Pšenica je jeftina ali ko će je sijati?
Izvor: Ivana Trbić/BHRT
Troškovi života građana Bosne i Hercegovine u posljednjih nekoliko godina porasli su za čak 50 posto. Najveći trošak u potrošačkoj košarici čini prehrana, na koju odlazi gotovo 50 posto primanja. Ni posljednja inicijativa za snižavanje cijene kruha nije urodila plodom. Poljoprivrednici ističu kako su na gubitku i oni i građani, koji iz mjeseca u mjesec ne žive, nego preživljavaju.
Cijene evropske, plate domaće. Građanima Bosne i Hercegovine vrijeme između dvije plate ili penzije ispunjeno je kalkulacijama i rezovima sa svih strana. Nije ih, kažu, iznenadilo i to što nema dogovora o nižoj cijeni hljeba.
“Sve je skupo” najčešća je rečenica koju smo mogli čuti od građana na ulicama bijeljine. Baš kao što su nakon poskupljenja voće i povrće počeli kupovati na komad, u maniru pravih mađioničara preživljavanja i za hljeb su pronašli snalažljivo rješenje.
Najveći dio sindikalne potrošačke korpe za januar odlazi na troškove prehrane – 1286 maraka. Imajući u vidu da je prosječna plata u RS i FBiH 1296, odnosno 1310 maraka, jasno je da hljeb ostale životne namirnice “pojedu” većinu primanja. S druge strane, za više od 800 000 onih koji imaju minimalnu penziju i platu ispod prosječne, situacija je znatno gora.
Troškovi života građana Bosne i Hercegovine u posljednjih nekoliko godina porasli su za čak 50 posto. Najveći trošak u potrošačkoj košarici čini prehrana, na koju odlazi gotovo 50 posto primanja. Ni posljednja inicijativa za snižavanje cijene kruha nije urodila plodom. Poljoprivrednici ističu kako su na gubitku i oni i građani, koji iz mjeseca u mjesec ne žive, nego preživljavaju.
Cijene evropske, plate domaće. Građanima Bosne i Hercegovine vrijeme između dvije plate ili penzije ispunjeno je kalkulacijama i rezovima sa svih strana. Nije ih, kažu, iznenadilo i to što nema dogovora o nižoj cijeni hljeba.
“Sve je skupo” najčešća je rečenica koju smo mogli čuti od građana na ulicama bijeljine. Baš kao što su nakon poskupljenja voće i povrće počeli kupovati na komad, u maniru pravih mađioničara preživljavanja i za hljeb su pronašli snalažljivo rješenje.
Najveći dio sindikalne potrošačke korpe za januar odlazi na troškove prehrane – 1286 maraka. Imajući u vidu da je prosječna plata u RS i FBiH 1296, odnosno 1310 maraka, jasno je da hljeb ostale životne namirnice “pojedu” većinu primanja. S druge strane, za više od 800 000 onih koji imaju minimalnu penziju i platu ispod prosječne, situacija je znatno gora.
