Novo doba: Digitalne platforme u EU kreću u "rat" protiv dezinformacija
- U EU danas (subota) počinje puna primjena Zakona o digitalnim uslugama, koji će, između ostalog, iz temelja promijeniti način na koji se rangiraju internet sajtovi.
Osim jačanja sigurnosti na internetu, zaštite djece i maloljetnika, i transparentnijeg prikupljanja informacija o korisnicima, važne odredbe zakona odnose se na suzbijanje dezinformacija.
Iako se to nigdje eksplicitno ne navodi, podrazumijeva se da će najviše pažnje biti posvećeno onom što EU vidi kao "štetni ruski uticaj", odnosno botovi koji djeluju u evropskom prostoru s ciljem zbunjivanja javnosti i plasiranja dezinformacija i misinformacija.
Evropski mediji ističu da je stupanje na snagu ovih odredbi ciljano tempirano uoči kampanje za evropske izbore koji se održavaju u junu.
Kodeks suzbijanja dezinformacija EU je usvojila 2022. godine, a Zakon o digitalnim uslugama stupio je na snagu u avgustu 2023. godine, o čemu smo pisali.
Odredbe o dezinformacijama, koje su zasnovane na Kodeksu, stupaju na snagu danas.
Kodeks predviđa demonetizaciju, odnosno ukidanje prihoda sajtovima od reklama od strane velikih platformi-domaćina koji ne poštuju odredbe Kodeksa, obavezu jačanja transparentnosti političkog oglašavanja, derangiranje sajtova koji šire lažne vijesti i dezinformacije, jačanje kontrole korisnika platformi nad njihovim privatnim podacima, kao i jačanje transparentnosti, fakt čekinga, odnosno provjeravanja činjenica i omogućavanje istraživačima da pristupe velikim platformama poput Googlea ili Facebooka radi provjere da li se drže odredbi i regulativa EU.
Primjera radi, ovo znači da će Google smanjivati vidljivost pretraživanja onih sajtova za koje utvrdi da se ne pridržavaju ovih odredbi, među kojima je i širenje dezinformacija. Facebook i YouTube će, na primjer, ukidati prihode od reklamiranja tim sajtovima.
Na Googleovoj platformi su objavili da su već prilagodili svoje procedure kako bi se u potpunosti pridržavali odredbi Zakona o digitalnim uslugama EU.
"Radujemo se nastavku saradnje sa Evropskom komisijom i drugim zainteresovanim stranama, uključujući tehničke i političke stručnjake, dok napredujemo u ovom važnom poslu", kažu u Googleu.
Oni ističu da će eksperti moći da upozoravaju na neprimjeren sadržaj, te naglašavaju da su sličan program uspostavili još 2012. godine, a da su od 2021. godine počeli program zaštite djece i maloljetnika od štetnih sadržaja na internetu.
"Pored ovih napora, Google Safety Engineering Center u Dablinu pomaže regulatorima, kreatorima politike i civilnom društvu da steknu praktično razumijevanje našeg pristupa moderiranju sadržaja i nudi nam vrijedne mogućnosti da učimo od ovih stručnjaka i sarađujemo s njima", kažu u Googleu.
Kao što smo već pisali, iako BiH nije u EU, sve platforme koje djeluju na prostoru EU će istu politiku primjenjivati i prema ostalim zemljama u regionu, kao što je BiH.
Osim toga, BiH kao zemlja koja je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i koja se nalazi na evropskom putu obavezna je da u svoje zakonodavstvo ugrađuje odredbe pravne stečevine EU.
Kada smo prošli put kontaktirali Regulacionu agenciju za komunikacije BiH, oni su nam rekli da je nadležnost za primjenu zakona na Evropskoj komisiji, i da će se u punom obimu početi primjenjivati 17. februara 2024. godine, odnosno danas.
"Iako se radi o zakonu koji ima direktnu primjenu u državama članicama EU, u Bosni i Hercegovini, koja je u procesu pridruživanja EU obavezna uskladiti svoj zakonodavni okvir sa EU okvirom, biće potrebno izvršiti transponovanje u domaće zakonodavstvo, kao i odrediti nadležne institucije i koordinatora za digitalne usluge", pojasnili su nam oni.
(Nezavisne)
Osim jačanja sigurnosti na internetu, zaštite djece i maloljetnika, i transparentnijeg prikupljanja informacija o korisnicima, važne odredbe zakona odnose se na suzbijanje dezinformacija.
Iako se to nigdje eksplicitno ne navodi, podrazumijeva se da će najviše pažnje biti posvećeno onom što EU vidi kao "štetni ruski uticaj", odnosno botovi koji djeluju u evropskom prostoru s ciljem zbunjivanja javnosti i plasiranja dezinformacija i misinformacija.
Evropski mediji ističu da je stupanje na snagu ovih odredbi ciljano tempirano uoči kampanje za evropske izbore koji se održavaju u junu.
Kodeks suzbijanja dezinformacija EU je usvojila 2022. godine, a Zakon o digitalnim uslugama stupio je na snagu u avgustu 2023. godine, o čemu smo pisali.
Odredbe o dezinformacijama, koje su zasnovane na Kodeksu, stupaju na snagu danas.
Kodeks predviđa demonetizaciju, odnosno ukidanje prihoda sajtovima od reklama od strane velikih platformi-domaćina koji ne poštuju odredbe Kodeksa, obavezu jačanja transparentnosti političkog oglašavanja, derangiranje sajtova koji šire lažne vijesti i dezinformacije, jačanje kontrole korisnika platformi nad njihovim privatnim podacima, kao i jačanje transparentnosti, fakt čekinga, odnosno provjeravanja činjenica i omogućavanje istraživačima da pristupe velikim platformama poput Googlea ili Facebooka radi provjere da li se drže odredbi i regulativa EU.
Primjera radi, ovo znači da će Google smanjivati vidljivost pretraživanja onih sajtova za koje utvrdi da se ne pridržavaju ovih odredbi, među kojima je i širenje dezinformacija. Facebook i YouTube će, na primjer, ukidati prihode od reklamiranja tim sajtovima.
Na Googleovoj platformi su objavili da su već prilagodili svoje procedure kako bi se u potpunosti pridržavali odredbi Zakona o digitalnim uslugama EU.
"Radujemo se nastavku saradnje sa Evropskom komisijom i drugim zainteresovanim stranama, uključujući tehničke i političke stručnjake, dok napredujemo u ovom važnom poslu", kažu u Googleu.
Oni ističu da će eksperti moći da upozoravaju na neprimjeren sadržaj, te naglašavaju da su sličan program uspostavili još 2012. godine, a da su od 2021. godine počeli program zaštite djece i maloljetnika od štetnih sadržaja na internetu.
"Pored ovih napora, Google Safety Engineering Center u Dablinu pomaže regulatorima, kreatorima politike i civilnom društvu da steknu praktično razumijevanje našeg pristupa moderiranju sadržaja i nudi nam vrijedne mogućnosti da učimo od ovih stručnjaka i sarađujemo s njima", kažu u Googleu.
Kao što smo već pisali, iako BiH nije u EU, sve platforme koje djeluju na prostoru EU će istu politiku primjenjivati i prema ostalim zemljama u regionu, kao što je BiH.
Osim toga, BiH kao zemlja koja je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i koja se nalazi na evropskom putu obavezna je da u svoje zakonodavstvo ugrađuje odredbe pravne stečevine EU.
Kada smo prošli put kontaktirali Regulacionu agenciju za komunikacije BiH, oni su nam rekli da je nadležnost za primjenu zakona na Evropskoj komisiji, i da će se u punom obimu početi primjenjivati 17. februara 2024. godine, odnosno danas.
"Iako se radi o zakonu koji ima direktnu primjenu u državama članicama EU, u Bosni i Hercegovini, koja je u procesu pridruživanja EU obavezna uskladiti svoj zakonodavni okvir sa EU okvirom, biće potrebno izvršiti transponovanje u domaće zakonodavstvo, kao i odrediti nadležne institucije i koordinatora za digitalne usluge", pojasnili su nam oni.
(Nezavisne)
