Šta donose izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Šmit
Izvor: BHRT/Adisa Herco (S.M.)
Izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini su brojne, i proći će mnogo vremena dok se shvati i pojasni suština i noviteti izbornog procesa. Kao prednosti stručnjaci ističu činjenice da predsjednike glasačkih odbora sada bira Centralna izborna komisija, te da će brojanje glasova biti transparentnije. Ovakvim izmjenama Izbornog zakona, implementira se četiri od pet prioritetnih preporuka Koalicije Pod lupom, koja je zadužena za korektnije izbore u Bosni i Hercegovini.
Izmjene Izbornog zakona donose zakonske pretpostavke za uvođenje elektronske identifikacije birača, skenera za glasačke listiće i elektronske obrade i prenosa rezultata glasanja s nivoa biračkog mjesta. Također, izmjene podrazumijevaju reformu biračkih odbora u vidu uvođenja nestranačkih predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora i ograničavanja članstva u biračkim odborima samo na parlamentarne političke subjekte. Upravo ovo su najvažniji noviteti smatraju u Koaliciji Pod lupom.
VEHID ŠEHIĆ, predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom
"Jako je bitno uvođenje skenera, tu će se spriječiti ono što se dešavalo nakon završetka izbornog dana kada se zatvore biračka mjesta, onda nesavjesni članovi biračkih odbora koje opet imenuju političke stranke su pravili nevažeće glasačke listiće. Ono što je jako bitno, popunjavali su neiskorištene glasačke listiće. Oni su popunjavai i falsifikovali potpise iz Centralnog biračkog spiska. Sada će to najvećim dijelom biti spriječeno".
Noviteti će, smatra Šehić, vratiti izgubljeno povjerenje građana u transparentnost izbornog procesa te povećati broj glasača. Ohrabruje i činjenica da se izmjene odnose i na zloupotrebu javnih sredstava, odnosno korištenje ovih sredstava za političke kampanje, kao i korištenje pozicije rukovodioca. Šmit je ove izmjene nametnuo izmjenom člana 7.2a. U Transparensi internešnelu pozdravljaju ovu izmjenu.
IVANA KORAJLIĆ, izvršna direktorica Transparensi internešnela BiH
"Ove odredbe koje se tiču zloupotrebe javnih resursa mi smatramo pozitivnim, posebno ovaj dio koji se tiče ograničavanja javne potrošnje i korištenja javnih sredstava da bi se na neki način obezbjeđivala podrška birača".
Iz Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini ističu kako Odluke visokog predstavnika Kristijana Šmita o nametanju izmjena Izbornog zakona BiH predstavljaju krajnju mjeru. Ovo uključuje izmjenu Izbornog zakona BiH kako bi se onemogućile izborne prevare i korupcija kao početni, ali suštinski korak u vraćanju povjerenja građanki i građana u izborni proces i, šire, u institucije vlasti. Na istom fonu su izjave pojedinih međunarodnih zvaničnika.
MANUEL SARAZIN, specijalni izaslanik Njemačke za Zapadni Balkan
"Smatramo da su ove izmjene toliko važne da smatramo ispravnim da je sada te izmjene naložio Kristijan Šmit. To nije bila naša želja, međutim važnost ove materije ima prioritet i zbog toga u ovom pitanju stojimo iza odluke OHR-a".
DžULIJAN RAJLI, ambasador Velike Britanije u BiH
"Centralna izborna komisija i druga tijela mogu krenuti naprijed i osigurati da imamo slobodnije, transparentnije, pravičnije izbore u oktobru za Opšte izbore. Iskreno, ne mogu da vidim zašto bi bio iko protiv samih izmjena, koje uklanjaju neke od rizika koji su bili vezani za izbore u prošlosti i povećavaju šanse da glasovi ljudi koji glasaju idu ka rezultatu onih koji će ih predstavljati".
Iz Centralne izborne komisije se danas nisu željeli oglašavati, obrazlažući svoj postupak zaokupljenosti pripremama Lokalnih izbora. A, upravo su Lokalni izbori prvi test za domaće političare i glasače.
Izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini su brojne, i proći će mnogo vremena dok se shvati i pojasni suština i noviteti izbornog procesa. Kao prednosti stručnjaci ističu činjenice da predsjednike glasačkih odbora sada bira Centralna izborna komisija, te da će brojanje glasova biti transparentnije. Ovakvim izmjenama Izbornog zakona, implementira se četiri od pet prioritetnih preporuka Koalicije Pod lupom, koja je zadužena za korektnije izbore u Bosni i Hercegovini.
Izmjene Izbornog zakona donose zakonske pretpostavke za uvođenje elektronske identifikacije birača, skenera za glasačke listiće i elektronske obrade i prenosa rezultata glasanja s nivoa biračkog mjesta. Također, izmjene podrazumijevaju reformu biračkih odbora u vidu uvođenja nestranačkih predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora i ograničavanja članstva u biračkim odborima samo na parlamentarne političke subjekte. Upravo ovo su najvažniji noviteti smatraju u Koaliciji Pod lupom.
VEHID ŠEHIĆ, predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom
"Jako je bitno uvođenje skenera, tu će se spriječiti ono što se dešavalo nakon završetka izbornog dana kada se zatvore biračka mjesta, onda nesavjesni članovi biračkih odbora koje opet imenuju političke stranke su pravili nevažeće glasačke listiće. Ono što je jako bitno, popunjavali su neiskorištene glasačke listiće. Oni su popunjavai i falsifikovali potpise iz Centralnog biračkog spiska. Sada će to najvećim dijelom biti spriječeno".
Noviteti će, smatra Šehić, vratiti izgubljeno povjerenje građana u transparentnost izbornog procesa te povećati broj glasača. Ohrabruje i činjenica da se izmjene odnose i na zloupotrebu javnih sredstava, odnosno korištenje ovih sredstava za političke kampanje, kao i korištenje pozicije rukovodioca. Šmit je ove izmjene nametnuo izmjenom člana 7.2a. U Transparensi internešnelu pozdravljaju ovu izmjenu.
IVANA KORAJLIĆ, izvršna direktorica Transparensi internešnela BiH
"Ove odredbe koje se tiču zloupotrebe javnih resursa mi smatramo pozitivnim, posebno ovaj dio koji se tiče ograničavanja javne potrošnje i korištenja javnih sredstava da bi se na neki način obezbjeđivala podrška birača".
Iz Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini ističu kako Odluke visokog predstavnika Kristijana Šmita o nametanju izmjena Izbornog zakona BiH predstavljaju krajnju mjeru. Ovo uključuje izmjenu Izbornog zakona BiH kako bi se onemogućile izborne prevare i korupcija kao početni, ali suštinski korak u vraćanju povjerenja građanki i građana u izborni proces i, šire, u institucije vlasti. Na istom fonu su izjave pojedinih međunarodnih zvaničnika.
MANUEL SARAZIN, specijalni izaslanik Njemačke za Zapadni Balkan
"Smatramo da su ove izmjene toliko važne da smatramo ispravnim da je sada te izmjene naložio Kristijan Šmit. To nije bila naša želja, međutim važnost ove materije ima prioritet i zbog toga u ovom pitanju stojimo iza odluke OHR-a".
DžULIJAN RAJLI, ambasador Velike Britanije u BiH
"Centralna izborna komisija i druga tijela mogu krenuti naprijed i osigurati da imamo slobodnije, transparentnije, pravičnije izbore u oktobru za Opšte izbore. Iskreno, ne mogu da vidim zašto bi bio iko protiv samih izmjena, koje uklanjaju neke od rizika koji su bili vezani za izbore u prošlosti i povećavaju šanse da glasovi ljudi koji glasaju idu ka rezultatu onih koji će ih predstavljati".
Iz Centralne izborne komisije se danas nisu željeli oglašavati, obrazlažući svoj postupak zaokupljenosti pripremama Lokalnih izbora. A, upravo su Lokalni izbori prvi test za domaće političare i glasače.
