Špedicija se u najkraćem može opisati kao ekonomska aktivnost koja se bavi organizacijom otpreme, provoza i dopreme robe kao i pratećim poslovima koji su s tim u vezi. Za većinu ljudi prva asocijacija na pomen špedicije jeste proces carinjenja međutim, špedicija je mnogo širi pojam koji obuhvata sve organizacione faze prevoza robe između proizvođača i potrošača. Većina špediterskih firmi u Bijeljini nalazi se u sklopu Carinske ispostave Bijeljina koja funkcioniše kao organizacioni dio Regionalnog centra Tuzla Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

-Špedicija je po svojoj prirodi naslonjena na carinu. Posljednjih godina špedicija u Bijeljini doživljava pravu ekspanziju. Samo pri Carinskoj ispostavi na lokalitetu bivšeg motela ,,Perić’’ posluje 28 špediterskih firmi, uz nekoliko njih na graničnim prelazima Rača i Pavlovića most sa stotinjak zaposlenih carinskih deklaranata ili, kako se u narodu odomoćio izraz, špeditera. Usljed porasta obima posla, posljednjih godina je otvoreno nekoliko novih špediterskih firmi čija vrata su stalno otvorena za prijem novih, iskusnih špeditera“, rekao je za „Semberske novine“ Vedran Hodžić,  jedan od špeditera koji desetak godina radi na Carinskoj ispostavi Bijeljina.
 
Kada je Carinski terminal 2020. godine prebačen sa Graničnim prelazom Rača na sadašnju lokaciju postojala je bojazan da će opasti obim posla odnosno da će komitenti cariniti svoju robu negdje drugo u unutrašnjosti BiH. Međutim, pokazalo se da nije bilo mjesta za brigu. Najveći dio roba koje se u BiH uvozi iz Srbije, Bugarske, Turske i drugih istočnih zemalja uvozi se preko GP Rača, a većina uvoznika i dalje nastoji da obaveze carinjenja obavi odmah na ulazu u BiH tako da je Carinski terminal u Bijeljini ostao u vrhu bh. carinskih ispostava koje imaju najveći obim posla.
 
-Jako važan detalj u svemu ovome jeste i rad organa Carinske ispostave Bijeljina. Posao špeditera je jako dinamičan, u njemu se ukrštaju interesi uvoznika, prevoznika i državnih organa (carine, inspekcija...) gdje svi zahtjevaju brzinu djelovanja. S tim u vezi, Carinska ispostava Bijeljina je organizovana jako dobro na način da se prilično brzo završavaju obaveze oko uvoza i carinjenja robe. To je jedan od razloga zašto uvoznici ne zaobilaze carinu u Bijeljini“, rekao je Hodžić.
 

Kako postati špediter ?

Relativnu prednost prilikom zapošljavanja na poslovima špeditera imaju svršenici tehničkih fakulteta (posebno saobraćajni fakultet), kao i ekonomisti i pravnici.
-Naravno, praksa je pokazala da se u ovom poslu jako dobro snalaze i oni sa srednjom stručnom spremom. Posao špeditera je jako specifičan: zahtijeva prije svega brzinu i operativnost usljed čega se mnogi nisu pronašli i ostali da rade. Špediter se nalazi u centru dešavanja i predstavlja vezu između uvoznika, prevoznika, vozača, carinske ispostave, različitih inspekcija, banke... U svemu tome, mora posjedovati izraženu otpornost na stres i pritisak. Kada sam ja počinjao, naravno bez ikakvog iskustva, poslao sam prijavu na adrese nekoliko špediterskih firmi u Bijeljini gdje sam naveo da sam spreman raditi određeni vremenski period za neku simboličku nadoknadu, u mom slučaju troškove toplog obroka. Primljen sam, radio pod navedenim uslovima nekih šest mjeseci, naučio mnogo, stekao iskustvo i evo skoro deset godina radim ovaj posao“, izjavio je Vedran Hodžić za „Semberske“, napomenuvši da je prednost špediterskog posla rad u režimu smjena 12-24 (12 časova se radi, a sljedeća 24 odmara).

Semberija info