Posljednjih godina suočavamo se sa rastućim fenomenom odlaska mladih u inostranstvo. Pojam odliv mozgova predstavlja ozbiljan problem sa kojim se mnoge zemlje suočavaju.

Naši najtalentovaniji ljudi odlaze zbog propale kulture, politike ili iz ekonomskih razloga. Osjećaju da bi njihov talenat više bio cijenjen negdje u inostranstvu, u Americi na primjer, dok njihova pamet nikome nije potrebna, a ponajmanje političarima, jer je takve ljude teško kontrolisati. Osim toga, diplome fakulteta na Zapadu priznatije su nego naše, a pojedine zemlje, Slovenija na primjer, imaju i besplatno školovanje za vrijedne studente.

Podržani SU od strane roditelja koji su razočarani i u znanje i u talenat i u pamet jer u tome više ne vide novac pa su te osobine postale same po sebi bezvrijedne, a koji pri tom ne znaju ni za šta je njihovo dijete zaista sposobno jer ne provode vrijeme sa njim zbog povećanog broja radnih sati. Mladi ljudi odmah poslije završene srednje škole idu u inostranstvo u potrazi za izgubljenim rajem negdje na radnim skelama Njemačke ili po kuhinjama manje elitnih restorana hrvatskog primorja ili Malte.

Kako spriječiti odlazak? Čak i kada bi se mladi i pametni ljudi poslušno učlanili u vladajuće stranke sa ciljem da iznutra nešto promijene, da se na valjan način bave politikom ili da učine smislenim život svog grada u sferi kulture, ali i u drugim sferama, teško da bi time išta postigli. Jer, ta mašinerija je građena godinama i svaki pokušaj promjene bio bi samo suzbijan i sabotiran. Možda bi još jedino povećanje plata u pojedinim oblastima ili broja stipendija zadržalo pojedine jer je život na našim prostorima odavno sveden samo na preživljavanje.

 Planiram da upišem likovnu akademiju, smjer grafički dizajn u Banjoj Luci. Poslije akademije, planiram da ostanem u Republici Srpskoj, ali da se preselim u neki veći grad. Imam želju da ostanem u državi jer vidim budućnost upravo ovdje, sa svojom porodicom i prijateljima. Nemam želju da odem odavde i ne smatram da za to postoji nekakva naročita potreba, ali sam saglasna da država treba da poradi i na političkom i na obrazovnom i na kulturnom i na zakonodavnom planu te da omogući mladima više mogućnosti da se istaknu i razviju kako ne bi odlazili čim napune osamnaest godina, izjavila je učenica srednje škole u Ugljeviku jer i pored grupe koja odlazi još uvijek postoji i broj mladih ljudi kojima je ipak mirisnije naše polje.
 
Žana Đurković je rođena 25. septembra 2008, u Bijeljini. Živi u Ugljeviku i pohađa prvi razred gimnazije. Slika na platnu, čita fantastičnu književnost i sluša progresivni rok.