O PROTEKLOJ POSLOVNOJ GODINI I CIJENAMA REPROMATERIJALA ZA ,,SEMBERIJA INFO’’ GOVORI DRAGAN SARIĆ, DIREKTOR PREDUZEĆA „HIGRA“
Prošla godina je bila najteža godina u mojoj karijeri
Prošlo je već četvrt vijeka otkako je preduzeće „Higra“ u Bijeljini, u naselju Galac, izgradilo kanalizacioni kolektor kao dio projekta zaštite izvorišta „Grmić“. Od tada je „Higra“ u Bijeljini izgradila veliki broj kapitalnih projekata u oblasti infrastrukture, počevši od glavnog kanalizacionog kolektora, prečistača otpadnih voda, izvodili su radove na utvrđivanju i zaštiti Savskog nasipa, realizovali projekte navodnjavanja više od 3.500 hektara zemljišta na parcelama PD ,,Semberija“, Crnjelova, Batkovića i Kojčinovca, radili na regulaciji korita rijeke Janje i kanalske mreže u Semberiji. Za sve izvedene radove dobili su i najviše ocjene stručnjaka. Preduzeće „Higra“ trenutno zapošljava šezdesetak radnika, ali je bilo i perioda kada je bio angažovan puno veći broj radnika na radilištima.
Dragan Sarić, inženjer građevine, magistar, podsjeća za ,,Semberija info’’ da je preduzeće „Higra“ formirano u 1995. godini, odmah nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
-Na tržištu smo prisutni već 27 godina. Izvodili smo radove u velikom broju opština, širom Republike Srpske. Uglavnom smo realizovali veće i značajnije projekte. Neki manji projekti za nas nisu bili isplativi, jer pripremni radovi previše opterećuju cijenu izvođenja radova, što utiče i na konkurentnost. Gradili smo značajne kapitalne, mogu slobodno reći, specifične projekte koje mali broj preduzeća može i realizovati. Radili smo u najtežim vremenskim uslovima, i zimi i ljeti, u kanalima punim vode, na minusima, ali i na pravim tropskim temperaturama. U našem preduzeću zaposleni su stručni radnici koji su osposobljeni za specifična i specijalistička zanimanja bez kojih bi bilo teško realizovati najsloženije poslove. Naš cilj je bio da formiramo preduzeće koje će graditi specifične objekte, one koje drugi ne mogu realizovati. Gradili smo prečistače otpadnih voda, filter - stanice, fabrike vode. Sve ono što je izgrađeno na području Republike Srpske, izuzev filter - stanice u Novoseliji kod Banjaluke, sve smo mi gradili. Izgradili smo prečistače otpadnih voda u Bijeljini, Bileći, dva manja u Donjem Žabaru, prečistač za Slobomir, a trenutno završavamo izgradnju prečistača u Tesliću. Fabrika vode u Brčkom za nas je itekako značajan projekat, gdje smo vršili građevinske i hidrotehničke radove, montažu kompletne opreme, elektriku i automatiku. Svi projekti koje smo realizovali u kasnijem periodu pokazali su se izuzetno dobro, sa izuzetno malim troškovima održavanja, bez ikakvih kvarova, onako kako je i projektovano“.
Osvrnuvši se na proteklu poslovnu godinu, Dragan Sarić kaže da je ona u svakom pogledu bila izuzetno teška.
-Radim ukupno 43 godine, nakon završenog fakulteta. Radio sam u onom sistemu u društvenoj firmi, da bih nakon rata nastavio rad u privatnom preduzeću. Prošla godina je bila najteža godina u mojoj poslovnoj karijeri i ne vjerujem da se ona može ponoviti. I dvije godine pandemije virusa korona, 2020. i 2021. godina bile su izuzetno teške, jer su bili poremećeni svi poslovni tokovi i nastupio je period inflacije. Inflacija je rasla i cijene su značajno rasle od početka 2020. godine pa do kraja 2021. godine i početka 2022. godine. Neke cijene su porasle 20 %, a neke i 50 %. Bilo je roba koje su i duplo poskupjele. Očekivali smo da je nastupio kraj divljanju cijena, koje su bile izazvane pandemijom. Međutim, to se nije desilo, jer je eskalirao sukob Rusije i Ukrajine. To je izazvalo poremećaje na svjetskom i evropskom tržištu. Ono što ste mogli kupiti od desetak dobavljača za mjesec dana, u tom trenutku vam niko nije mogao garantovati da ćete to dobiti za narednih šest mjeseci. Cijene su strašno divljale. Izvukao sam uporedne podatke povećanja cijena nekih ključnih repromaterijala, iz kojih se može vidjeti da je cijena građevinske armature početkom 2020. godine iznosila jednu konvertibilnu marku po kilogramu, da bi u junu prošle godine iznosila 2,80 KM po kilogramu. To je povećanje od 280 %. Čelični profili su počektom 2020. godine koštali 1,23 KM po kilogramu, da bi u junu prošle godine koštali 3,30 KM po kilogramu, što iznosi povećanje od 300%. Inoks cijevi su sa dva evra po kilogramu poskupjele na 5,80 evra po kilogramu, što iznosi povećanje od 290%. Polietilenske cijevi su sa 3,16 KM po kilogramu poskupjele na 4,92%, što je povećanje od 55 odsto. Gorivo je u aprilu 2020. godine koštalo 1,79 KM po litru, poskupljivalo je i do 3,50 KM po litru. Tržište se još uvijek nije stabilizovalo i trenutno imamo zatišje. Nešto su smanjene cijene repromaterijala u odnosu na ekstremne vrijednosti koje su tokom prošle godine dostizale. Sada je to stvar ponude i potražnje, jer smo još uvijek u zimskom periodu, u takozvanoj „mrtvoj sezoni“, kada se ne radi, tako da su dobavljači i trgovci malo oborili cijene. Cijene repromaterijala se nisu vratile na ranije iznose i sumnjam da će se i vraćati. Mogu slobodno reći, da je 2022. godina bila puna turbulencija, jer nismo znali kada šta možemo i treba da kupimo. Dešavalo se da ponuda za nabavku repromaterijala važi od osam do deset sati prije podne, svega dva sata. Stalno smo bili u pripravnosti, pratili smo tržišne tokove i dnevno smo se prestrojavali. Bilo je momenata kada nismo znali koji potez bi bio pametan da se povuče u tom trenutku.Bilo je i neminovnih grešaka, kada je u pitanju česta promjenljivost cijene goriva“, kaže Dragan Sarić, ističući da je na domaćem tržištu izražen i problem obezbjeđenja radne snage.
-Mi ne oskudijevamo s radnom snagom i to je naša sreća. Prošlu godinu dočekali smo spremno, jer smo imali ugovorene poslove. Gradili smo prečistač otpadnih voda u Tesliću i sistem navodnjavanja u Kojčinovcu kod Bijeljine. Imali smo i nekih manjih zahvata na proširenju sistema navodnjavanja u Crnjelovu, proširenja korita Janje i Drine u vrijeme velike suše u prošloj godini. U ovoj godini treba da realizujemo projekat navodnjavanja u Skelanima i da završimo radove na prečistaču u Tesliću. Dali smo još pet do šest ponuda. Nama je dovoljan još jedan posao u ovoj godini, a iščekujemo i rezultate pomenutih ponuda. Što se tiče obezbjeđenja posla, mi nećemo imati problema u ovoj godini’’ kaže na kraju Sarić za ,,Semberija info’.
-Turbulencije u ekonomiji Austrije, ukoliko se osjete u procentima od 20 odsto, onda je to kod nas 50 odsto. Najviše su uzdrmane male ekonomije, države sa malom potrošnjom i oni koji imaju manju potrebu za određenom robom. Velike firme imaju i velike bonitete koji ih održavaju u igri. Mi smo uspijevali da održimo likvidnost i u ovakvim teškim vremenima, jer smo imali sopstvene novčane zalihe. Nismo dozvoljavali da dođe do produženja rokova i zaostajanja pri realizaciji onoga što smo počeli da radimo. Naša sreća je da smo imali vlastita sredstva, te smo vršili blagovremene nabavke repromaterijala. Mi možemo nabaviti robu bez uplate avansa, čak i telefonskim pozivom, jer smo uvijek insistirali na korektnom i fer poslovnom odnosu sa našim poslovnim partnerima“, kaže Dragan Sarić.
(Semberija info)
Prošlo je već četvrt vijeka otkako je preduzeće „Higra“ u Bijeljini, u naselju Galac, izgradilo kanalizacioni kolektor kao dio projekta zaštite izvorišta „Grmić“. Od tada je „Higra“ u Bijeljini izgradila veliki broj kapitalnih projekata u oblasti infrastrukture, počevši od glavnog kanalizacionog kolektora, prečistača otpadnih voda, izvodili su radove na utvrđivanju i zaštiti Savskog nasipa, realizovali projekte navodnjavanja više od 3.500 hektara zemljišta na parcelama PD ,,Semberija“, Crnjelova, Batkovića i Kojčinovca, radili na regulaciji korita rijeke Janje i kanalske mreže u Semberiji. Za sve izvedene radove dobili su i najviše ocjene stručnjaka. Preduzeće „Higra“ trenutno zapošljava šezdesetak radnika, ali je bilo i perioda kada je bio angažovan puno veći broj radnika na radilištima.
Dragan Sarić, inženjer građevine, magistar, podsjeća za ,,Semberija info’’ da je preduzeće „Higra“ formirano u 1995. godini, odmah nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
-Na tržištu smo prisutni već 27 godina. Izvodili smo radove u velikom broju opština, širom Republike Srpske. Uglavnom smo realizovali veće i značajnije projekte. Neki manji projekti za nas nisu bili isplativi, jer pripremni radovi previše opterećuju cijenu izvođenja radova, što utiče i na konkurentnost. Gradili smo značajne kapitalne, mogu slobodno reći, specifične projekte koje mali broj preduzeća može i realizovati. Radili smo u najtežim vremenskim uslovima, i zimi i ljeti, u kanalima punim vode, na minusima, ali i na pravim tropskim temperaturama. U našem preduzeću zaposleni su stručni radnici koji su osposobljeni za specifična i specijalistička zanimanja bez kojih bi bilo teško realizovati najsloženije poslove. Naš cilj je bio da formiramo preduzeće koje će graditi specifične objekte, one koje drugi ne mogu realizovati. Gradili smo prečistače otpadnih voda, filter - stanice, fabrike vode. Sve ono što je izgrađeno na području Republike Srpske, izuzev filter - stanice u Novoseliji kod Banjaluke, sve smo mi gradili. Izgradili smo prečistače otpadnih voda u Bijeljini, Bileći, dva manja u Donjem Žabaru, prečistač za Slobomir, a trenutno završavamo izgradnju prečistača u Tesliću. Fabrika vode u Brčkom za nas je itekako značajan projekat, gdje smo vršili građevinske i hidrotehničke radove, montažu kompletne opreme, elektriku i automatiku. Svi projekti koje smo realizovali u kasnijem periodu pokazali su se izuzetno dobro, sa izuzetno malim troškovima održavanja, bez ikakvih kvarova, onako kako je i projektovano“.
Osvrnuvši se na proteklu poslovnu godinu, Dragan Sarić kaže da je ona u svakom pogledu bila izuzetno teška.
-Radim ukupno 43 godine, nakon završenog fakulteta. Radio sam u onom sistemu u društvenoj firmi, da bih nakon rata nastavio rad u privatnom preduzeću. Prošla godina je bila najteža godina u mojoj poslovnoj karijeri i ne vjerujem da se ona može ponoviti. I dvije godine pandemije virusa korona, 2020. i 2021. godina bile su izuzetno teške, jer su bili poremećeni svi poslovni tokovi i nastupio je period inflacije. Inflacija je rasla i cijene su značajno rasle od početka 2020. godine pa do kraja 2021. godine i početka 2022. godine. Neke cijene su porasle 20 %, a neke i 50 %. Bilo je roba koje su i duplo poskupjele. Očekivali smo da je nastupio kraj divljanju cijena, koje su bile izazvane pandemijom. Međutim, to se nije desilo, jer je eskalirao sukob Rusije i Ukrajine. To je izazvalo poremećaje na svjetskom i evropskom tržištu. Ono što ste mogli kupiti od desetak dobavljača za mjesec dana, u tom trenutku vam niko nije mogao garantovati da ćete to dobiti za narednih šest mjeseci. Cijene su strašno divljale. Izvukao sam uporedne podatke povećanja cijena nekih ključnih repromaterijala, iz kojih se može vidjeti da je cijena građevinske armature početkom 2020. godine iznosila jednu konvertibilnu marku po kilogramu, da bi u junu prošle godine iznosila 2,80 KM po kilogramu. To je povećanje od 280 %. Čelični profili su počektom 2020. godine koštali 1,23 KM po kilogramu, da bi u junu prošle godine koštali 3,30 KM po kilogramu, što iznosi povećanje od 300%. Inoks cijevi su sa dva evra po kilogramu poskupjele na 5,80 evra po kilogramu, što iznosi povećanje od 290%. Polietilenske cijevi su sa 3,16 KM po kilogramu poskupjele na 4,92%, što je povećanje od 55 odsto. Gorivo je u aprilu 2020. godine koštalo 1,79 KM po litru, poskupljivalo je i do 3,50 KM po litru. Tržište se još uvijek nije stabilizovalo i trenutno imamo zatišje. Nešto su smanjene cijene repromaterijala u odnosu na ekstremne vrijednosti koje su tokom prošle godine dostizale. Sada je to stvar ponude i potražnje, jer smo još uvijek u zimskom periodu, u takozvanoj „mrtvoj sezoni“, kada se ne radi, tako da su dobavljači i trgovci malo oborili cijene. Cijene repromaterijala se nisu vratile na ranije iznose i sumnjam da će se i vraćati. Mogu slobodno reći, da je 2022. godina bila puna turbulencija, jer nismo znali kada šta možemo i treba da kupimo. Dešavalo se da ponuda za nabavku repromaterijala važi od osam do deset sati prije podne, svega dva sata. Stalno smo bili u pripravnosti, pratili smo tržišne tokove i dnevno smo se prestrojavali. Bilo je momenata kada nismo znali koji potez bi bio pametan da se povuče u tom trenutku.Bilo je i neminovnih grešaka, kada je u pitanju česta promjenljivost cijene goriva“, kaže Dragan Sarić, ističući da je na domaćem tržištu izražen i problem obezbjeđenja radne snage.
-Mi ne oskudijevamo s radnom snagom i to je naša sreća. Prošlu godinu dočekali smo spremno, jer smo imali ugovorene poslove. Gradili smo prečistač otpadnih voda u Tesliću i sistem navodnjavanja u Kojčinovcu kod Bijeljine. Imali smo i nekih manjih zahvata na proširenju sistema navodnjavanja u Crnjelovu, proširenja korita Janje i Drine u vrijeme velike suše u prošloj godini. U ovoj godini treba da realizujemo projekat navodnjavanja u Skelanima i da završimo radove na prečistaču u Tesliću. Dali smo još pet do šest ponuda. Nama je dovoljan još jedan posao u ovoj godini, a iščekujemo i rezultate pomenutih ponuda. Što se tiče obezbjeđenja posla, mi nećemo imati problema u ovoj godini’’ kaže na kraju Sarić za ,,Semberija info’.
Najviše su uzdrmane male ekonomije
-Turbulencije u ekonomiji Austrije, ukoliko se osjete u procentima od 20 odsto, onda je to kod nas 50 odsto. Najviše su uzdrmane male ekonomije, države sa malom potrošnjom i oni koji imaju manju potrebu za određenom robom. Velike firme imaju i velike bonitete koji ih održavaju u igri. Mi smo uspijevali da održimo likvidnost i u ovakvim teškim vremenima, jer smo imali sopstvene novčane zalihe. Nismo dozvoljavali da dođe do produženja rokova i zaostajanja pri realizaciji onoga što smo počeli da radimo. Naša sreća je da smo imali vlastita sredstva, te smo vršili blagovremene nabavke repromaterijala. Mi možemo nabaviti robu bez uplate avansa, čak i telefonskim pozivom, jer smo uvijek insistirali na korektnom i fer poslovnom odnosu sa našim poslovnim partnerima“, kaže Dragan Sarić.
Vodoprivreda BiH je bila veliki sistem
Prije rata Sarić je radio u „Vodoprivredi BiH“ koja je tada imala više od 3.000 radnika i oko 1.000 inženjera, magistara i doktora nauka. Profesori fakulteta bili su angažovani u „Vodoprivredi BiH“. Bio je to veliki sistem sa značajnim budžetom koji je punjen po tri osnova, po osnovu eksploatacije šljunka, korištenja vode i zagađenja vode.
(Semberija info)
