UDRUŽENjE HERCEGOVACA “JOVAN DUČIĆ”: PROTIV ZABORAVA SRPSKIH STRADANjA
Udruženje Hercegovaca „Jovan Dučić“ u Bijeljini sinoć je u velikoj sali Centa za kulturu “Semberija” organizovalo javnu tribinu „Sjećanjem i pamćenjem protiv zaborava“. Cilj organizatora je podsjetiti na stradanja Srba Hercegovine i Semberije koja su se desila tokom trajanja NDH sa posebnim osvrtom na logore koji su se nalazili na ostrvu Pagu i u Jadovnu.
- Nažalost, u Semberiji se nedovoljno zna o stradanju lokalnog srpskog stanovništva u ustaškim fabrikama smrti, kao i o stradanju Srba Hercegovine. Naše Udruženje je sebi dalo zadatak da njeguje kulturu sjećanja kako na naše velikane i njihova slavna djela, našu tradiciju i kulturu, tako i na naše žrtve i stradanja. Ovo će biti jedno od naših saborovanja na kojem ćemo govoriti o našim precima koji su ubijeni na pravdi Boga, samo zato što su Srbi. Mi to ne smijemo zaboraviti, jer zaborav vodi u nestajanje identiteta, a bez identiteta, čovjek je obična ljuštura. Na ovoj tribini biće riječi i o pravnoj legislativi kojom je bio ozakonjen genocid nad srpskim narodom u monstrum državi - NDH. Gajeći kulturu sjećanja, vraćamo dug prema precima, a takođe, naša dužnost će i prema novim generacijama, koje tek stasavaju, na taj način biti ispunjena”, poručio je predsjednik bijeljinskog Udruženja Hercegovaca, Spasoje Albijanić.
Na tribini su učestvovali doktor Sanja Savić sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, koja je govorila o fenomenu stavljanja politike ubijanja i uništenja čitavog jednog naroda u zakonske okvire zločinačke NDH-a, dok je Dušan Bastašić iz Udruženja „Jadovno 1941“ predstavio podatke o ustaškim zločinima u ova dva logora i njihovom nastavku u Jasenovcu i drugim mjestima stradanja. On je naglasio da je obaveza i ovih generacija da se sjećaju, da pamte žrtve i novomučenike postradale na području NDH-a tokom Drugog svjetskog rata.
- Pominjanje je ono najbolje što možemo učiniti za njih, a iz tog stradanja, kao neko naravoučenije, koje bi trebalo da usvojimo, svodi se na sljedeće: zašto, zbog čega i u kojim okolnostima su nastradali. To treba da bude nauk za sve nas i one koji će doći, da ne bi više nikada stradali. Da bi se sjećali i pamtili, moramo nešto i znati. O stradanju Srba tokom ljeta 1941. godine na području Like, Velebita, ostrva Paga, većina ljudi ne zna skoro ništa. Decenijama se skrivala istina o kompleksu logora u tom dijelu NDH –a. Mnogi Srbi i sa područja Semberije i istočne Hercegovine su postradali u tim logorima”, izjavio je Bastašić.
Semberija info
- Nažalost, u Semberiji se nedovoljno zna o stradanju lokalnog srpskog stanovništva u ustaškim fabrikama smrti, kao i o stradanju Srba Hercegovine. Naše Udruženje je sebi dalo zadatak da njeguje kulturu sjećanja kako na naše velikane i njihova slavna djela, našu tradiciju i kulturu, tako i na naše žrtve i stradanja. Ovo će biti jedno od naših saborovanja na kojem ćemo govoriti o našim precima koji su ubijeni na pravdi Boga, samo zato što su Srbi. Mi to ne smijemo zaboraviti, jer zaborav vodi u nestajanje identiteta, a bez identiteta, čovjek je obična ljuštura. Na ovoj tribini biće riječi i o pravnoj legislativi kojom je bio ozakonjen genocid nad srpskim narodom u monstrum državi - NDH. Gajeći kulturu sjećanja, vraćamo dug prema precima, a takođe, naša dužnost će i prema novim generacijama, koje tek stasavaju, na taj način biti ispunjena”, poručio je predsjednik bijeljinskog Udruženja Hercegovaca, Spasoje Albijanić.
Na tribini su učestvovali doktor Sanja Savić sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, koja je govorila o fenomenu stavljanja politike ubijanja i uništenja čitavog jednog naroda u zakonske okvire zločinačke NDH-a, dok je Dušan Bastašić iz Udruženja „Jadovno 1941“ predstavio podatke o ustaškim zločinima u ova dva logora i njihovom nastavku u Jasenovcu i drugim mjestima stradanja. On je naglasio da je obaveza i ovih generacija da se sjećaju, da pamte žrtve i novomučenike postradale na području NDH-a tokom Drugog svjetskog rata.
- Pominjanje je ono najbolje što možemo učiniti za njih, a iz tog stradanja, kao neko naravoučenije, koje bi trebalo da usvojimo, svodi se na sljedeće: zašto, zbog čega i u kojim okolnostima su nastradali. To treba da bude nauk za sve nas i one koji će doći, da ne bi više nikada stradali. Da bi se sjećali i pamtili, moramo nešto i znati. O stradanju Srba tokom ljeta 1941. godine na području Like, Velebita, ostrva Paga, većina ljudi ne zna skoro ništa. Decenijama se skrivala istina o kompleksu logora u tom dijelu NDH –a. Mnogi Srbi i sa područja Semberije i istočne Hercegovine su postradali u tim logorima”, izjavio je Bastašić.
Semberija info
