima u Semberiji mladih bračnih parova koji žive kao podstanari, ima i onih koji se žele odvojiti od roditelja i započeti samostalno vođenje domaćinstva. Na taj način bi se zaustavila i depopulacija na seoskom području”, ističe Vučković.
(Semberija info)
