Virtuelno putovanje u prošlost kroz muzeje u Nikšiću i Jablanici


Modernizacija muzeja u Nikšiću i Jablanici realizuje se u okviru projekta prekogranične saradnje „Zanimljivi muzeji“ koji finansira Evropska unija. Pomoću tehnologije za virtualnu stvarnost posjetioci će moći putovati u prošlost. Tako će posjetioci muzeja u Jablanici moći da dožive Bitku na Neretvi, dok će se posjetioci u Nikšiću i Arheološkom centru Petrovići, moći da se vrate hiljade godina unazad i osjete kakav je život bio na najznačajnijem praistorijskom lokalitetu u Crnoj Gori Crvena Stijena.

Izrada 3D animacija i videa za VR aplikacije je u toku na oba lokaliteta, a do kraja godine očekuje se završetak građevinskih radova i opremanje VR prostora.

Projekt zajednički provode Udruženje LiNK iz Mostara u saradnji sa Nacionalnim Muzejom Crne Gore i Opštinom Jablanica. Ukupna vrijednost projekta je 400.000 evra, od čega Evropska unija finansira oko 300.000 evra.

 „Pandemija je znatno otežala implementaciju projekta, ali kreativnošću i naporom svih uključenih aktera, srećom nije došlo do ozbiljnijeg kašnjenja tokom implementacije. Uticaj se prije svega odnosio na nemogućnost fizičkih susreta koji bi ubrzali dogovore oko radova, nabavki, novih postavki... Pandemija negativno utiče i na motivaciju ljudi da rade na promjenama i poboljšanju uslova za prijem posjetilaca, pa smo se morali nositi i sa tim problemom“, rekli su u Udruženju LiNK.

Kroz ovaj projekat Muzej Bitka na Neretvi će dobiti savremenu opremu koja će prije svega privući mlade i na inovativni način približiti istoriju posjetiocima.



 „Primarni cilj koji nastojimo postići kroz realizaciju projekta „Zanimljivi muzeji“ jeste modernizacija muzeološke prezentacije putem uvođenja modernih tehnologija. Trenutno se pod vodstvom dr Selme Rizvić  radi na osposobljavanju prostora za virtuelnu realnost u kojem će na posebnim uređajima VR hedsetovima biti dostupan virtuelni sadržaj. Posjetilac muzeja će se putem tog sadržaja naći u središtu Bitke na Neretvi sa zadatkom da sruši most, obori neprijateljske avione i prenese ranjenike. Pored izrade aplikacije za virtuelni sadržaj, aktivnostima projekta je planirano opremanje stalne postavke Bitka na Neretvi audio vodičima, tabletima, LCD televizorima, dok će se čitav izložbeni prostor muzeja oživjeti putem izrade novih izložbi, nabavke ozvučenja i opremanja suvenirnice. Naša vizija je da Muzej pozicioniramo kao važan centar kulturno –istorijske baštine i u regionalnim, ali i u širim okvirima“, kaže Azra Đelmo, direktorica JU Muzej "Bitka za ranjenike na Neretvi" Jablanica.

Zavičajni muzej u Nikšiću osnovan je 1951. godine i nalazi se u zgradi Dvorca kralja Nikole Petrovića Prvog koji je i sam kulturno dobro od nacionalnog značaja.

Muzejski materijal organizovan je u pet  muzejskih zbirki. Dominantna zbirka muzeja je Arheološka sa 18 790 predmeta zaštićenih kao kulturno dobro. Do nedavno, stalna muzejska postavka iz 1984. godine bilježila je oko 3.000 posjeta godišnje.

„U toku je velika sanacija, restauracija i konzervacija Dvorca kralja Nikole Prvog u Nikšiću. Sve zbirke su privremeno izmještene i deponovane do  ljeta 2021. godine kada očekujemo završetak građevinskih radova. Nova postavka podrazumijeva savremeni muzeološki pristup u ekspoziciji muzejskog materijala, unapređenje publike, pratećih sadržaja i tehničko-tehnološko osavremenjavanje. Fokus projekta „Zanimljivi muzeji“ će biti usmjeren na arheološku zbirku, odnosno Istraživačko-posjetiteljski centar „Crvena Stijena“ koji se nalazi 45 km udaljenosti od Nikšića  u selu Petrovići u blizini nalazišta Crvena Stijena, a na granici sa Bosnom i Hercegovinom“, kaže Jelena Đukanović, direktorica Zavičajnog  muzeja u Nikšiću.

Arheološko nalazište Crvena Stijena najvažnije je prahistorijsko nalazište u Crnoj Gori, s debljinom kulturnog sloja većom od 20 metara.

„Ovaj lokalitet ima najduži arheološki kontinuitet širom Evrope i zbog te činjenice Crvena Stijena je potencijalno jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta na kontinentu. Na ovom arheološkom lokalitetu mogu se pratiti promjene kultura i razvoj ljudskog društva i njegovog prirodnog okruženja u kontinuiranom vremenskom intervalu od preko 150 hiljada godina“, objašnjava direktorica Đukanović.

Semberija info