Deset problema do kojih vodi dugo sjedenje
Foto: Ilustracija
Sjedenje se ne može poništiti vježbanjem. I ako vježbate dva sata, a deset sjedite, i dalje ćete biti u riziku od razvoja nekih bolesti. Dugotrajno sjedjenje jednostavno nije dobro za organizam.
Sjedilački način života nije zdrav, to je činjenica koju nam stalno ponavljaju. Ali znate li zašto je tako?
Nažalost, niste samo u riziku od debljanja. Nekretanje nosi sa sobom niz raznih drugih zdravstvenih problema.
Onome što našem tijelu čini previše sjedjenja teško se suprotstaviti vježbanjem. Čak i ako vježbate 7 sati nedjeljno, što je daleko više od preporučenih 2-3 sata, ne možete poništiti učinke sedmosatnog sjedjenja.
1. Debljanje
Ovo možda i ne treba posebno pominjati. Ako uneste više kalorija nego što ih potrošite – debljaćete se. Matematika je jednostavna, a sjedjenje, nažalost, ne troši previše kalorija.
2. Šteti srcu
Naučnici su ovo prvi put primijetili u studiji koja je upoređivala dvije naizgled slične grupe: vozače u javnom prevozu, koji sjede većinu dana, i konduktere, koji su uglavnom na nogama. Iako su im ishrana i način života bili dosta slični, oni koji su sjedjeli imali su dvostruko veću vjerojatnoću da obole od srčanih bolesti od onih koji su stajali.
Takođe, kraće ćete živjeti ako se zapustite i provodite svoje vrijeme sjedjeći ili ležeći.
3. Demencija
Ako previše sjedite, vaš mozak bi mogao da izgleda poput mozga osobe s demencijom. Sjedjenje takođe povećava rizik od bolesti srca, dijabetesa, moždanog udara, visokog krvnog pritiska i visokog holesterola, koji igraju ulogu u ovom stanju. Kretanje tokom dana može čak i više od vježbanja da pomogne u smanjenju rizika od svih ovih zdravstvenih problema.
4. Dijabetes
Da, veća je vjerovatnoća da ćete ga dobiti ako sjedite cijeli dan. I to ne samo zato što sagorijevate manje kalorija. Izgleda da to stvarno čini sjedjenje. Nije jasno zašto, ali ljekari misle da sjedjenje može da promijeni način na koji vaše tijelo reaguje na insulin, hormon koji pomaže u sagorijevanju šećera i ugljenih hidrata za energiju, piše webmd.
5. Duboka venska tromboza
Duboka venska tromboza je zgrušavanje krvi, ugrušak koji se stvara u nozi, često zato što predugo sjedite bez pomjeranja. Može biti ozbiljno ako se ugrušak oslobodi i zadrži u plućima. Možda ćete primijetiti oticanje i bol, ali neki ljudi nemaju simptome. Zato je dobra ideja prekinuti duga sjedjenja.
6. Anksioznost
Moguće je da ste često sami, zarobljeni pred ekranom. Ako vam to ometa san, možete postati još tjeskobniji. Osim toga, previše vremena koje provodite sami može da vas natjera da se povučete od prijatelja i voljenih osoba, što je povezano sa socijalnom anksioznošću. Naučnici još pokušavaju da otkriju tačan uzrok.
7. Loše je za leđa
Sjedeći položaj predstavlja veliki stres za leđne mišiće, vrat i kičmu. Još gore je ako ste pogrbljeni. Potražite ergonomsku stolicu odgovarajuće visine koja će podržati vaša leđa na pravim mjestima. Ali upamtite: koliko god vam bilo udobno, vašim leđima neće odgovarati dugo sjedjenje. Ustanite i pomaknite se minut ili dva svakih pola sata kako biste održali kičmu u pravilnoj liniji.
8. Varikozne vene
Predugo sjedite i krv može da vam se nakupi u nogama. To stvara dodatni pritisak u vašim venama. Mogle bi da nateknu, uvrnu se ili izboče, što liječnici nazivaju proširenim venama. Takođe možete vidjeti paukove vene ili snopove polomljenih krvnih žila. Iako ovi problemi obično nisu ozbiljni, mogu da bole.
9. Osteoporoza
Starije osobe koje nisu aktivne mogu imati veću vjerojatnoću da će dobiti osteoporozu (oslabljene kosti). Iako umjereno vježbanje to neće spriječiti, ne morate ići napolje i trčati maraton ili se baviti poljoprivredom kako biste ostali mobilni u svojim zlatnim godinama. Samo nemojte biti na kauču satima.
10. Kancer
Iako ga sjedjenje ne prouzrokuje, postoji veća vjerojatnoća da ćete dobiti rak debelog crijeva, endometrijuma ili pluća. Što više sjedite, veći su izgledi. Starije žene imaju veći izgled za rak dojke. To se ne mijenja ako ste superaktivni. Bitno je koliko sjedite.
Zbog svega pomenutog, ubacite više kretanja u vaš dan. Ustanite i rastegnite se svakih pola sata. Dodirnite nožne prste. Prošetajte po kancelariji. Koristite stepenice. Krenite pješke gdje god je to moguće. Sve te stvari mogu da pomognu u zaustavljanju negativnog djelovanja neprekinutog sjedjenja i da vas održe na putu prema dobrom zdravlju, prenosi N1.
(N1)
Sjedilački način života nije zdrav, to je činjenica koju nam stalno ponavljaju. Ali znate li zašto je tako?
Nažalost, niste samo u riziku od debljanja. Nekretanje nosi sa sobom niz raznih drugih zdravstvenih problema.
Onome što našem tijelu čini previše sjedjenja teško se suprotstaviti vježbanjem. Čak i ako vježbate 7 sati nedjeljno, što je daleko više od preporučenih 2-3 sata, ne možete poništiti učinke sedmosatnog sjedjenja.
1. Debljanje
Ovo možda i ne treba posebno pominjati. Ako uneste više kalorija nego što ih potrošite – debljaćete se. Matematika je jednostavna, a sjedjenje, nažalost, ne troši previše kalorija.
2. Šteti srcu
Naučnici su ovo prvi put primijetili u studiji koja je upoređivala dvije naizgled slične grupe: vozače u javnom prevozu, koji sjede većinu dana, i konduktere, koji su uglavnom na nogama. Iako su im ishrana i način života bili dosta slični, oni koji su sjedjeli imali su dvostruko veću vjerojatnoću da obole od srčanih bolesti od onih koji su stajali.
Takođe, kraće ćete živjeti ako se zapustite i provodite svoje vrijeme sjedjeći ili ležeći.
3. Demencija
Ako previše sjedite, vaš mozak bi mogao da izgleda poput mozga osobe s demencijom. Sjedjenje takođe povećava rizik od bolesti srca, dijabetesa, moždanog udara, visokog krvnog pritiska i visokog holesterola, koji igraju ulogu u ovom stanju. Kretanje tokom dana može čak i više od vježbanja da pomogne u smanjenju rizika od svih ovih zdravstvenih problema.
4. Dijabetes
Da, veća je vjerovatnoća da ćete ga dobiti ako sjedite cijeli dan. I to ne samo zato što sagorijevate manje kalorija. Izgleda da to stvarno čini sjedjenje. Nije jasno zašto, ali ljekari misle da sjedjenje može da promijeni način na koji vaše tijelo reaguje na insulin, hormon koji pomaže u sagorijevanju šećera i ugljenih hidrata za energiju, piše webmd.
5. Duboka venska tromboza
Duboka venska tromboza je zgrušavanje krvi, ugrušak koji se stvara u nozi, često zato što predugo sjedite bez pomjeranja. Može biti ozbiljno ako se ugrušak oslobodi i zadrži u plućima. Možda ćete primijetiti oticanje i bol, ali neki ljudi nemaju simptome. Zato je dobra ideja prekinuti duga sjedjenja.
6. Anksioznost
Moguće je da ste često sami, zarobljeni pred ekranom. Ako vam to ometa san, možete postati još tjeskobniji. Osim toga, previše vremena koje provodite sami može da vas natjera da se povučete od prijatelja i voljenih osoba, što je povezano sa socijalnom anksioznošću. Naučnici još pokušavaju da otkriju tačan uzrok.
7. Loše je za leđa
Sjedeći položaj predstavlja veliki stres za leđne mišiće, vrat i kičmu. Još gore je ako ste pogrbljeni. Potražite ergonomsku stolicu odgovarajuće visine koja će podržati vaša leđa na pravim mjestima. Ali upamtite: koliko god vam bilo udobno, vašim leđima neće odgovarati dugo sjedjenje. Ustanite i pomaknite se minut ili dva svakih pola sata kako biste održali kičmu u pravilnoj liniji.
8. Varikozne vene
Predugo sjedite i krv može da vam se nakupi u nogama. To stvara dodatni pritisak u vašim venama. Mogle bi da nateknu, uvrnu se ili izboče, što liječnici nazivaju proširenim venama. Takođe možete vidjeti paukove vene ili snopove polomljenih krvnih žila. Iako ovi problemi obično nisu ozbiljni, mogu da bole.
9. Osteoporoza
Starije osobe koje nisu aktivne mogu imati veću vjerojatnoću da će dobiti osteoporozu (oslabljene kosti). Iako umjereno vježbanje to neće spriječiti, ne morate ići napolje i trčati maraton ili se baviti poljoprivredom kako biste ostali mobilni u svojim zlatnim godinama. Samo nemojte biti na kauču satima.
10. Kancer
Iako ga sjedjenje ne prouzrokuje, postoji veća vjerojatnoća da ćete dobiti rak debelog crijeva, endometrijuma ili pluća. Što više sjedite, veći su izgledi. Starije žene imaju veći izgled za rak dojke. To se ne mijenja ako ste superaktivni. Bitno je koliko sjedite.
Zbog svega pomenutog, ubacite više kretanja u vaš dan. Ustanite i rastegnite se svakih pola sata. Dodirnite nožne prste. Prošetajte po kancelariji. Koristite stepenice. Krenite pješke gdje god je to moguće. Sve te stvari mogu da pomognu u zaustavljanju negativnog djelovanja neprekinutog sjedjenja i da vas održe na putu prema dobrom zdravlju, prenosi N1.
(N1)
