Danas je Božić, najradosniji hrišćanski praznik
Izvor: Glas Srpske
Okupljeni u molitvi i u krugu porodice, srca ispunjenih radošću, pravoslavni vjernici danas, 7. januara proslavljaju najradosniji hrišćanski praznik Božić, a služenjem liturgije rođenje Isusa Hrista obilježava se i u hramovima širom Srpske i BiH.
Božićno jutro počinje u zoru kada vjernici odlaze na molitvu pozdravljajući se tradicionalnim pozdravom “Mir Božji - Hristos se rodi” i “Vaistinu se rodi”. Nakon liturgije ukućani se okupe oko božićne trpeze, pomole se Bogu i lome česnicu.
Na dan Božića žene peku česnicu koja može biti slana ili slatka u zavisnosti od porodičnog nasljeđa i podneblja. U česnicu se sakrije novčić, a vjeruje se da onaj ko pronađe novčić biva srećan cijele godine. Dešava se tako da se „slučajno“ novčić nađe baš u onom komadu koji će pripasti najmlađem članu porodice, što biva ispraćeno velikom radošću.
Kod Srba božićna pečenica je najčešće prase ili nazime (mlado svinjče), a u nekim krajevima je to jagnje ili mlada ovca i naziva se "veselica". Pečenica treba da je bijela, bez biljega i tjelesnog nedostatka. Peče se sutradan i na Badnje veče unosi se u kuću. Naslanja se na istočni zid gdje stoji do Božića kada se servira.
Nakon lomljenja česnice i božićnog doručka, u kuću dolazi položajnik koji prvi čestita Božić.
Božić je porodični praznik, pa se na dan Božića ne ide u goste. Izuzetak je jedino položajnik. Položajnik je obično je to dijete ili osoba bliska porodici. On čestita Božić ukućanima riječima „Hristos se rodi“, a ukućani odgovaraju „Vaistinu se rodi“.
Zatim pali grančicu badnjaka i počinje da izgovara želje za domaćine i kuću „Koliko iskrica toliko srećica. Koliko varnica toliko zdravlja i parica...“
Prema predanju na Božić treba započinjati poslove. Neki običaji kažu da treba raditi upravo onaj posao koji je bio naročito težak prethodne godine, kako bi ove godine lijepo tekao.
Božić se proslavlja tri dana, a prethodi mu Badnji dan kada ujutru u domove najstariji muški član domaćinstva unosi badnjak koji u kući ostaje do večeri kada se iznosi vani i pali što najavljuje dolazak Isusa Hrista.
Badnje veče predstavlja posebnu radost za djecu, jer domaćice u slamu sakrivaju bombone, orahe i razne slatkiše koje najmlađi pijukajući traže.
Božić se praznuje kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista, sina Božijeg, spasitelja svijeta i praznuje tri dana. Pripreme za Božić počinju četrdeset dana prije 7. januara, kada počinje Božićni post, koji predstavlja pročišćenje duha i tijela.
Božić je za pravoslavce najradosniji praznik, praznik koji donosi veselje, izmiruje i nosi poruku ljubavi i sloge. Prije svega, to je porodični praznik koji okuplja sve generacije, a u kome aktivnu ulogu imaju deca. Za djecu ovaj praznik često ostane prelijepa uspomena na bezbrižnost djetinjstva koju oni kasnije prenose na svoju djecu.
Okupljeni u molitvi i u krugu porodice, srca ispunjenih radošću, pravoslavni vjernici danas, 7. januara proslavljaju najradosniji hrišćanski praznik Božić, a služenjem liturgije rođenje Isusa Hrista obilježava se i u hramovima širom Srpske i BiH.
Božićno jutro počinje u zoru kada vjernici odlaze na molitvu pozdravljajući se tradicionalnim pozdravom “Mir Božji - Hristos se rodi” i “Vaistinu se rodi”. Nakon liturgije ukućani se okupe oko božićne trpeze, pomole se Bogu i lome česnicu.
Na dan Božića žene peku česnicu koja može biti slana ili slatka u zavisnosti od porodičnog nasljeđa i podneblja. U česnicu se sakrije novčić, a vjeruje se da onaj ko pronađe novčić biva srećan cijele godine. Dešava se tako da se „slučajno“ novčić nađe baš u onom komadu koji će pripasti najmlađem članu porodice, što biva ispraćeno velikom radošću.
Kod Srba božićna pečenica je najčešće prase ili nazime (mlado svinjče), a u nekim krajevima je to jagnje ili mlada ovca i naziva se "veselica". Pečenica treba da je bijela, bez biljega i tjelesnog nedostatka. Peče se sutradan i na Badnje veče unosi se u kuću. Naslanja se na istočni zid gdje stoji do Božića kada se servira.
Nakon lomljenja česnice i božićnog doručka, u kuću dolazi položajnik koji prvi čestita Božić.
Božić je porodični praznik, pa se na dan Božića ne ide u goste. Izuzetak je jedino položajnik. Položajnik je obično je to dijete ili osoba bliska porodici. On čestita Božić ukućanima riječima „Hristos se rodi“, a ukućani odgovaraju „Vaistinu se rodi“.
Zatim pali grančicu badnjaka i počinje da izgovara želje za domaćine i kuću „Koliko iskrica toliko srećica. Koliko varnica toliko zdravlja i parica...“
Prema predanju na Božić treba započinjati poslove. Neki običaji kažu da treba raditi upravo onaj posao koji je bio naročito težak prethodne godine, kako bi ove godine lijepo tekao.
Božić se proslavlja tri dana, a prethodi mu Badnji dan kada ujutru u domove najstariji muški član domaćinstva unosi badnjak koji u kući ostaje do večeri kada se iznosi vani i pali što najavljuje dolazak Isusa Hrista.
Badnje veče predstavlja posebnu radost za djecu, jer domaćice u slamu sakrivaju bombone, orahe i razne slatkiše koje najmlađi pijukajući traže.
Božić se praznuje kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista, sina Božijeg, spasitelja svijeta i praznuje tri dana. Pripreme za Božić počinju četrdeset dana prije 7. januara, kada počinje Božićni post, koji predstavlja pročišćenje duha i tijela.
Božić je za pravoslavce najradosniji praznik, praznik koji donosi veselje, izmiruje i nosi poruku ljubavi i sloge. Prije svega, to je porodični praznik koji okuplja sve generacije, a u kome aktivnu ulogu imaju deca. Za djecu ovaj praznik često ostane prelijepa uspomena na bezbrižnost djetinjstva koju oni kasnije prenose na svoju djecu.
