Koji su običaji za Božić?
Izvor: Nezavisne novine
Božić, jedan od najradosnijih hrišćanskih praznika, pravoslavni vjernici proslavljaju u nedjelju, 7. januara, a ovaj praznik predstavlja rođenje novog života, kao i djece i roditeljstva i kao takav se obilježava najljepšim vjerskim običajima.
Na Božić se vjernici pozdravljaju riječima "Hristos se rodi" i otpozdravljaju sa "Vaistinu se rodi". Razni običaji se vežu za različite krajeve, ali postoje i oni koji su ustaljeni, a o kojima možete čitati više u nastavku teksta.
Kako se tradicionalno proslavlja Božić?
Božić se praznuje kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista, a slavi se tri dana. Pripreme za Božić počinju četrdeset dana prije 7. januara, odnosno kada počinje božićni post, koji predstavlja pročišćenje duha i tijela pred najradosniji dan. Na božićno jutro, prije svitanja, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima i puca se iz pušaka i prangija. Domaćin i svi ukućani oblače najsvečanije odijelo i odlaze u crkvu na jutrenje i božićnu liturgiju, a po povratku iz crkve međusobno se ljube čestitajući jedni drugima praznik.
Još prije izlaska sunca, prema tradiciji, na Božić se odlazi na izvor ili bunar po takozvanu nenačetu vodu, a ta voda, kojoj se pripisuju ljekovita svojstva, koristi se za umivanje ukućana, a potom se naliva u sva jela za božićni ručak. U narodu se vjerovalo da takva voda ima i iscjeliteljsku moć.
Jutarnja liturgija - Proslava Hristovog rođenja počinje jutarnjom božićnom liturgijom koja se služi u svim hramovima, a nakon službe u crkvi se prima nafora, odnosno osvećeni hljeb i to je prvo što se uzima na ovaj praznik.
Česnica je pogača koja se pravi od brašna, vode i masti, bez kvasca, a najčešće je mijesi najstarija ukućanka prvog dana Božića, prije izlaska sunca. U tijesto za česnicu se ubace novčić, dren i dio ivera sa Badnjaka, pa onaj koga zapadnu prilikom lomljenja će, prema vjerovanju, imati novca, zdravlja i sreće cijele godine.
Ujutru se ide u crkvu na službu i pričest i jede se prvi mrsni doručak. Božić je porodični praznik, pa se na Božić ne ide u goste, a izuzetak je samo položajnik.
Položajnik je prva osoba koja uđe u kuću na Božić i obično je to dijete ili osoba bliska porodici. On tom prilikom ulazi u kuću, stupa desnom nogom preko praga, pozdravlja ukućane i čestita Božić riječima: "Hristos se rodi", a ukućani odgovaraju: "Vaistinu se rodi", a zatim položajnik pali grančicu badnjaka i počinje da izgovara želje za domaćine i kuću riječima: "Koliko iskrica, toliko srećica. Koliko varnica, toliko zdravlja i parica..." Domaćin dijeli česnicu i svakom ukućaninu, a i položajniku namjenjuje jedan dio. Dužost položajnika je da poželi sreću, zdravlje i napredak domaćinu i ukućanima, pa zato on, čim uđe u kuću, prilazi vatri i krajem badnjaka džara vatru da izbiju varnice. Domaćin i položajnik, nakon mirbožanja, odnosno prislanjanja obraz uz obraz, razmenjuju pozdrav: "Hristos se rodi" - "Vaistinu se rodi!". Nakon toga, položajnik daruje ognjište, to jest na kraj ognjišta s istočne strane stavi novac, sjedne, popije kuvanu rakiju, ili sok, i odlazi poslije pozdrava. Na odlasku se položajniku daruju čarape ili peškir, jabuka ili kolač koji je ispečen zajedno sa česnicom.
Pečenica - Dva dana pred Božić, odnosno na Tucindan, tradicionalno se priprema božićna pečenica, a od tog dana takođe počinje uređenje i spremanje kuće za praznik rođenja Hrista. Na Tucindan se, prema narodnom vjerovanju, ne smije ništa davati iz kuće, a takođe se ni djeca ne smiju tući.
Pečenica je, kako tumače etnolozi, prinošenje žrtve Bogu i vuče korijen iz prethrišćanskog perioda, a pominje se i u starozavjetnim knjigama. Kokoš, guska, patka ili ćurka, u mnogim krajevima ni u kom slučaju ne smiju se naći na prazničnoj trpezi zbog vjerovanja da je pernata živina simbol "nazadovanja i rasturanja kuće jer kljuca i baca zemlju iza sebe".
Narodni običaji za Božić:
* Na Božić je dobro započinjati poslove, pročitati nekoliko stranica knjige, isplesti par redova ručnog rada, posaditi biljku ili naučiti nešto novo, kako bi cijela godina bila napredna.
* Na Božić ne bi trebalo spavati preko dana, kako ne biste prespavali cijelu godinu i bili lijeni.
* Novčanik ne bi trebalo da vam bude prazan, a poželjno je i kupiti sebi nešto novo.
* U nekim krajevima postoji vjerovanje da božićnu svijeću ne bi trebalo gasiti duvanjem, već parčetom hljeba koje ste prethodno natopili crvenim vinom.
* Od Božića do Svetog Stefana ne valja čistiti kuću.
Božić, jedan od najradosnijih hrišćanskih praznika, pravoslavni vjernici proslavljaju u nedjelju, 7. januara, a ovaj praznik predstavlja rođenje novog života, kao i djece i roditeljstva i kao takav se obilježava najljepšim vjerskim običajima.
Na Božić se vjernici pozdravljaju riječima "Hristos se rodi" i otpozdravljaju sa "Vaistinu se rodi". Razni običaji se vežu za različite krajeve, ali postoje i oni koji su ustaljeni, a o kojima možete čitati više u nastavku teksta.
Kako se tradicionalno proslavlja Božić?
Božić se praznuje kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista, a slavi se tri dana. Pripreme za Božić počinju četrdeset dana prije 7. januara, odnosno kada počinje božićni post, koji predstavlja pročišćenje duha i tijela pred najradosniji dan. Na božićno jutro, prije svitanja, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima i puca se iz pušaka i prangija. Domaćin i svi ukućani oblače najsvečanije odijelo i odlaze u crkvu na jutrenje i božićnu liturgiju, a po povratku iz crkve međusobno se ljube čestitajući jedni drugima praznik.
Još prije izlaska sunca, prema tradiciji, na Božić se odlazi na izvor ili bunar po takozvanu nenačetu vodu, a ta voda, kojoj se pripisuju ljekovita svojstva, koristi se za umivanje ukućana, a potom se naliva u sva jela za božićni ručak. U narodu se vjerovalo da takva voda ima i iscjeliteljsku moć.
Jutarnja liturgija - Proslava Hristovog rođenja počinje jutarnjom božićnom liturgijom koja se služi u svim hramovima, a nakon službe u crkvi se prima nafora, odnosno osvećeni hljeb i to je prvo što se uzima na ovaj praznik.
Česnica je pogača koja se pravi od brašna, vode i masti, bez kvasca, a najčešće je mijesi najstarija ukućanka prvog dana Božića, prije izlaska sunca. U tijesto za česnicu se ubace novčić, dren i dio ivera sa Badnjaka, pa onaj koga zapadnu prilikom lomljenja će, prema vjerovanju, imati novca, zdravlja i sreće cijele godine.
Ujutru se ide u crkvu na službu i pričest i jede se prvi mrsni doručak. Božić je porodični praznik, pa se na Božić ne ide u goste, a izuzetak je samo položajnik.
Položajnik je prva osoba koja uđe u kuću na Božić i obično je to dijete ili osoba bliska porodici. On tom prilikom ulazi u kuću, stupa desnom nogom preko praga, pozdravlja ukućane i čestita Božić riječima: "Hristos se rodi", a ukućani odgovaraju: "Vaistinu se rodi", a zatim položajnik pali grančicu badnjaka i počinje da izgovara želje za domaćine i kuću riječima: "Koliko iskrica, toliko srećica. Koliko varnica, toliko zdravlja i parica..." Domaćin dijeli česnicu i svakom ukućaninu, a i položajniku namjenjuje jedan dio. Dužost položajnika je da poželi sreću, zdravlje i napredak domaćinu i ukućanima, pa zato on, čim uđe u kuću, prilazi vatri i krajem badnjaka džara vatru da izbiju varnice. Domaćin i položajnik, nakon mirbožanja, odnosno prislanjanja obraz uz obraz, razmenjuju pozdrav: "Hristos se rodi" - "Vaistinu se rodi!". Nakon toga, položajnik daruje ognjište, to jest na kraj ognjišta s istočne strane stavi novac, sjedne, popije kuvanu rakiju, ili sok, i odlazi poslije pozdrava. Na odlasku se položajniku daruju čarape ili peškir, jabuka ili kolač koji je ispečen zajedno sa česnicom.
Pečenica - Dva dana pred Božić, odnosno na Tucindan, tradicionalno se priprema božićna pečenica, a od tog dana takođe počinje uređenje i spremanje kuće za praznik rođenja Hrista. Na Tucindan se, prema narodnom vjerovanju, ne smije ništa davati iz kuće, a takođe se ni djeca ne smiju tući.
Pečenica je, kako tumače etnolozi, prinošenje žrtve Bogu i vuče korijen iz prethrišćanskog perioda, a pominje se i u starozavjetnim knjigama. Kokoš, guska, patka ili ćurka, u mnogim krajevima ni u kom slučaju ne smiju se naći na prazničnoj trpezi zbog vjerovanja da je pernata živina simbol "nazadovanja i rasturanja kuće jer kljuca i baca zemlju iza sebe".
Narodni običaji za Božić:
* Na Božić je dobro započinjati poslove, pročitati nekoliko stranica knjige, isplesti par redova ručnog rada, posaditi biljku ili naučiti nešto novo, kako bi cijela godina bila napredna.
* Na Božić ne bi trebalo spavati preko dana, kako ne biste prespavali cijelu godinu i bili lijeni.
* Novčanik ne bi trebalo da vam bude prazan, a poželjno je i kupiti sebi nešto novo.
* U nekim krajevima postoji vjerovanje da božićnu svijeću ne bi trebalo gasiti duvanjem, već parčetom hljeba koje ste prethodno natopili crvenim vinom.
* Od Božića do Svetog Stefana ne valja čistiti kuću.
