ZAVRŠETAK BERBE KUKURUZA I PRIPREME ZA SJETVU PŠENICE U SEMBERIJI
Foto: Semberija info
Lijepi i sunčani dani Miholjskog ljeta omogućili su semberskim poljoprivrednicima da privedu kraju ovogodišnju berbu kukuruza i da pripreme zemljište za jesenju sjetvu pšenice. Na njive u ataru sela Kojčinovac ovih dana izašli su i kombajni i traktori. Dok jedni beru kukuruz, drugi obavljaju đubrenje i jesenje oranje, pripremajući parcele za zimsko izmrzavanje zemljišta i za proljećnu sjetvu.
Drago Čobić, ugledni poljoprivrednik i farmer iz Kojčinovca, koji obrađuje oko pedeset hektara, kaže za portal ,,Semberija info'' da upravo obavlja jesenje zaoravanje stajnjaka.
-Kukuruz sam već obrao i imao sam prinos od sedam tona po hektaru. Ovo je jedna od najtežih godina za poljoprivrednike i farmere. Uz nisku otkupnu cijenu pšenice, imali smo sušu i slabiji rod kukuruza od očekivanog. Mnoge je zadesila i afrička svinjska kuga. Na imanju mi pomažu otac, majka i supruga, djeca pohađaju školu”, kaže Čobić.
Kosta Dragić (61) iz Kojčinovca za ,,Semberija info’’ kaže da je prošla godina za njega bila teška, dok za godinu koju privodimo kraju kaže da je bila preteška u svakom pogledu. Ipak, on i takvoj godini daje prolaznu i zadovoljavajuću ocjenu. Trenutno obrađuje oko dvadesetak hektara zemljišta. Na imanju mu pomažu supruga i sin, a što se tiče angažovanja sezonske radne snage, ističe da je izuzetno teško pronaći radnike.
-Mi smo imali podsticaj za pšenicu, međutim, vremenske neprilike su umanjile rod. Kada su pšenici bili neophodni sunčani dani, padala je kiša. U drugoj polovini godine, kada je kukuruzu bila neophodna kiša, tada je zasušilo, nije bilo padavina. Suša je dovela do toga da je zemljište ispucalo, a kukuruz je bio, naprosto, pečen i prekuvan. Prinosi umnogome zavise od agrotehničkih mjera i od količine vještačkog đubriva. Ipak, kada sve to saberemo i oduzmemo, mogu reći da sam zadovoljan. Daleko je sve to od dobra, ali se može upisati jedna prolazna ocjena. Trenutno na imanju imam oko dvadeset i pet krava za mužu, imam junice koje su ostavljene za proširenje kapaciteta farme. Mlijeko isporučujem za ,,Dis” iz Amajlija”, kaže Dragić.
U ataru sela Kojčinovac su i njive Saliha Musemića (64) iz Janje. On ukupno obrađuje oko trideset hektara zemljišta. Salih je angažovao kombajn za berbu kukuruza. I on kaže da je godina bila nepovoljna za kukuruz, ali da su otkupne cijene žitarica potpuno deplasirale interes poljoprivrednika za bilo kakvu proizvodnju.
-Padavine ove godine nisu bile dobro raspoređene. Mi koji živimo od poljoprivrede obično kažemo, da kiša uvijek pada kada ne treba ili ne pada kada je potrebno. Repromaterijal je izuzetno skup. Međutim, ukoliko se dogodi suša, kao što je bilo ovog ljeta, ništa vam ne znači ni vještačko đubrivo, jer ga biljka ne može u potpunosti apsorbovati kroz korijen. U tom slučaju, vegetacija se ranije završava, plod ranije sazrijeva i neminovno dovodi do umanjenja prinosa. Poljoprivredom se bavim od malih nogu. Naslijedio sam roditelje u ovom poslu. Sve njive koje gravitiraju Drini i Drinskom polju dale su puno bolji rezultat, kada je riječ o prinosu kukuruza. U prosjeku, kada se sabere kukuruz sa nešto lošijih zemljišta i onog drinskog, onda se dođe do prosjeka od šest do osam tona po hektaru”, kaže Musemić, ističući da na nekim njivama pored Drine prinos kukuruza dostiže i do deset tona po hektaru.
-Otkupna cijena kukuruza je očajna, ukoliko poredimo s otkupnim cijenama kukuruza iz prošle godine, ali i sa cijenama repromaterijala. Poljoprivrednici nisu očekivali ovako niske otkupne cijene kukuruza i pšenice u ovoj godini. Kukuruz trenutno otkupljuju po cijeni od 27 do 32 pfeniga po kilogramu, ali, kada uračunate transportne troškove i izgubljeno vrijeme, sve se svodi na to da je otkupna cijena izuzetno niska. Troškovi proizvodnje se ne mogu pokriti i to je ono što nas dovodi u bezizlazan položaj. Što se tiče pripreme za jesenju sjetvu, sjemenska pšenica košta 1,40 konvertibilnih maraka po kilogramu. Otkupna cijena merkantilne pšenice je oko 30 pfeniga. U pitanju je ogroman nesrazmjer, pogotovo kada kilogram pšenice poredite sa cijenom vekne hljeba koja košta oko 1,80 konvertibilnih maraka, što pokazuje da za veknu hljeba treba dati pet do šest kilograma pšenice.
Goran Ilić, kombajner, kaže da je prinos kukuruza, zbog suše, podbacio.
-Na njivama se prinos kreće od tri do sedam tona. Na Drinskom polju prinos iznosi oko osam tona po hektaru. Otkupne cijene su bagatelne. Seljak ne može pokriti troškove proizvodnje, jer su repromaterijali puno skuplji od onoga što rodi na njivi. Sjemenska pšenica je preskupa, herbicidi, đubrivo, takođe. Prinos pšenice je ljetos iznosio u prosjeku oko tri tone po hektaru. Znači, za stotinu kilograma sjemenske pšenice sada treba dati tristo do četirsto kilograma merkantilne pšenice. To vam je čisti gubitak i na kraju ispada da ne znamo šta radimo. Svi pariteti su odavno narušeni. Ljudi se puno zadužuju kod banaka, tako da je veliko pitanje, da li će nakon ovojesenje sjetve mnogi izdržati taj finansijski pritisak. Očekujemo pomoć od resornog ministarstva. Mnogi su nabavili i novu mehanizaciju, nove traktore, ali, teško da sa njive mogu ostvariti očekivane prihode. Za zakup zemljišta plaćamo po stotinu konvertibilnih maraka po dunumu, tako da je teško zaraditi za troškove zakupa zemljišta, da ne govorimo o drugim troškovima”, kaže za ,,Semberija info’’ Goran Ilić koji je nedavno imao nezgodu na njivi i težu povredu dva prsta na ruci.
Semberija info
Drago Čobić, ugledni poljoprivrednik i farmer iz Kojčinovca, koji obrađuje oko pedeset hektara, kaže za portal ,,Semberija info'' da upravo obavlja jesenje zaoravanje stajnjaka.
-Kukuruz sam već obrao i imao sam prinos od sedam tona po hektaru. Ovo je jedna od najtežih godina za poljoprivrednike i farmere. Uz nisku otkupnu cijenu pšenice, imali smo sušu i slabiji rod kukuruza od očekivanog. Mnoge je zadesila i afrička svinjska kuga. Na imanju mi pomažu otac, majka i supruga, djeca pohađaju školu”, kaže Čobić.
Kosta Dragić (61) iz Kojčinovca za ,,Semberija info’’ kaže da je prošla godina za njega bila teška, dok za godinu koju privodimo kraju kaže da je bila preteška u svakom pogledu. Ipak, on i takvoj godini daje prolaznu i zadovoljavajuću ocjenu. Trenutno obrađuje oko dvadesetak hektara zemljišta. Na imanju mu pomažu supruga i sin, a što se tiče angažovanja sezonske radne snage, ističe da je izuzetno teško pronaći radnike.
-Mi smo imali podsticaj za pšenicu, međutim, vremenske neprilike su umanjile rod. Kada su pšenici bili neophodni sunčani dani, padala je kiša. U drugoj polovini godine, kada je kukuruzu bila neophodna kiša, tada je zasušilo, nije bilo padavina. Suša je dovela do toga da je zemljište ispucalo, a kukuruz je bio, naprosto, pečen i prekuvan. Prinosi umnogome zavise od agrotehničkih mjera i od količine vještačkog đubriva. Ipak, kada sve to saberemo i oduzmemo, mogu reći da sam zadovoljan. Daleko je sve to od dobra, ali se može upisati jedna prolazna ocjena. Trenutno na imanju imam oko dvadeset i pet krava za mužu, imam junice koje su ostavljene za proširenje kapaciteta farme. Mlijeko isporučujem za ,,Dis” iz Amajlija”, kaže Dragić.
U ataru sela Kojčinovac su i njive Saliha Musemića (64) iz Janje. On ukupno obrađuje oko trideset hektara zemljišta. Salih je angažovao kombajn za berbu kukuruza. I on kaže da je godina bila nepovoljna za kukuruz, ali da su otkupne cijene žitarica potpuno deplasirale interes poljoprivrednika za bilo kakvu proizvodnju.
-Padavine ove godine nisu bile dobro raspoređene. Mi koji živimo od poljoprivrede obično kažemo, da kiša uvijek pada kada ne treba ili ne pada kada je potrebno. Repromaterijal je izuzetno skup. Međutim, ukoliko se dogodi suša, kao što je bilo ovog ljeta, ništa vam ne znači ni vještačko đubrivo, jer ga biljka ne može u potpunosti apsorbovati kroz korijen. U tom slučaju, vegetacija se ranije završava, plod ranije sazrijeva i neminovno dovodi do umanjenja prinosa. Poljoprivredom se bavim od malih nogu. Naslijedio sam roditelje u ovom poslu. Sve njive koje gravitiraju Drini i Drinskom polju dale su puno bolji rezultat, kada je riječ o prinosu kukuruza. U prosjeku, kada se sabere kukuruz sa nešto lošijih zemljišta i onog drinskog, onda se dođe do prosjeka od šest do osam tona po hektaru”, kaže Musemić, ističući da na nekim njivama pored Drine prinos kukuruza dostiže i do deset tona po hektaru.
-Otkupna cijena kukuruza je očajna, ukoliko poredimo s otkupnim cijenama kukuruza iz prošle godine, ali i sa cijenama repromaterijala. Poljoprivrednici nisu očekivali ovako niske otkupne cijene kukuruza i pšenice u ovoj godini. Kukuruz trenutno otkupljuju po cijeni od 27 do 32 pfeniga po kilogramu, ali, kada uračunate transportne troškove i izgubljeno vrijeme, sve se svodi na to da je otkupna cijena izuzetno niska. Troškovi proizvodnje se ne mogu pokriti i to je ono što nas dovodi u bezizlazan položaj. Što se tiče pripreme za jesenju sjetvu, sjemenska pšenica košta 1,40 konvertibilnih maraka po kilogramu. Otkupna cijena merkantilne pšenice je oko 30 pfeniga. U pitanju je ogroman nesrazmjer, pogotovo kada kilogram pšenice poredite sa cijenom vekne hljeba koja košta oko 1,80 konvertibilnih maraka, što pokazuje da za veknu hljeba treba dati pet do šest kilograma pšenice.
Goran Ilić, kombajner, kaže da je prinos kukuruza, zbog suše, podbacio.
-Na njivama se prinos kreće od tri do sedam tona. Na Drinskom polju prinos iznosi oko osam tona po hektaru. Otkupne cijene su bagatelne. Seljak ne može pokriti troškove proizvodnje, jer su repromaterijali puno skuplji od onoga što rodi na njivi. Sjemenska pšenica je preskupa, herbicidi, đubrivo, takođe. Prinos pšenice je ljetos iznosio u prosjeku oko tri tone po hektaru. Znači, za stotinu kilograma sjemenske pšenice sada treba dati tristo do četirsto kilograma merkantilne pšenice. To vam je čisti gubitak i na kraju ispada da ne znamo šta radimo. Svi pariteti su odavno narušeni. Ljudi se puno zadužuju kod banaka, tako da je veliko pitanje, da li će nakon ovojesenje sjetve mnogi izdržati taj finansijski pritisak. Očekujemo pomoć od resornog ministarstva. Mnogi su nabavili i novu mehanizaciju, nove traktore, ali, teško da sa njive mogu ostvariti očekivane prihode. Za zakup zemljišta plaćamo po stotinu konvertibilnih maraka po dunumu, tako da je teško zaraditi za troškove zakupa zemljišta, da ne govorimo o drugim troškovima”, kaže za ,,Semberija info’’ Goran Ilić koji je nedavno imao nezgodu na njivi i težu povredu dva prsta na ruci.
Semberija info
