Koje negativne posljedice ima loša ishrana po naše tijelo?
Naši izbori u ishrani igraju ključnu ulogu u određivanju našeg cjelokupnog blagostanja i kvaliteta života. Izreka "ti si ono što jedeš" važi jer naša tijela zavise od hranljivih materija koje unosimo da bi optimalno funkcionisala.
Sa druge strane, nezdrava ishrana može dovesti do niza negativnih efekata koji mogu značajno uticati na naše zdravlje i dugovječnost. U nastavku ovog teksta navešćemo različiteštetne posljedice nezdrave ishrane, istražujući kako trenutne tako i dugoročne efekte na tijelo.
Gojaznost i dobijanje na težini
Jedan od najočiglednijih rezultata nezdrave ishrane je dobijanje težine i gojaznost. Hrana bogata rafinisanim šećerima, nezdravim mastima i praznim kalorijama doprinosi prekomjernom unosu kalorija, što dovodi do nagomilavanja viška tjelesne masti. Ovo ne utiče samo na fizički izgled, već povećava rizik od raznih hroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2, bolesti srca i određenih vrsta kancera.
Nezdrava ishrana može dovesti do insulinske rezistencije. Ako se pitate šta je to insulinska rezistencija i kako je eliminisati ukratko ćemo vam objasniti ovu pojavu. To je stanje u kojem ćelije postaju manje odzivne na dejstvo insulina, hormona odgovornog za regulaciju nivoa šećera u krvi. Kada ćelije postanu rezistentne na insulin, tijelo zahtjeva veće količine insulina kako bi regulisalo nivo šećera u krvi, što može na kraju dovesti do razvoja dijabetesa tipa 2.
Ovo hronično stanje ne utiče samo na kontrolu nivoa šećera u krvi, već povećava rizik od drugih komplikacija, uključujući oštećenje nerva, bolesti bubrega i probleme sa vidom, ali bitno je napomenuti da je ovo stanje reverzibilno - može se regulisati pravilnom ishranom, fizičkom aktivnošću, redovnim snom i nekim ljekovima. Ipak, vodite se onime “bolje spriječiti nego liječiti” i potrudite se da do ovog stanja nikada ne dođete.
Kardiovaskularne komplikacije
Ishrana bogata zasićenim i trans mastima, kao i visokim nivoom natrijuma, može prouzrokovati ozbiljne probleme u funkcionisanju kardiovaskularnog sistema.
Prekomjerna konzumacija ovih nezdravih masti povećava nivoe lošeg holesterola (LDL) dok snižava nivo dobrog holesterola (HDL), stvarajući neravnotežu koja promoviše razvoj ateroskleroze, stanja koje se karakteriše taloženjem plaka u arterijama. To, pak, povećava rizik od srčanih udara, moždanih udara i drugih kardiovaskularnih bolesti.
Problemi sa varenjem
Ishrana bez vlakana i esencijalnih hranljivih materija može doprinijeti raznim poremećajima varenja. Zatvor, sindrom iritabilnog creva (IBS) i gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) su česti posljedice loših prehrambenih navika.
Hrana bogata vlaknima pomaže varenju, reguliše crijevne pokrete i podržava zdravlje crijeva, dok ishrana bogata prerađenom hranom može poremetiti ravnotežu crijevne flore, što dovodi do gastrointestinalnih smetnji. Hrana koja može pomoći u poboljšanju varenja je: voće i povrće, jogurt, dud (pored ove, ima još nekoliko pozitivnih funkcija), voda i tečnosti.
Poremećaji kognitivnih sposobnosti
Mozak zahtijeva kontinuirano snabdijevanje hranljivim materijama kako bi optimalno funkcionisao. Nezdrava ishrana bez esencijalnih vitamina, minerala i antioksidanata može narušiti kognitivne funkcije i čak doprinijeti razvoju neurodegenerativnih bolesti poput Alchajmerove bolesti. Istraživanja sugerišu da ishrana bogata omega-3 masnim kiselinama, antioksidansima i drugim hranljivim materijama koje podržavaju mozak može pomoći u zaštiti kognitivnog zdravlja.
Sa druge strane, navike u ishrani za koje se pokazalo da imaju negativan uticaj na naš mozak su: prečesto konzumiranje crvenog mesa, ultra-prerađena hrana (smrznuta hrana, čips, sladoled…), pržena hrana.
Poremećaji raspoloženja
Veza između crijeva i mozga naglašava kompleksan odnos između naših prehrambenih izbora i mentalnog blagostanja. Ishrana bogata prerađenom hranom i šećerima može negativno uticati na nivoe neurotransmitera i povećati inflamaciju, što može dovesti do poremećaja raspoloženja poput depresije i anksioznosti.
S druge strane, ishrana bogata integralnim namirnicama, nemasnim proteinima i zdravim mastima može podržati stabilna raspoloženja i emocionalnu otpornost.
Zdravlje kostiju
Kalcijum i vitamin D su ključni za održavanje snažnih kostiju i sprečavanje stanja poput osteoporoze. Nezdrava ishrana bez ovih hranljivih materija može oslabiti kosti tokom vremena, povećavajući rizik od preloma i problema sa pokretljivošću, posebno kod starijih osoba.
Neke od namirnica koje pozitivno utiču na zdravlje kostiju su: mlijeko, orašasti plodovi, sjemenke (čia, mljeveni lan, sjeme bundeve, susam), zeleno povrće (spanać, brokoli, kelj), pasulj, masna riba (vitamin D).
Problemi sa kožom
Ishrana i te kako utiče i na zdravlje naše kože. Prekomjerna konzumacija šećera i prerađene hrane može doprinijeti problemima sa kožom poput akni i preranog starenja. Hranljive namirnice, s druge strane, obezbjeđuju vitamine i antioksidanse neophodne za zdravu i sjajnu kožu.
Za anti-age efekat preporučuju se: vitamini C, E i A, selen, koenzim Q10, omega-3 i omega-6 masne kiseline i visok unos vode.
Oslabljen imunološki sistem
Imunološki sistem zavisi od različitih vitamina i minerala kako bi efikasno funkcionisao. Ishrana bez ovih hranljivih materija može oslabiti odbranu tijela od infekcija i bolesti, ostavljajući osobe podložnijim oboljenjima i sporijem oporavku. Dodatno, postoji puno namirnica koje, ne samo da nemaju pozitivan uticaj na njega, već i štete imunom sistemu.
Povećan rizik od karcinomskih oboljenja
Nezdrava ishrana, posebno ona bogata prerađenim mesom, gaziranim napicima i rafinisanim ugljenim hidratima, povezana je sa povećanim rizikom od određenih vrsta raka, uključujući kolorektalni, pankreasni i rak dojke. Inflamatorni odgovor koji se pokreće ovim prehrambenim izborima može doprinijeti razvoju i napredovanju ćelija raka.
Skraćeni životni vijek
Sveukupno, negativni efekti nezdrave ishrane mogu značajno skratiti životni vijek pojedinca. Hronične bolesti poput dijabetesa, bolesti srca i raka, koje su često povezane sa lošim prehrambenim navikama, mogu dovesti do smanjenog kvaliteta života i prevremenog smrtnog ishoda.
Nezdrava ishrana može imati ozbiljne posljedice po naše tijelo, kako u kratkoročnom tako i u dugoročnom smislu. Da bismo sačuvali svoje zdravlje i blagostanje, važno je obratiti pažnju na ono što unosimo u svoje tijelo i usvojiti navike koje promovišu uravnoteženu i hranljivu ishranu. Vaša ishrana može igrati ključnu ulogu u određivanju kvaliteta vašeg života i vaše dugoročne dobrobiti.
Sa druge strane, nezdrava ishrana može dovesti do niza negativnih efekata koji mogu značajno uticati na naše zdravlje i dugovječnost. U nastavku ovog teksta navešćemo različiteštetne posljedice nezdrave ishrane, istražujući kako trenutne tako i dugoročne efekte na tijelo.
Gojaznost i dobijanje na težini
Jedan od najočiglednijih rezultata nezdrave ishrane je dobijanje težine i gojaznost. Hrana bogata rafinisanim šećerima, nezdravim mastima i praznim kalorijama doprinosi prekomjernom unosu kalorija, što dovodi do nagomilavanja viška tjelesne masti. Ovo ne utiče samo na fizički izgled, već povećava rizik od raznih hroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2, bolesti srca i određenih vrsta kancera.
Nezdrava ishrana može dovesti do insulinske rezistencije. Ako se pitate šta je to insulinska rezistencija i kako je eliminisati ukratko ćemo vam objasniti ovu pojavu. To je stanje u kojem ćelije postaju manje odzivne na dejstvo insulina, hormona odgovornog za regulaciju nivoa šećera u krvi. Kada ćelije postanu rezistentne na insulin, tijelo zahtjeva veće količine insulina kako bi regulisalo nivo šećera u krvi, što može na kraju dovesti do razvoja dijabetesa tipa 2.
Ovo hronično stanje ne utiče samo na kontrolu nivoa šećera u krvi, već povećava rizik od drugih komplikacija, uključujući oštećenje nerva, bolesti bubrega i probleme sa vidom, ali bitno je napomenuti da je ovo stanje reverzibilno - može se regulisati pravilnom ishranom, fizičkom aktivnošću, redovnim snom i nekim ljekovima. Ipak, vodite se onime “bolje spriječiti nego liječiti” i potrudite se da do ovog stanja nikada ne dođete.
Kardiovaskularne komplikacije
Ishrana bogata zasićenim i trans mastima, kao i visokim nivoom natrijuma, može prouzrokovati ozbiljne probleme u funkcionisanju kardiovaskularnog sistema.
Prekomjerna konzumacija ovih nezdravih masti povećava nivoe lošeg holesterola (LDL) dok snižava nivo dobrog holesterola (HDL), stvarajući neravnotežu koja promoviše razvoj ateroskleroze, stanja koje se karakteriše taloženjem plaka u arterijama. To, pak, povećava rizik od srčanih udara, moždanih udara i drugih kardiovaskularnih bolesti.
Problemi sa varenjem
Ishrana bez vlakana i esencijalnih hranljivih materija može doprinijeti raznim poremećajima varenja. Zatvor, sindrom iritabilnog creva (IBS) i gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) su česti posljedice loših prehrambenih navika.
Hrana bogata vlaknima pomaže varenju, reguliše crijevne pokrete i podržava zdravlje crijeva, dok ishrana bogata prerađenom hranom može poremetiti ravnotežu crijevne flore, što dovodi do gastrointestinalnih smetnji. Hrana koja može pomoći u poboljšanju varenja je: voće i povrće, jogurt, dud (pored ove, ima još nekoliko pozitivnih funkcija), voda i tečnosti.
Poremećaji kognitivnih sposobnosti
Mozak zahtijeva kontinuirano snabdijevanje hranljivim materijama kako bi optimalno funkcionisao. Nezdrava ishrana bez esencijalnih vitamina, minerala i antioksidanata može narušiti kognitivne funkcije i čak doprinijeti razvoju neurodegenerativnih bolesti poput Alchajmerove bolesti. Istraživanja sugerišu da ishrana bogata omega-3 masnim kiselinama, antioksidansima i drugim hranljivim materijama koje podržavaju mozak može pomoći u zaštiti kognitivnog zdravlja.
Sa druge strane, navike u ishrani za koje se pokazalo da imaju negativan uticaj na naš mozak su: prečesto konzumiranje crvenog mesa, ultra-prerađena hrana (smrznuta hrana, čips, sladoled…), pržena hrana.
Poremećaji raspoloženja
Veza između crijeva i mozga naglašava kompleksan odnos između naših prehrambenih izbora i mentalnog blagostanja. Ishrana bogata prerađenom hranom i šećerima može negativno uticati na nivoe neurotransmitera i povećati inflamaciju, što može dovesti do poremećaja raspoloženja poput depresije i anksioznosti.
S druge strane, ishrana bogata integralnim namirnicama, nemasnim proteinima i zdravim mastima može podržati stabilna raspoloženja i emocionalnu otpornost.
Zdravlje kostiju
Kalcijum i vitamin D su ključni za održavanje snažnih kostiju i sprečavanje stanja poput osteoporoze. Nezdrava ishrana bez ovih hranljivih materija može oslabiti kosti tokom vremena, povećavajući rizik od preloma i problema sa pokretljivošću, posebno kod starijih osoba.
Neke od namirnica koje pozitivno utiču na zdravlje kostiju su: mlijeko, orašasti plodovi, sjemenke (čia, mljeveni lan, sjeme bundeve, susam), zeleno povrće (spanać, brokoli, kelj), pasulj, masna riba (vitamin D).
Problemi sa kožom
Ishrana i te kako utiče i na zdravlje naše kože. Prekomjerna konzumacija šećera i prerađene hrane može doprinijeti problemima sa kožom poput akni i preranog starenja. Hranljive namirnice, s druge strane, obezbjeđuju vitamine i antioksidanse neophodne za zdravu i sjajnu kožu.
Za anti-age efekat preporučuju se: vitamini C, E i A, selen, koenzim Q10, omega-3 i omega-6 masne kiseline i visok unos vode.
Oslabljen imunološki sistem
Imunološki sistem zavisi od različitih vitamina i minerala kako bi efikasno funkcionisao. Ishrana bez ovih hranljivih materija može oslabiti odbranu tijela od infekcija i bolesti, ostavljajući osobe podložnijim oboljenjima i sporijem oporavku. Dodatno, postoji puno namirnica koje, ne samo da nemaju pozitivan uticaj na njega, već i štete imunom sistemu.
Povećan rizik od karcinomskih oboljenja
Nezdrava ishrana, posebno ona bogata prerađenim mesom, gaziranim napicima i rafinisanim ugljenim hidratima, povezana je sa povećanim rizikom od određenih vrsta raka, uključujući kolorektalni, pankreasni i rak dojke. Inflamatorni odgovor koji se pokreće ovim prehrambenim izborima može doprinijeti razvoju i napredovanju ćelija raka.
Skraćeni životni vijek
Sveukupno, negativni efekti nezdrave ishrane mogu značajno skratiti životni vijek pojedinca. Hronične bolesti poput dijabetesa, bolesti srca i raka, koje su često povezane sa lošim prehrambenim navikama, mogu dovesti do smanjenog kvaliteta života i prevremenog smrtnog ishoda.
Nezdrava ishrana može imati ozbiljne posljedice po naše tijelo, kako u kratkoročnom tako i u dugoročnom smislu. Da bismo sačuvali svoje zdravlje i blagostanje, važno je obratiti pažnju na ono što unosimo u svoje tijelo i usvojiti navike koje promovišu uravnoteženu i hranljivu ishranu. Vaša ishrana može igrati ključnu ulogu u određivanju kvaliteta vašeg života i vaše dugoročne dobrobiti.
