Sjetva kukuruza u Semberiji privodi se kraju: Od poljoprivrede se sve teže živi
Sjetva kukuruza u Semberiji počela je ranije nego što je uobičajeno, u prvoj polovini aprila, iako se ranije praktikovalo da sjetva otpočne negdje oko sredine aprila. Ovih dana na semberskim njivama može se još ponegdje vidjeti traktor sa sijačicom, jer je većina parcela već zasijana.
Radisav Stanojlović (76) iz Amajlija zasijao je kukuruz na površini od desetak hektara. Radisav za ,,Semberija info’’ kaže da je sijao različite hibride kukuruza, kako bi, na neki način, „zavarao“ nepovoljne vremenske prilike i umanjio posljedice eventualne suše tokom ljeta.
-Sjeme kukuruza bilo je nešto skuplje ovog proljeća, dok su vještačka đubriva bila jeftinija, tako da smo ostali na prošlogodišnjem nivou, što se tiče troškova sjetve. Zasijali smo različite hibride kukuruza, sve ispod grupe 600, jer ne znamo kako će nas vrijeme poslužiti u narednim mjesecima i da li će biti dovoljno vlage u zemljištu za razvoj biljaka. Na imanju mi, s obzirom na moje godine, sada maksimalno pomaže unuk Radisav koji je preuzeo sve obaveze oko obrade zemljišta i sjetve. Od poljoprivrede je sve teže živjeti, jer su troškovi proizvodnje sve izraženiji“, kaže Radisav Stanojlović.
U Odjeljenju za poljoprivredu Gradske uprave Bijeljina kažu da se sjetva kukuruza privodi kraju i da će u narednih nekoliko dana biti završena. Sreten Vučković, koji se nalazi na čelu ovog odjeljenja, kaže da je planirano da se u Semberiji zasije oko 32.666 hektara, što je za 249 hektara manje u odnosu na proljeće prošle godine.
-Od toga, oko 26.000 hektara biće zasijano kukuruzom, oko četiri hiljade hektara povrćem, ostatak sojom, suncokretom i krmnim biljem. Optimalni rok za sjetvu kukuruza bio je od desetog aprila, pa sve do kraja aprila, međutim, poučeni iskustvima iz ranijih godina, poljoprivrednici su požurili da zasiju kukuruz i prije optimalnih rokova, jer je temperatura u gornjem sloju zemljišta bila odgovarajuća i iznosila je od deset do 12 stepeni Celzijusovih. Mnogi su odlučili da siju sorte kukuruza sa kraćom vegetacijom i ranijim rokovima zrenja, jer se plaše velike suše u vrijeme kada se naliva zrno”, ističe Sreten Vučković.
Uprkos skupom repromaterijalu i činjenici da sjetva iz godine u godinu postaje sve nerentabilnija, te da cijene žitarica ne prate troškove proizvodnje, semberski poljoprivrednici ne odustaju od proizvodnje hrane i od obrade svojih njiva. Treba podsjetiti da su i prošlogodišnju sjetvu karakterisali izuzetno nepovoljni vremenski uslovi, sušni periodi koji su otežali predsjetvenu pripremu zemljišta, tako da je došlo do odlaganja sjetvenih rokova, ali i presijavanja pojedinih parcela. Srećom, ovog proljeća zemljište je bilo puno lakše pripremiti za sjetvu.
U gradskom odjeljenju za poljoprivredu ističu, s obzirom na to da za proizvodnju kukuruza za sada nema nikakvih podsticaja, dovodi se u pitanje isplativost poljoprivredne proizvodnje u izuzetno nepovoljnim tržišnim uslovima. Skup repromaterijal, nepovoljna cijena sjemenskog materijala, dizel goriva, mineralnih đubriva i hemijskih zaštitnih sredstava, kao i klimatske promjene, sve se to negativno odražava na poljoprivredu.
Poljoprivredni stručnjaci kažu da vremenski uslovi sve više utiču na prinos kukuruza, te da je i otkupna cijena izuzetno nestimulativna za proizvodnju.
Na području Semberije trenutno je registrovano 5.716 poljoprivrednih proizvođača, od toga 94 pravna lica i 5.622 porodična poljoprivredna gazdinstva. Broj nekomercijalnih gazdinstava iznosi 4.962, a komercijalnih ima oko 660.
(Semberija info)
Radisav Stanojlović (76) iz Amajlija zasijao je kukuruz na površini od desetak hektara. Radisav za ,,Semberija info’’ kaže da je sijao različite hibride kukuruza, kako bi, na neki način, „zavarao“ nepovoljne vremenske prilike i umanjio posljedice eventualne suše tokom ljeta.
-Sjeme kukuruza bilo je nešto skuplje ovog proljeća, dok su vještačka đubriva bila jeftinija, tako da smo ostali na prošlogodišnjem nivou, što se tiče troškova sjetve. Zasijali smo različite hibride kukuruza, sve ispod grupe 600, jer ne znamo kako će nas vrijeme poslužiti u narednim mjesecima i da li će biti dovoljno vlage u zemljištu za razvoj biljaka. Na imanju mi, s obzirom na moje godine, sada maksimalno pomaže unuk Radisav koji je preuzeo sve obaveze oko obrade zemljišta i sjetve. Od poljoprivrede je sve teže živjeti, jer su troškovi proizvodnje sve izraženiji“, kaže Radisav Stanojlović.
U Odjeljenju za poljoprivredu Gradske uprave Bijeljina kažu da se sjetva kukuruza privodi kraju i da će u narednih nekoliko dana biti završena. Sreten Vučković, koji se nalazi na čelu ovog odjeljenja, kaže da je planirano da se u Semberiji zasije oko 32.666 hektara, što je za 249 hektara manje u odnosu na proljeće prošle godine.
-Od toga, oko 26.000 hektara biće zasijano kukuruzom, oko četiri hiljade hektara povrćem, ostatak sojom, suncokretom i krmnim biljem. Optimalni rok za sjetvu kukuruza bio je od desetog aprila, pa sve do kraja aprila, međutim, poučeni iskustvima iz ranijih godina, poljoprivrednici su požurili da zasiju kukuruz i prije optimalnih rokova, jer je temperatura u gornjem sloju zemljišta bila odgovarajuća i iznosila je od deset do 12 stepeni Celzijusovih. Mnogi su odlučili da siju sorte kukuruza sa kraćom vegetacijom i ranijim rokovima zrenja, jer se plaše velike suše u vrijeme kada se naliva zrno”, ističe Sreten Vučković.
Uprkos skupom repromaterijalu i činjenici da sjetva iz godine u godinu postaje sve nerentabilnija, te da cijene žitarica ne prate troškove proizvodnje, semberski poljoprivrednici ne odustaju od proizvodnje hrane i od obrade svojih njiva. Treba podsjetiti da su i prošlogodišnju sjetvu karakterisali izuzetno nepovoljni vremenski uslovi, sušni periodi koji su otežali predsjetvenu pripremu zemljišta, tako da je došlo do odlaganja sjetvenih rokova, ali i presijavanja pojedinih parcela. Srećom, ovog proljeća zemljište je bilo puno lakše pripremiti za sjetvu.
U gradskom odjeljenju za poljoprivredu ističu, s obzirom na to da za proizvodnju kukuruza za sada nema nikakvih podsticaja, dovodi se u pitanje isplativost poljoprivredne proizvodnje u izuzetno nepovoljnim tržišnim uslovima. Skup repromaterijal, nepovoljna cijena sjemenskog materijala, dizel goriva, mineralnih đubriva i hemijskih zaštitnih sredstava, kao i klimatske promjene, sve se to negativno odražava na poljoprivredu.
Poljoprivredni stručnjaci kažu da vremenski uslovi sve više utiču na prinos kukuruza, te da je i otkupna cijena izuzetno nestimulativna za proizvodnju.
Na području Semberije trenutno je registrovano 5.716 poljoprivrednih proizvođača, od toga 94 pravna lica i 5.622 porodična poljoprivredna gazdinstva. Broj nekomercijalnih gazdinstava iznosi 4.962, a komercijalnih ima oko 660.
(Semberija info)
