Zvuci prošlosti: Iz kolekcije radio - aparata Gorana Perkovića
U Muzeju Semberije večeras je otvorena zanimljiva izložba radio – aparata iz privatne porodične kolekcije doktora poljoprivrednih nauka Gorana Perkovića, zaposlenog na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Izloženo je 43 radio - aparata koji su proizvedeni u periodu od 1920. do 1930. godine, kao i radio - aparati iz šezdesetih godina prošlog vijeka.
Profesor Perković se sakupljanjem starina bavi više od trideset pet godina.
“Imamo primjerke radio - aparata iz bivše Jugoslavije, proizvedene u fabrici “Iskra” Kranj, u “Elektronskoj industriji u Nišu, RIZ-ov aparat iz Zagreba, radio - aparat “Tesla” i brojne druge inostrane radio - prijemnike. Članovi moje porodice bavili su se godinama sakupljanjem starina. U raznolikoj kolekciji imamo veliki broj predmeta koji su se svakodnevno koristili u seoskim domaćinstvima, lampe, fenjere, usisivače, pegle, mlinove za kafu, ćilime, razboje za tkanje, radio i tv prijemnike. Što se tiče poljoprivredne proizvodnje, posjedujemo stare plugove, sijačice, samare za radne životinje, od zanatstva, tu su kovačke radnje, mlinovi, magaze, udžere. Posjedujemo i veliki opus starih knjiga, stručne literature iz različitih oblasti nauke”, kaže profesor Perković, ističući da se interesovanje za prikupljanje starih predmeta u početku odnosilo na prikupljanje predmeta i mašina za obradu zemljišta.
“Kasnije se to proširilo na sve segmente našeg života, od tekstila, pomoćnih mašina, kućanskih aparata i potrepština. Sakupili smo veliku i raznovrsnu zbirku koja je smještena u nekoliko objekata. Muzej Semberija je zainteresovan za organizovanje više tematskih izložbi na kojima bi bili izloženi brojni eksponati. Imamo kolekciju starih knjiga, a neke su stare više od jednog vijeka. Posjedujemo literaturu koja se odnosi na razvoj poljoprivrede iz Rusije, s početka prošlog vijeka, ali i literature iz Austrije, Njemačke I drugih zapadnih zemalja. Cilj mi je da naši sugrađani vide kako se razvijala poljoprivreda u svijetu i Evropi u prošlom vijeku, ali mi je važno da naši građani vide koliko je bila ekonomski razvijena bivša Jugoslavija, koliko smo imali darovitih i inovativnih ljudi, pronalazača, inovatora, inženjera”, kaže profesor doktor Goran Perković. Perković kaže da na svom imanju ima staru drvenu vršalicu iz dvadesetih godina prošlog vijeka koja predstavlja pravi raritet, jer ih je malo sačuvano na ovim prostorima.
“Imamo kovačku radnju sa četrdeset i dvije vrste različitih kliješta. Imamo sijačice koje treba da vide učenici poljoprivrednih škola, da vide kako se razvijala i modernizovala poljoprivredna proizvodnja. Imamo puno predmeta od drveta koje treba zaštititi i održavati. Najveći broj predmeta smo otkupljivali na terenu”, kaže profesor doktor Goran Perković.
Momčilo Koprivica, direktor Muzeja Semberija, kaže da je riječ o zanimljivoj tehničkoj izložbi sa četrdeset i tri radio - aparata.
“Značaj radio - prijemnika je nezaobilazan u svakom domaćinstvu. Početkom dvadesetog vijeka nastupila je ekspanzija razvoja radio – talasa. Nakon štampe, radio je drugi najmasovniji medij i nije do danas izgubio puno pojavom televizije i razvojem interneta. Obično se kaže da je štampa - jutarnja, radio - dnevna, a televizija - noćna molitva za čovjeka. Radio je i informativan i edukativan i zabavan u isto vrijeme I nikad neće izgubiti na značaju”, kaže Koprivica.
(Semberija Info)
Izloženo je 43 radio - aparata koji su proizvedeni u periodu od 1920. do 1930. godine, kao i radio - aparati iz šezdesetih godina prošlog vijeka.
Profesor Perković se sakupljanjem starina bavi više od trideset pet godina.
“Imamo primjerke radio - aparata iz bivše Jugoslavije, proizvedene u fabrici “Iskra” Kranj, u “Elektronskoj industriji u Nišu, RIZ-ov aparat iz Zagreba, radio - aparat “Tesla” i brojne druge inostrane radio - prijemnike. Članovi moje porodice bavili su se godinama sakupljanjem starina. U raznolikoj kolekciji imamo veliki broj predmeta koji su se svakodnevno koristili u seoskim domaćinstvima, lampe, fenjere, usisivače, pegle, mlinove za kafu, ćilime, razboje za tkanje, radio i tv prijemnike. Što se tiče poljoprivredne proizvodnje, posjedujemo stare plugove, sijačice, samare za radne životinje, od zanatstva, tu su kovačke radnje, mlinovi, magaze, udžere. Posjedujemo i veliki opus starih knjiga, stručne literature iz različitih oblasti nauke”, kaže profesor Perković, ističući da se interesovanje za prikupljanje starih predmeta u početku odnosilo na prikupljanje predmeta i mašina za obradu zemljišta.
“Kasnije se to proširilo na sve segmente našeg života, od tekstila, pomoćnih mašina, kućanskih aparata i potrepština. Sakupili smo veliku i raznovrsnu zbirku koja je smještena u nekoliko objekata. Muzej Semberija je zainteresovan za organizovanje više tematskih izložbi na kojima bi bili izloženi brojni eksponati. Imamo kolekciju starih knjiga, a neke su stare više od jednog vijeka. Posjedujemo literaturu koja se odnosi na razvoj poljoprivrede iz Rusije, s početka prošlog vijeka, ali i literature iz Austrije, Njemačke I drugih zapadnih zemalja. Cilj mi je da naši sugrađani vide kako se razvijala poljoprivreda u svijetu i Evropi u prošlom vijeku, ali mi je važno da naši građani vide koliko je bila ekonomski razvijena bivša Jugoslavija, koliko smo imali darovitih i inovativnih ljudi, pronalazača, inovatora, inženjera”, kaže profesor doktor Goran Perković. Perković kaže da na svom imanju ima staru drvenu vršalicu iz dvadesetih godina prošlog vijeka koja predstavlja pravi raritet, jer ih je malo sačuvano na ovim prostorima.
“Imamo kovačku radnju sa četrdeset i dvije vrste različitih kliješta. Imamo sijačice koje treba da vide učenici poljoprivrednih škola, da vide kako se razvijala i modernizovala poljoprivredna proizvodnja. Imamo puno predmeta od drveta koje treba zaštititi i održavati. Najveći broj predmeta smo otkupljivali na terenu”, kaže profesor doktor Goran Perković.
Momčilo Koprivica, direktor Muzeja Semberija, kaže da je riječ o zanimljivoj tehničkoj izložbi sa četrdeset i tri radio - aparata.
“Značaj radio - prijemnika je nezaobilazan u svakom domaćinstvu. Početkom dvadesetog vijeka nastupila je ekspanzija razvoja radio – talasa. Nakon štampe, radio je drugi najmasovniji medij i nije do danas izgubio puno pojavom televizije i razvojem interneta. Obično se kaže da je štampa - jutarnja, radio - dnevna, a televizija - noćna molitva za čovjeka. Radio je i informativan i edukativan i zabavan u isto vrijeme I nikad neće izgubiti na značaju”, kaže Koprivica.
(Semberija Info)
