Poslodavci tražili kontrole, 51 radnik bio na bolovanju, a mogli da rade
U prvih šest mjeseci ove godine 45 poslodavaca zatražilo je za 52 radnika vanrednu ocjenu bolovanja i prvostepena komisija je za 31 ocijenila da je sposoban za rad, potvrdili su za "Nezavisne novine" iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO RS).
Iz Fonda navode da je još od prošle godine pravilnikom omogućeno da poslodavci mogu da zatraže vanrednu ocjenu bolovanja za radnike ukoliko imaju bilo kakvu sumnju u opravdanost bolovanja.
Inače, Pravilnik o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad u skladu sa Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske predviđa konkretne mehanizme kontrole bolovanja u cilju sprečavanja zloupotrebe ovog prava u praksi.
"Na osnovu tog zahtjeva poslodavca prvostepena komisija za bolovanje poziva osiguranika i sprovodi vanrednu ocjenu privremene nesposobnosti", objasnili su iz Fonda.
Dodaju da vanredne ocjene bolovanja nije moguće tražiti za radnike koji se trenutno ne nalaze na bolovanju, već su bolovanje koristili nekada ranije i sada već rade.
"Imali smo i takvih zahtjeva za vanredne ocjene od strane pojedinih poslodavaca, a moramo da napomenemo da su poslodavci uz zahtjev dužni navesti razloge ili dostaviti dokaz zbog čega sumnjaju da je bolovanje radnika neopravdano", kazali su u Fondu i dodali da je još odranije postojala mogućnost da poslodavci od Fonda traže provjeru opravdanosti bolovanja za svoje radnike.
"Razlika u odnosu na vanrednu ocjenu je u tome što te kontrole vrše kontrolori Fonda, a ne prvostepene komisije za bolovanja. Te kontrole se vrše uvidom u zdravstveni karton i medicinsku dokumentaciju i provjerava se da li je ispoštovan pravilnik koji reguliše ovu oblast. Dakle, osiguranici se ne pozivaju na pregled kao što je to slučaj sa vanrednim ocjenama bolovanja. Takođe, kod ove kontro-le provjere opravdanosti bolovanja se mogu sprovesti i za bolovanja koja su završena", objasnili su u FZO RS.
Napominju da kada je riječ o bolovanjima u ovoj godini, tačnije za šest mjeseci, kontrolori Fonda su kontrolisali 83 radnika po zahtjevima 38 poslodavaca.
"Od toga broja, za 20 radnika utvrđene su nepravilnosti u smislu nepoštovanja odredaba našeg pravilnika, posebno u kontekstu dužine trajanja bolovanja. Kod utvrđenih nepravilnosti Fond umanjuje mjesečnu tranšu zdravstvenoj ustanovi koja je uputila radnika na bolovanje ne poštujući odredbe Pravilnika, u skladu sa ugovorom kojeg Fond ima sa zdravstvenom ustanovom", istakli su iz Fonda.
Napominju da je pomenutim pravilnikom, ali i zakonom precizirano i da je obaveza osiguranika koji se nalaze na bolovanju da se svakih 15 dana javlja svom porodičnom doktoru radi obavljanja kontrolnih pregleda, izuzev osiguranika koji se nalaze na bolničkom liječenju. Ukoliko se osiguranik ne javi na kontrolni pregled, odnosno ne opravda svoj izostanak, porodični doktor može da ocijeni da je osiguranik sposoban za rad.
Podsjećaju da troškove neto plata radnika koji su na bolovanju do 30 dana snosi poslodavac, a za bolovanja duža od 30 dana FZO RS.
"Za određene kategorije poput trudničkog bolovanja ili bolovanja zbog malignih bolesti plata za vrijeme bolovanja se isplaćuje 100 odsto, dok je ranije bilo 70 odsto. Isto tako i za bolovanja zbog njege djeteta koje boluje od malignih bolesti roditeljima se nadoknađuje puna plata", ističu iz Fonda.
Inače, za pet mjeseci ove godine u prosjeku mjesečno zabilježena su 22.174 slučaja bolovanja, dok je u istom periodu prošle godine u prosjeku mjesečno zabilježeno 28.000 slučajeva bolovanja.
"Jedan slučaj ne znači jedan radnik, jer radnik, primjera radi, može u toku mjeseca da otvori bolovanje i dva puta, što se evidentira kao dva slučaja bolovanja", objašnjavaju iz Fonda.
Dodaju da je trošak Fonda za bolovanja duža od 30 dana za pet mjeseci ove godine iznosio oko 8,3 miliona KM, dok je za čitavu 2022. godinu iznosio oko 17,3 miliona KM.
(Nezavisne)
Iz Fonda navode da je još od prošle godine pravilnikom omogućeno da poslodavci mogu da zatraže vanrednu ocjenu bolovanja za radnike ukoliko imaju bilo kakvu sumnju u opravdanost bolovanja.
Inače, Pravilnik o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad u skladu sa Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske predviđa konkretne mehanizme kontrole bolovanja u cilju sprečavanja zloupotrebe ovog prava u praksi.
"Na osnovu tog zahtjeva poslodavca prvostepena komisija za bolovanje poziva osiguranika i sprovodi vanrednu ocjenu privremene nesposobnosti", objasnili su iz Fonda.
Dodaju da vanredne ocjene bolovanja nije moguće tražiti za radnike koji se trenutno ne nalaze na bolovanju, već su bolovanje koristili nekada ranije i sada već rade.
"Imali smo i takvih zahtjeva za vanredne ocjene od strane pojedinih poslodavaca, a moramo da napomenemo da su poslodavci uz zahtjev dužni navesti razloge ili dostaviti dokaz zbog čega sumnjaju da je bolovanje radnika neopravdano", kazali su u Fondu i dodali da je još odranije postojala mogućnost da poslodavci od Fonda traže provjeru opravdanosti bolovanja za svoje radnike.
"Razlika u odnosu na vanrednu ocjenu je u tome što te kontrole vrše kontrolori Fonda, a ne prvostepene komisije za bolovanja. Te kontrole se vrše uvidom u zdravstveni karton i medicinsku dokumentaciju i provjerava se da li je ispoštovan pravilnik koji reguliše ovu oblast. Dakle, osiguranici se ne pozivaju na pregled kao što je to slučaj sa vanrednim ocjenama bolovanja. Takođe, kod ove kontro-le provjere opravdanosti bolovanja se mogu sprovesti i za bolovanja koja su završena", objasnili su u FZO RS.
Napominju da kada je riječ o bolovanjima u ovoj godini, tačnije za šest mjeseci, kontrolori Fonda su kontrolisali 83 radnika po zahtjevima 38 poslodavaca.
"Od toga broja, za 20 radnika utvrđene su nepravilnosti u smislu nepoštovanja odredaba našeg pravilnika, posebno u kontekstu dužine trajanja bolovanja. Kod utvrđenih nepravilnosti Fond umanjuje mjesečnu tranšu zdravstvenoj ustanovi koja je uputila radnika na bolovanje ne poštujući odredbe Pravilnika, u skladu sa ugovorom kojeg Fond ima sa zdravstvenom ustanovom", istakli su iz Fonda.
Napominju da je pomenutim pravilnikom, ali i zakonom precizirano i da je obaveza osiguranika koji se nalaze na bolovanju da se svakih 15 dana javlja svom porodičnom doktoru radi obavljanja kontrolnih pregleda, izuzev osiguranika koji se nalaze na bolničkom liječenju. Ukoliko se osiguranik ne javi na kontrolni pregled, odnosno ne opravda svoj izostanak, porodični doktor može da ocijeni da je osiguranik sposoban za rad.
Podsjećaju da troškove neto plata radnika koji su na bolovanju do 30 dana snosi poslodavac, a za bolovanja duža od 30 dana FZO RS.
"Za određene kategorije poput trudničkog bolovanja ili bolovanja zbog malignih bolesti plata za vrijeme bolovanja se isplaćuje 100 odsto, dok je ranije bilo 70 odsto. Isto tako i za bolovanja zbog njege djeteta koje boluje od malignih bolesti roditeljima se nadoknađuje puna plata", ističu iz Fonda.
Inače, za pet mjeseci ove godine u prosjeku mjesečno zabilježena su 22.174 slučaja bolovanja, dok je u istom periodu prošle godine u prosjeku mjesečno zabilježeno 28.000 slučajeva bolovanja.
"Jedan slučaj ne znači jedan radnik, jer radnik, primjera radi, može u toku mjeseca da otvori bolovanje i dva puta, što se evidentira kao dva slučaja bolovanja", objašnjavaju iz Fonda.
Dodaju da je trošak Fonda za bolovanja duža od 30 dana za pet mjeseci ove godine iznosio oko 8,3 miliona KM, dok je za čitavu 2022. godinu iznosio oko 17,3 miliona KM.
(Nezavisne)
