Imate problema sa spavanjem, koncentracijom, nervozni ste?
Veliko opterećenje i stres specifični su za ovo doba godine kad učenici, ali i njihovi roditelji, prelaze iz opuštenijeg okruženja u užurbanost i preopterećenost svakodnevnim izazovima
Prije 100.000 godina divlje životinje predstavljale su opasnost i pokretale stresne reakcije u tijelima naših predaka kako bi osigurale njihovo preživljavanje. Iste tjelesne reakcije događaju se i danas kad smo suočeni sa stresom: tjelesna temperatura i krvni pritisak rastu, počinje znojenje, srce ubrzano kuca, mišići se napinju. No, danas su divlje životinje zamijenili rokovi, stalni sukobi, nedostatak vremena, perfekcionizam, finansijski problemi te pokušaj uspostave ravnoteže između profesionalnog i privatnog života.
Kako stres utiče na naše zdravlje te kako ga blažiti, posebice po povratku s godišnjeg odmora kad se vraćamo uhodanoj rutini - poslu, školi, fakultetu i ostalim obavezama, savjetuje Mag. Anita Frauwallner, osnivačica i vlasnica austrijskog Instituta AllergoSan, centra za kompetenciju i istraživanje mikrobioma te uticaja dobrih bakterija na ljudsko zdravlje.
Pozitivan vs negativan stres
Postoje različite vrste stresa. Onaj kratkotrajan poznat je kao eustres, a djeluje pozitivno, npr. iščekivanje rođenja djeteta ili nervoza pred vjenčanje. S druge strane, ako je osoba dulje vrijeme izložena stresu, bilo na poslu ili u školi, cijeli organizam se dovodi u stalno "alarmantno stanje". Ovaj negativni stres poznat je kao distres, a može dovesti do iscrpljenosti, fizičkih ili psihičkih problema te pogoršati postojeće zdravstvene tegobe.
"Dugotrajni stres može uticati na bilo koji organ ili sistem u tijelu te dovesti do zatvora, prolia, sindroma iritabilnog crijeva, žgaravice, gastritisa, glavobolje i migrene, kardiovaskularnih bolesti, ali može uzrokovati i psihičke tegobe poput poremećaja koncentracije i spavanja, nervozu, anksioznost, "burnout" i depresiju", kaže Mag. Anita Frauwallner.
"Stres svako doživljava drugačije. Odgovor na stres ovisi o različitim faktorima kao što su genetika, ličnost, iskustvo, uvjerenja i ponašanje, a istraživanja potvrđuju da taj odgovor ovisi i o mikrobioti – skupu mikroorganizama koji se nalaze u crijevima".
Kod 85% ljudi stres utiče na probavne organe, tvrdi Mag. Frauwallner.
"Tokom dugotrajnog stresa dolazi do smanjenog protoka krvi u crijevima i ona postaju propusna (leaky gut). Uz ova oštećenja u crijevima, crijevna barijera nas više ne štiti od toksina, patogena i alergena, koji bi trebali biti izbačeni iz organizma, jer oni sada slobodno odlaze u krv. U crijevima se aktiviraju upalne tvari, štetne crijevne bakterije mogu se nesmetano razmnožavati, a vi se više ne osjećate dobro, već slabo i bolesno", upozorava magistra.
I hormon sreće potiče iz crijeva
"Nauka je dokazala da su crijeva i mozak povezani te međusobno komuniciraju, a ovaj odnos naziva se os crijeva-mozak. Istraživanja su već pokazala da crijevne bakterije utiču na emocionalno ponašanje, kognitivne procese donošenja odluka, percepciju boli i osjetljivost na stres. Nije ni čudo što se crijeva nazivaju našim drugim mozgom", kaže Mag. Frauwallner.
Takođe, dokazano je da stres troši dobre bakterije u crijevima. Budući da otprilike 95% serotonina (hormona sreće) potiče iz crijeva, a utiče na pamćenje i raspoloženje, važno je osigurati dovoljno dobrih bakterija u crijevima kako bismo bili srećni.
"Psihobiotici su, dakle, žive bakterije koje pozitivno utiču na mentalno zdravlje. One se mogu pronaći u vašim crijevima i u fermentisanoj hrani, ali i u velikim količinama u određenim probiotičkim dodacima prehrani. Djeluju tako da regulišu os crijeva-mozak, a studije su pokazale da uključivanje psihobiotika u vašu svakodnevnu rutinu može imati niz dobrobiti za mentalno zdravlje, uključujući poboljšanje raspoloženja i kognitivnih funkcija, bolje upravljanje stresom, podršku zdravlju probavnog sistema,, uravnoteženi imunosni sistem, itd.
Savjet iz prve ruke
Zanimalo nas je kako se Mag. Frauwallner, kao uspješna poslovna žena čiji radni dan dugo traje, nosi sa stresom i koje alate preporučuje.
"Moj radni dan često se proteže do kasno naveče, ali to je zato što sam toliko strastvena u onome što radim – crijevne bakterije, ovi mali, ali važni stanovnici u crijevima moj su život! Činjenica da s našim OMNi-BiOTiC® sinbioticima mijenjamo živote na pozitivan način, čini me istinski srećnom i ispunjenom. Stres je uvijek prisutan, ali važno je nositi se s njim na najbolji mogući način. Pokušavam organizovati svoj dan, napraviti jasne planove i raspored. Dobro je raditi česte pauze; ustanite, protegnite se i duboko dišite te nađite vremena za vježbanje. Izbjegavajte brzu hranu i jedite uravnotežene obroke", kaže sagovornica i savjetuje da ako imate želju za međuobrokom konzumirate hranu za mozak poput orašastih plodova umjesto slatkiša.
"Trudim se ostaviti vremena za hobije i druženje s ljudima koje volim. Puno se smijem, pokušavam biti optimistična i zahvalna za svaki dan, što god se dogodilo. Takođe, moram reći da će vam sinbiotici pomoći na način koji ne možete ni zamisliti! Opskrbljujući crijeva dobrim bakterijama, smanjićete stres i osjećati se opuštenije i optimističnije.
Upozorenje roditeljima
Magistra upozorava kako se svako šesto dijete osjeća preopterećeno svakodnevicom, a škola je najveći uzročnik stresa za djecu. Osim opsežnog gradiva koje se mora naučiti i pritiska okoline, mogu biti prisutne i nesuglasice među prijateljima ili školskim kolegama koje utiču na djetetovu psihu, isto kao i svađe u porodici ili razvod roditelja. Ispunjen raspored i premalo vremena za igru takođe mogu biti uzrok stresa.
Postoji nekoliko znakova na koje bi roditelj trebao obratiti pažnju i posumnjati da je dijete pod povećanim stresom: problemi sa spavanjem i prerano buđenje, agresivnost ili učestalo plakanje, gubitak apetita ili tješenje pretjeranim unosom hrane. Osim toga, djetetova crijeva često reaguju na stalni stres nadutošću, prolivom i zatvorom. Preporučuje se podrška visokokvalitetnim dobrim bakterijama kako bi se osiguralo da stresni periodinemaju dugoročne posljedice na djetetova crijeva.
(Nezavisne)
Prije 100.000 godina divlje životinje predstavljale su opasnost i pokretale stresne reakcije u tijelima naših predaka kako bi osigurale njihovo preživljavanje. Iste tjelesne reakcije događaju se i danas kad smo suočeni sa stresom: tjelesna temperatura i krvni pritisak rastu, počinje znojenje, srce ubrzano kuca, mišići se napinju. No, danas su divlje životinje zamijenili rokovi, stalni sukobi, nedostatak vremena, perfekcionizam, finansijski problemi te pokušaj uspostave ravnoteže između profesionalnog i privatnog života.
Kako stres utiče na naše zdravlje te kako ga blažiti, posebice po povratku s godišnjeg odmora kad se vraćamo uhodanoj rutini - poslu, školi, fakultetu i ostalim obavezama, savjetuje Mag. Anita Frauwallner, osnivačica i vlasnica austrijskog Instituta AllergoSan, centra za kompetenciju i istraživanje mikrobioma te uticaja dobrih bakterija na ljudsko zdravlje.
Pozitivan vs negativan stres
Postoje različite vrste stresa. Onaj kratkotrajan poznat je kao eustres, a djeluje pozitivno, npr. iščekivanje rođenja djeteta ili nervoza pred vjenčanje. S druge strane, ako je osoba dulje vrijeme izložena stresu, bilo na poslu ili u školi, cijeli organizam se dovodi u stalno "alarmantno stanje". Ovaj negativni stres poznat je kao distres, a može dovesti do iscrpljenosti, fizičkih ili psihičkih problema te pogoršati postojeće zdravstvene tegobe.
"Dugotrajni stres može uticati na bilo koji organ ili sistem u tijelu te dovesti do zatvora, prolia, sindroma iritabilnog crijeva, žgaravice, gastritisa, glavobolje i migrene, kardiovaskularnih bolesti, ali može uzrokovati i psihičke tegobe poput poremećaja koncentracije i spavanja, nervozu, anksioznost, "burnout" i depresiju", kaže Mag. Anita Frauwallner.
"Stres svako doživljava drugačije. Odgovor na stres ovisi o različitim faktorima kao što su genetika, ličnost, iskustvo, uvjerenja i ponašanje, a istraživanja potvrđuju da taj odgovor ovisi i o mikrobioti – skupu mikroorganizama koji se nalaze u crijevima".
Kod 85% ljudi stres utiče na probavne organe, tvrdi Mag. Frauwallner.
"Tokom dugotrajnog stresa dolazi do smanjenog protoka krvi u crijevima i ona postaju propusna (leaky gut). Uz ova oštećenja u crijevima, crijevna barijera nas više ne štiti od toksina, patogena i alergena, koji bi trebali biti izbačeni iz organizma, jer oni sada slobodno odlaze u krv. U crijevima se aktiviraju upalne tvari, štetne crijevne bakterije mogu se nesmetano razmnožavati, a vi se više ne osjećate dobro, već slabo i bolesno", upozorava magistra.
I hormon sreće potiče iz crijeva
"Nauka je dokazala da su crijeva i mozak povezani te međusobno komuniciraju, a ovaj odnos naziva se os crijeva-mozak. Istraživanja su već pokazala da crijevne bakterije utiču na emocionalno ponašanje, kognitivne procese donošenja odluka, percepciju boli i osjetljivost na stres. Nije ni čudo što se crijeva nazivaju našim drugim mozgom", kaže Mag. Frauwallner.
Takođe, dokazano je da stres troši dobre bakterije u crijevima. Budući da otprilike 95% serotonina (hormona sreće) potiče iz crijeva, a utiče na pamćenje i raspoloženje, važno je osigurati dovoljno dobrih bakterija u crijevima kako bismo bili srećni.
"Psihobiotici su, dakle, žive bakterije koje pozitivno utiču na mentalno zdravlje. One se mogu pronaći u vašim crijevima i u fermentisanoj hrani, ali i u velikim količinama u određenim probiotičkim dodacima prehrani. Djeluju tako da regulišu os crijeva-mozak, a studije su pokazale da uključivanje psihobiotika u vašu svakodnevnu rutinu može imati niz dobrobiti za mentalno zdravlje, uključujući poboljšanje raspoloženja i kognitivnih funkcija, bolje upravljanje stresom, podršku zdravlju probavnog sistema,, uravnoteženi imunosni sistem, itd.
Savjet iz prve ruke
Zanimalo nas je kako se Mag. Frauwallner, kao uspješna poslovna žena čiji radni dan dugo traje, nosi sa stresom i koje alate preporučuje.
"Moj radni dan često se proteže do kasno naveče, ali to je zato što sam toliko strastvena u onome što radim – crijevne bakterije, ovi mali, ali važni stanovnici u crijevima moj su život! Činjenica da s našim OMNi-BiOTiC® sinbioticima mijenjamo živote na pozitivan način, čini me istinski srećnom i ispunjenom. Stres je uvijek prisutan, ali važno je nositi se s njim na najbolji mogući način. Pokušavam organizovati svoj dan, napraviti jasne planove i raspored. Dobro je raditi česte pauze; ustanite, protegnite se i duboko dišite te nađite vremena za vježbanje. Izbjegavajte brzu hranu i jedite uravnotežene obroke", kaže sagovornica i savjetuje da ako imate želju za međuobrokom konzumirate hranu za mozak poput orašastih plodova umjesto slatkiša.
"Trudim se ostaviti vremena za hobije i druženje s ljudima koje volim. Puno se smijem, pokušavam biti optimistična i zahvalna za svaki dan, što god se dogodilo. Takođe, moram reći da će vam sinbiotici pomoći na način koji ne možete ni zamisliti! Opskrbljujući crijeva dobrim bakterijama, smanjićete stres i osjećati se opuštenije i optimističnije.
Upozorenje roditeljima
Magistra upozorava kako se svako šesto dijete osjeća preopterećeno svakodnevicom, a škola je najveći uzročnik stresa za djecu. Osim opsežnog gradiva koje se mora naučiti i pritiska okoline, mogu biti prisutne i nesuglasice među prijateljima ili školskim kolegama koje utiču na djetetovu psihu, isto kao i svađe u porodici ili razvod roditelja. Ispunjen raspored i premalo vremena za igru takođe mogu biti uzrok stresa.
Postoji nekoliko znakova na koje bi roditelj trebao obratiti pažnju i posumnjati da je dijete pod povećanim stresom: problemi sa spavanjem i prerano buđenje, agresivnost ili učestalo plakanje, gubitak apetita ili tješenje pretjeranim unosom hrane. Osim toga, djetetova crijeva često reaguju na stalni stres nadutošću, prolivom i zatvorom. Preporučuje se podrška visokokvalitetnim dobrim bakterijama kako bi se osiguralo da stresni periodinemaju dugoročne posljedice na djetetova crijeva.
(Nezavisne)
