Evropi prijeti potpuni „haos“, stiglo upozorenje :: Semberija INFO ::

 

Evropi prijeti potpuni „haos“, stiglo upozorenje


Suše i toplotni talasi uzrokuju veliku promjenu na evropskim šumama.

Naučnici zbog oskudnog snijega na Alpima, visoke temperature za ovo doba godine i rasprostranjenog nedostatka kiše brinu da bi drugo ljeto zaredom moglo da bude sušno širom Evrope.
 
Evropske šume zadobijaju braon boju tokom ljetnjih mjeseci zbog suša i toplotnih talasa, piše „Juronjuz“.
 
Prošle godine je bilo pogođeno 37 odsto mediteranskih i centralnoevropskih šuma, pokazala je nova studija.
 
Istraživači Univerziteta ETH Cirih i švajcarskog Federalnog instituta za istraživanje šuma, snijega i pejsaža (WSL) ispitivali su ovaj fenomen tokom protekle 21 godine.
 
Rezultati, objavljeni u žurnalu „Biogeonauke“, pokazuju da se „ljetnje braon šume“ šire Evropom.
 
Problemi sve veći
 
Iako je suša igrala centralnu ulogu u tome, njene posljedice nisu bile neposredne. Česti periodi visokih temperature tokom najmanje dve godine u umjerenim zonama takođe su imali značajan uticaj.
 
Mediteran pati od ljetnjeg potamnjivanja šuma od ranih 2000-ih, a posljednjih godina problem se proširio na šume umjerenog pojasa u centralnoj Evropi. Nakon najtoplijeg zabilježenog ljeta 2022. Evropa je iskusila najopsežnije tamnjenje do sada, sa više od trećine šuma pogođenih u tim regionima.
 
Smanjeno zelenilo znak je smanjene vitalnosti i povećanog stresa u šumama. Takođe ukazuje na njihovo odumiranje, navodi „Juronjuz“.
 
A Evropi prijeti još jedno, ekstremno sušno ljeto. Naučnici upozoravaju da bi Evropa mogla da se suoči sa sušama kakve su pogodile kontinent prošlog ljeta, prenosi RTS.
 
U posebnom izvještaju o suši u Evropi u martu, Evropska opservatorija za sušu (EDO) upozorila je da su uslovi pri kraju zime bili slični onim iz istog perioda prošle godine.
 
Prošlog ljeta ekstremna suša pogodila je područja širom kontinenta, rijeke u njemačkoj smanjile su se zbog suvog vremena, žestoki požari opustošili su dijelove Španije, italijanski hidroenergetski rezervoari su oslabljeni, a usjevi u Francuskoj sprženi.
 
Poslije siromašne zimske sezone na Alpima, zbog koje su pojedini hoteli zatvarani, a mašine za pravljenje snijega radile gotovo bez prekida, tijelo Evropske unije za sušu saopštilo je da sada postoji „visok rizik“ od nestašice vode ovog proljeća.
 
„Proljeće će biti toplije od prosjeka“
 
Sušno vrijeme nije bilo ograničeno samo na planine, već je ove zime zahvatilo veći dio kontinenta, sa znacima suše koja se već širi u oblastima Francuske, Španije i sjeverne Italije, navodi Evropska opservatorija za sušu (EDO).
 
„Neki dijelovi Evrope se nisu u potpunosti oporavili od prošlogodišnje suše, a ponovni ulazak u takve uslove ili njihov nastavak može pojačati udar i imati kaskadni efekat“, upozorio je Andrea Toreti, viši naučnik u EDO, koji je zadužen za podatke o suši.
 
Kombinovani indikator suše, koji koristi Evropska opservatorija za sušu, pokazao je da su uslovi za sušu rasprostranjeni čak u zemljama za koje sušno vrijeme uopšte nije karakteristično kao što su Velika Britanija, Irska i Švajcarska.
 
Prema prognozama, proljeće u Evropi biće toplije od prosjeka, što znači da su potrebni odgovarajući planovi za korišćenje vode da bi se kontinent nosio sa godišnjim dobom sa visokim rizikom da bude kritično za vodne resurse, navodi se.
 
Snijeg na Alpima daleko ispod prosjeka
 
Količina smrznute vode u Alpima sada je čak niža nego u ovo doba prošle godine, saopštili su iz EDO, što znači „ozbiljan“ pad količine vode koja će se sliti u obližnje rijeke kada se snijeg otopi.
 
Količina snijega ove godine najmanja je od 2011. u Italiji, a u Švajcarskoj čak od 1998. i naučnici su zabrinuti da suša izazvana klimatskom krizom pogađa jače i brže nego što su predviđali.
 
„Prije samo nekoliko godina procijenili smo da bi ekstremna suša koja se ponavlja, poput one koju smo videli prošle godine, postala uobičajena pojava sredinom vijeka po najpesimističnijim scenarijima“, rekao je Toreti, dodajući da djeluje da smo se tome već primakli jer su sušne bile 2018. pa 2022, a ponovo nas to čeka i ove godine.

(Glas Srpske)