NIJE LAKO BITI RODITELj U VRIJEME MOBILNIH TELEFONA I DRUŠTVENIH MREŽA


Društvo psihologa Republike Srpske, podružnica za Semberiju i Majevicu, organizovalo je u Narodnoj bibloteci ,,Filip Višnjić“ psihološku tribinu pod nazivom ,,Biti roditelj u vrijeme mobilnih telefona i društvenih mreža- Šta raditi?“. Tribinu, koja je izazvala veliku zainteresovanost Bijeljinaca, vodile su dipl. psiholog psihoterapeut Slađana Cvjetković, dipl. defektolog-logoped Melita Marković i  mr sci Dubravka Lukač, psiholog.

 

Roditeljstvo je jedno od najvažnijih uloga u kojoj se pojedinac može naći. Puno je izazova, a odgovore na njih dobijamo najčešće od prethodnih generacija, roditelja, rodbine, te akumuliranog iskustva zajednice. Međutim, savremeno doba donijelo je nove tehnologije, mobilne telefone i društvene mreže za koje prethodne generacije u vezi njihove upotrebe i posljedica koje imaju na razvoj djece ne mogu dati odgovore, jer ih nemaju u iskustvu.

Zato je mnogo pitanja kod roditelja, a istraživanja i životne situacije ukazuju na rizike pretjerane upotrebe mobilnih telefona. Pitanja koja se nameću su brojna, a među onima o kojima je bilo riječi su:

Kakav je uticaj ekrana na razvoj djeteta u predškolskoj dobi?

Šta je hiperstimulacija?

Kakvi su njeni efekti i posljedice u srednjem djetinjstvu i adolescenciji?

Kada je vrijeme za prvi mobilni telefon?

Problemi mentalnog zdravlja, odnosno povezanost upotrebe mobilnih telefona i intenzivnog boravka na društvenim mrežama sa osjećanjem usamljenosti, anksioznosti i depresije kod djece i adolescenata?

Uticaj na školsko postignuće.

Koji su signali zavisnosti o mobilnim telefonima?

Opasnosti koje prijete na društvenim mrežama?

Šta preduzeti? 

Kako pomoći djetetu, adolescentu?

Kako ograničiti upotrebu telefona? 

Na koji način imati uvid u sadržaje sa kojima se djeca susreću na internetu, na društvenim mrežama?

Melita Marković kaže da je veliki problem to što roditelji ne znaju šta se dešava u mozgu djeteta kada uzme telefon, šta se dešava sa razvojnim funkcijama koje treba da se razviju u tom ranom uzrastu i koliko telefon koči sam taj razvoj.

- Neke stvari roditelji primijete tek kada djeca kasne sa progovaranjem, ili čak kasnije,  kad krenu u školu, pa ne mogu da savladaju neke vještine. Roditelji su uglavnom neobaviješteni. Prvo, nisu svjesni opasnosti za dječiji razvoj, drugo, malo znaju da budu i komforni, lakše im je to. U 90 odsto slučajeva ćete vidjeti da je majka dala djetetu telefon da bi ona mogla da pozavršava stvari po kući, navodi Melita Marković naglasivši da je posao roditelja da osamostale djecu i da ta djeca budu sposobna za život, a da to sigurno neće tako rano uz ekrane postići. 

Na tribini je naglašeno da su rizici po razvoj veći, ukoliko je dijete mlađe, a zatim ponovo rastu u adolescentnom dobu.

Predsjednica Podružnice za Semberiju i Majevicu Društva psihologa Republike Srpske Slađana Cvjetković kaže da njoj i njenim kolegama roditelji najčešće dolaze upravo  sa pitanjem šta da rade sa djecom i mobilnim telefonima i sa društvenim mrežama.

- Ono što roditelji primjećuju je da su djeca prilično zauzeta telefonima i da iz tih razloga ne obavljaju svoje svakodnevne obaveze, a oduzimanje telefona, pogotovo adolescentu, danas predstavlja jedan dramatičan događaj u porodici. Zatim, u školama je primjećeno da naša djeca imaju problem sa govorom, sa razumijevanjem teksta, primjećuju se, u većoj ili manjoj mjeri, problemi sa pažnjom i koncentracijom, nezainteresovani su na časovima, dosadno im je i kao da nemaju kapacitet da prate sadržaje koji duže traju. Ta pojava je primjećena ne samo kod nas, već i u svijetu, a postoje validna istraživanja koja povezuju nove pojave sa pojavom mobilnih telefona. Nove generacije ne znaju da žive bez bez telefona i bez društvenih mreža, a korijeni su u pretjeranom izlaganju djece ekranima mobilnih telefona i tableta u ranoj fazi razvoja, do tri godine. To onda može da ima za posljedicu probleme u kognitivnom razvoju, pažnje, koncentraciji i pogotovo u sferi emocionalnih i socijalnih vještina, upozorava Slađana Cvjetković.

Ukazala je da su današnji tinejdžeri mnogo usamljeniji i da se mnogo češće pojavljuju problemi anksioznosti i depresije, nego što je bilo ranije, a to se najčešće povezuje sa većim boravkom na društvenim mrežama.

- Život na društvenim mrežama predstavljen je kroz mnogo ljepšu prizmu nego što to jeste, a djeca najčešće nemaju kapacitet da sagledaju da to nije stvarnost, pa onda poredeći svoje živote  sa tim predstavljenim počinju da doživljavaju sebe manje vrijednim i neuspješnim, pojašnjava Slađana Cvjetković dodavši da, pored svakodnevnih opasnosti po bezbjednost djeteta u realnom životu, pojavljuju se i problemi zlostavljanja na društvenim mrežama, gdje je potrebno uključiti i organe gonjenja.

Semberija INFO - Tekst i foto - M. Rešidović