Republička kasa na udaru: Prijete gašenjem industrije koja puni budžete
Foto: Pixabay
Zakonodavac legalnu industriju priređivanja igara na sreću gura u sivu zonu, nanosi štetu maloljetnicima, banjalučkom i republičkom budžetu, ali i hiljadama ljudi koji su zaposleni kod legalnih priređivača.
Dok brojne razvijene evropske zemlje prihod od naknada za priređivanje igara na sreću ulažu u razvoj društva, u Republici Srpskoj prijete najavom zatvaranja kladionica legalnih priređivača igara na sreću. Time zakonodavac legalnu industriju priređivanja igara na sreću gura u sivu zonu, nanosi štetu maloljetnicima, banjalučkom i republičkom budžetu, ali i hiljadama ljudi koji su zaposleni kod legalnih priređivača igara na sreću. Osim toga, rizikuju milionske gubitke u budžetu za odštete u slučaju tužbi priređivača.
Bez velikog dijela prihoda u budžetu mogli bi da ostanu i brojni gradovi, ali i republička kasa. U slučaju tužbi ulagača, Grad bi morao da plati oko 500 miliona maraka odštete u arbitraži pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova. Naime, samo su planirani prihodi Grada Banja Luka od igara na sreću oko 4,5 miliona maraka, a ukupan prihod od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitak u Republici Srpskoj u 2023. godini iznosio je 124.171.150 KM, što je za 32 odsto više u odnosu na 2022. godinu.
Dakle, država je samo po osnovu naknada zaradila kao svi priređivači zajedno. Istovremeno, uplate pojedinih privatnih kompanija, niko ne objavljuje.
Dokaz je to da su priređivači bili u pravu kada su 2019. godine, prilikom donošenja novog Zakona o igrama na sreću, upozoravali da povlašćene privatne kompanije neće moći da doprinese budžetu koliko svi ostali priređivači igara na sreću…
Primjer Norveške
Jedan od pozitivnih primjera odnosa prema legalnim priređivačima igara na sreću dolazi iz jedne od najrazvijenijih evropskih zemalja. Naime, u Norveškoj, legalnim priređivačima država ne otežava poslovanje, već mudro koristi prihod koji im ova industrija donosi. Naime, prihodima od igara na sreću upravlja Ministarstvo kulture, a ukupnu godišnju uplatu priređivača raspoređuju raznim društvenim oblastima već decenijama. Tako su 2014. godine imali ukupan prihod od naknada za priređivanje igara na sreću od čak 4,2 milijarde norveških kruna koji su dodijelili kulturi (18%), sportu (64%) i drugim humanitarnim svrhama (18%).
Umjesto da slijede primjere najrazvijenijih evropskih ekonomija, banjalučke i republičke vlasti nastavljaju da prijete uvođenjem minimalne udaljenosti od 500 metara između obrazovnih ustanova i kladionica. Najavljuju i uvođenje taksi od 25.000 KM, te izmjene Zakona- kako bi ih visokim nametima zatvorili.
Populističke najave nadležnih neće riješiti problem maloljetničkog kockanja jer je maloljetnicima strogo zabranjen ulazak u kladionice i automat klubove legalnih priređivača igara na sreću. Ovi objekti predmet su stalnih kontrola Republičke uprave za igre na sreću iz koje su krajem februara saopštili da u kontrolama u 124 objekta nisu zatekli niti jednog maloljetnika u kladionicama legalnih priređivača igara na sreću!
Dokaz da ne postoji nikakva ugroženost maloljetnika uslijed blizine škola je i činjenica da se kladionice nalaze i u naseljima gdje maloljetnici žive. Upravo zato je ključna propisana mjera zabrane ulaska maloljetnicima u objekte u kojima se priređuju igre na sreću, što legalni priređivači poštuju.
Međutim, to nije slučaj sa ugostiteljskim objektima u kojima su postavljeni terminali i u koje maloljetnici mogu da uđu kada žele, a nestručno osoblje ne provjerava godine igrača, niti su adekvatno opremljeni. Na 1.013 lokacija širom Republike Srpske nalaze se 2.424 terminala jedne privatne kompanije kojoj zakonodavac godinama pogoduje, a na kojima se hiljade maloljetnika svakodnevno kocka. Prema izvještaju RUIS-a iz prošlog mjeseca, u pitanju su hiljade kafića širom zemlje.
Asocijacija legalnih priređivača igara na sreću ALPIS
(Nezavisne)
Dok brojne razvijene evropske zemlje prihod od naknada za priređivanje igara na sreću ulažu u razvoj društva, u Republici Srpskoj prijete najavom zatvaranja kladionica legalnih priređivača igara na sreću. Time zakonodavac legalnu industriju priređivanja igara na sreću gura u sivu zonu, nanosi štetu maloljetnicima, banjalučkom i republičkom budžetu, ali i hiljadama ljudi koji su zaposleni kod legalnih priređivača igara na sreću. Osim toga, rizikuju milionske gubitke u budžetu za odštete u slučaju tužbi priređivača.
Bez velikog dijela prihoda u budžetu mogli bi da ostanu i brojni gradovi, ali i republička kasa. U slučaju tužbi ulagača, Grad bi morao da plati oko 500 miliona maraka odštete u arbitraži pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova. Naime, samo su planirani prihodi Grada Banja Luka od igara na sreću oko 4,5 miliona maraka, a ukupan prihod od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitak u Republici Srpskoj u 2023. godini iznosio je 124.171.150 KM, što je za 32 odsto više u odnosu na 2022. godinu.
Dakle, država je samo po osnovu naknada zaradila kao svi priređivači zajedno. Istovremeno, uplate pojedinih privatnih kompanija, niko ne objavljuje.
Dokaz je to da su priređivači bili u pravu kada su 2019. godine, prilikom donošenja novog Zakona o igrama na sreću, upozoravali da povlašćene privatne kompanije neće moći da doprinese budžetu koliko svi ostali priređivači igara na sreću…
Primjer Norveške
Jedan od pozitivnih primjera odnosa prema legalnim priređivačima igara na sreću dolazi iz jedne od najrazvijenijih evropskih zemalja. Naime, u Norveškoj, legalnim priređivačima država ne otežava poslovanje, već mudro koristi prihod koji im ova industrija donosi. Naime, prihodima od igara na sreću upravlja Ministarstvo kulture, a ukupnu godišnju uplatu priređivača raspoređuju raznim društvenim oblastima već decenijama. Tako su 2014. godine imali ukupan prihod od naknada za priređivanje igara na sreću od čak 4,2 milijarde norveških kruna koji su dodijelili kulturi (18%), sportu (64%) i drugim humanitarnim svrhama (18%).
Umjesto da slijede primjere najrazvijenijih evropskih ekonomija, banjalučke i republičke vlasti nastavljaju da prijete uvođenjem minimalne udaljenosti od 500 metara između obrazovnih ustanova i kladionica. Najavljuju i uvođenje taksi od 25.000 KM, te izmjene Zakona- kako bi ih visokim nametima zatvorili.
Populističke najave nadležnih neće riješiti problem maloljetničkog kockanja jer je maloljetnicima strogo zabranjen ulazak u kladionice i automat klubove legalnih priređivača igara na sreću. Ovi objekti predmet su stalnih kontrola Republičke uprave za igre na sreću iz koje su krajem februara saopštili da u kontrolama u 124 objekta nisu zatekli niti jednog maloljetnika u kladionicama legalnih priređivača igara na sreću!
Dokaz da ne postoji nikakva ugroženost maloljetnika uslijed blizine škola je i činjenica da se kladionice nalaze i u naseljima gdje maloljetnici žive. Upravo zato je ključna propisana mjera zabrane ulaska maloljetnicima u objekte u kojima se priređuju igre na sreću, što legalni priređivači poštuju.
Međutim, to nije slučaj sa ugostiteljskim objektima u kojima su postavljeni terminali i u koje maloljetnici mogu da uđu kada žele, a nestručno osoblje ne provjerava godine igrača, niti su adekvatno opremljeni. Na 1.013 lokacija širom Republike Srpske nalaze se 2.424 terminala jedne privatne kompanije kojoj zakonodavac godinama pogoduje, a na kojima se hiljade maloljetnika svakodnevno kocka. Prema izvještaju RUIS-a iz prošlog mjeseca, u pitanju su hiljade kafića širom zemlje.
Asocijacija legalnih priređivača igara na sreću ALPIS
(Nezavisne)
