Može li međureligijski dijalog biti ključ bolje budućnosti BiH?
Religijska, jezička, etnička i nacionalna raznolikost karakteriziraju Bosnu i Hercegovinu, zemlju u kojoj žive tri konstitutivna naroda, brojne nacionalne manjine i pripadnici četiri najveće svjetske religije. Može li međureligijski dijalog biti ključ razumijevanja, pomirenja i izgradnje bolje budućnosti BiH? Pojedini su bili, bez komentara.
Mir je bio ideja vodilja za osnivanje Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini 1997. godine. Skoro četvrt vijeka poslije i dalje je potreban doprinos izgradnji građanskog društva u kojem je, kako nam kaže, član Izvršnog odbora Međureligijskog vijeća Boris Kožemjakin, uticaj vjerskih zajednica neprikosnoven.
BORIS KOŽEMJAKIN, član Izvršnog odbora Međureligijskog vijeća BiH
"Čini mi se da Međureligijsko vijeće treba biti neizostavan faktor stabilnosti Bosne i Hercegovine, razbijanja predrasuda i stvaranja povoljne klime kako Bosne i Hercegovine, tako i medjusobnih, međunacionalnih, a i međureligijskih odnosa."
KENAN HODžIĆ, sekretar Odbora za Međureligijsku saradnju u Zenici
"Međureligijski dijalog je zasigurno civilizacijski znak jednog vremena. Moramo znati, što više međureligijskog dijaloga, ili dijaloga uopste to smo više ljudi jedni prema drugima".
Problemi se javljaju kada religijske institucije postanu instrument političkih stranaka za ostvarivanje ciljeva, smatra sociolog Salih Fočo.
SALIH FOČO, profesor na Filozofskom fakultetu UNSA-e
"Umjesto da imamo od religijskih autoriteta na neki način relaksaciju društvene i političke scene imamo stalno zaoštravanje podsticanje konfilkata koji su na nacionaloj i religijskoj osnovi.
BORIS KOŽEMJAKIN, član Izvršnog odbora Međureligijskog vijeća BiH
"To nije zadatak ni vlasti ni naroda, to je zadatak vjerskih zajednica da se pročiste unutar vlastitih redova. Vi medju ljudima imate takvu saradnju da vi prosto ne mozete da vjerujete da se u političkom smislu prave tolike razlike".
Naši sagovornici zaključuju da bi međureligijski dijalog morao da uključuje univerzalne vrijednosti koje u sebi sadrže sve religije, a to je činjenje dobrih djela jednih prema drugima. Izazov je to, kako kažu, u multireligijskoj zemlji u kojoj je teško pronaći grad koji istovremeno nema crkvu i džamiju.
BHRT
Mir je bio ideja vodilja za osnivanje Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini 1997. godine. Skoro četvrt vijeka poslije i dalje je potreban doprinos izgradnji građanskog društva u kojem je, kako nam kaže, član Izvršnog odbora Međureligijskog vijeća Boris Kožemjakin, uticaj vjerskih zajednica neprikosnoven.
BORIS KOŽEMJAKIN, član Izvršnog odbora Međureligijskog vijeća BiH
"Čini mi se da Međureligijsko vijeće treba biti neizostavan faktor stabilnosti Bosne i Hercegovine, razbijanja predrasuda i stvaranja povoljne klime kako Bosne i Hercegovine, tako i medjusobnih, međunacionalnih, a i međureligijskih odnosa."
KENAN HODžIĆ, sekretar Odbora za Međureligijsku saradnju u Zenici
"Međureligijski dijalog je zasigurno civilizacijski znak jednog vremena. Moramo znati, što više međureligijskog dijaloga, ili dijaloga uopste to smo više ljudi jedni prema drugima".
Problemi se javljaju kada religijske institucije postanu instrument političkih stranaka za ostvarivanje ciljeva, smatra sociolog Salih Fočo.
SALIH FOČO, profesor na Filozofskom fakultetu UNSA-e
"Umjesto da imamo od religijskih autoriteta na neki način relaksaciju društvene i političke scene imamo stalno zaoštravanje podsticanje konfilkata koji su na nacionaloj i religijskoj osnovi.
BORIS KOŽEMJAKIN, član Izvršnog odbora Međureligijskog vijeća BiH
"To nije zadatak ni vlasti ni naroda, to je zadatak vjerskih zajednica da se pročiste unutar vlastitih redova. Vi medju ljudima imate takvu saradnju da vi prosto ne mozete da vjerujete da se u političkom smislu prave tolike razlike".
Naši sagovornici zaključuju da bi međureligijski dijalog morao da uključuje univerzalne vrijednosti koje u sebi sadrže sve religije, a to je činjenje dobrih djela jednih prema drugima. Izazov je to, kako kažu, u multireligijskoj zemlji u kojoj je teško pronaći grad koji istovremeno nema crkvu i džamiju.
BHRT
