Danas je Badnji dan


Pravoslavni vjernici danas obeležavaju Badnji dan kada se pale badnjaci i služe povečerja uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika - Božića.

Na Badnji dan pravoslavci odlaze u šumu po hrastovo drvo - badnjak koje se uveče pali na kućnom ognjištu, kao simbol svjetlosti i toplote koja greje i zbližava ukućane.

Pod kuće se posipa slamom da bi se dočarala pećina u Vitlejemu u kojoj se, po predanju, rodio Hrist.

Božić je porodični praznik i slavi se u kući. Smatra se da bi tog dana svi koji su tokom godine bili u svađi, trebalo da se pomire i oproste uvrede.

Božić je dan kada se slavi rođenje Isusa Hrista i, zajedno sa Vaskrsom, predstavlja jedan od najvećih hrišćanskih praznika.

Pripreme za ovaj praznik počinju 40 dana prije 7. januara božićnim postom koji predstavlja pročišćenje duha i tijela, a ljudi se pozdravljaju rečima Mir Božiji - Hristos se rodi", a otpozdravljaju sa "Vaistinu se rodi".

Badnji dan je posljednji dan posta, dan kada se obavezno priprema posna večera, a prati ga i druga simbolika kod Srba, sječa badnjaka, unošenje slame, bacanje oraha, pijukanje djece koju predvodi domaćica i obilaženje ukrug prostorije u kojoj se postavlja posna večera.

Na Badnji dan se služi liturgija Svetog Vasilja Velikog.

Božić po Julijanskom kalendaru, pored Srpske, slave i Ruska, Jermenska crkva, Sveta gora i jedan deo Koptske crkve.

"Pravoslavnu vjeru treba čuvati i sačuvati po svaku cenu"

Pravoslavnu vjeru treba čuvati i sačuvati po svaku cenu, a ne smemo zaboraviti ni Staru Srbiju, odnosno Kosovo i Metohiju, jasenovačke i žrtve drugih stratišta, glavne su poruke patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Irineja u Božićnoj poslanici.

Poglavar srpske crkve poručio je i da poslenike, ma koliko oni bili zaslužni, treba podsjećati da se ništa ne čini bez sloge i jedinstva sa svima ostalima; ništa na silu, da se, kako kaže, ne bi cijepala Hristova nerukotvorena riza, odnosno da se ne bi skrnavio u nama lik Bogomladenca Hrista.

“Svuda, dakle, da važi pravilo lečenja sebe i drugih na blag, istinit i svetootački način”, istakao je patrijarh.

"Ne smijemo", ukazao je, "zaboraviti našu Staru Srbiju (Kosovo i Metohiju), prema kojoj treba da se ophodimo kao prema srpskoj zavetnoj misli, reči i nasleđu - neodvojivim od našeg narodnog bića".

"Jer, upravo su o tome svojom krvlju svedočili horovi srpskih mučenika i novomučenika svih vekova. Danas na Božić najsvečanije pomenimo kosovske, jasenovačke, gradinske, i mučenike sa svih ostalih stratišta. Mi im se za pomoć molimo da i sami lično ispovedimo svoju crkvenu pravoslavnu veru u Bogomladenca Hrista, do samoga kraja, ne bojeći se da o njima svjedočimo pred svima”, poručio je patrijarh u Poslanici objavljenoj na sajtu SPC-a.

Kao jedno od najbolnijih pitanja od svih, on je spomenuo čedomorstvo, ali i spremnost, kako kaže, ustrojitelja novoga sveta da nam iz naših ruku istrgnu naš osveštani život u svakom pogledu, pa i u pogledu samih polova i hrišćanskoga braka, i da nas uvedu tamo kamo ljudska misao i reč, delo i ljudska noga dosad nisu kročili.

“Zato je veoma važno kako ćemo mi živeti i celokupno naše potomstvo i na čemu će ono graditi dom svoga sveukupnog hrišćanskog postojanja", jer, istakao je patrijarh, sva naša dela će na kraju biti ispitana “ognjem blagodati Božje”.

Čestitajući Božić i danas mnogostradalnom srpskom narodu u otadžbini i rasejanju, on je poručio i da je glavno brinuti o tome kako ćemo živjeti, da bismo i sve naše svete pretke mi imali na svojoj strani na “Hristovom pravednom Sudu”.

“Ako sav svijet leži u zlu strasti i grehova, a stvarno leži, onda nijedan čovek da ne uzima učešća u njemu, to jest u djelima tame”, naveo je patrijarh i ukazao da smo slobodni onoliko, koliko smo slobodni od greha i tek kao takvi slobodni smo, kaže, za bogoopštenje.

Istakao je i da je naša sveta dužnost da nosimo krst istorijskih događaja i iskušenja u svim pomjesnim crkvama kao zajedničkim, ali i da je sveta dužnost i obaveza svih pomjesnih pravoslavnih crkava da jedna drugu poštuje i uvažava.

Agencije/RTV BN