- Amerika polako, ali sigurno ulazi u veliku ustavnu krizu, a epicentar sukoba je u saveznoj državi Teksas. Pošto se nalazi na samoj granici sa Meksikom i bilježi veliki broj ilegalnih ulazaka, Greg Abot, guverner Teksasa, postavio je žilet žicu na granicu, dok je Vrhovni sud naložio da ona mora biti skinuta.

Abot, inače republikanac, zainatio se i prijeti sukobom sa federalnim snagama ako bude bilo potrebe. Još 25 republikanskih guvernera stalo je uz Abota, koji naglašava da vjeruje i u njihovu vojnu podršku Teksasu.

Upravo ova kriza prijeti da preoblikuje Ameriku, moć savezne vlade i država, ali i ozbiljno poremeti demokratu Džozefa Bajdena u izbornoj godini za predsjednika Amerike.

Prvestveno je Vrhovni sud saopštio da savezna vlada ima ovlašćenje da ukloni žilet žicu koju je Teksas postavio na južnoj granici sa Meksikom, zbog priliva ilegalnih migranata.

Nacionalna bezbjednost je saopštila da Teksas ima rok do petka da dozvoli federalnim vlastima pristup “Eagle Passu“. Ali, guverner Teksasa prijeti da će povećati državnu patrolu na granici, dodajući još barijera i više žilet žice.

Haim Vaskez, advokat za imigraciju Sjevernog Teksasa, rekao je za CB News da je ovo nezapamćeni sukob na granici.

“Nikada nismo videli haos koji sada imamo. Nikada nismo došli do te tačke gdje imamo Nacionalnu gardu Teksasa, agente iz DPS-a koji u suštini blokiraju ulaz i preuzimaju vlast ili kontrolu granice. Trenutno smo u veoma kritičnom pitanju jer testiramo, zaista, suštinu Sjedinjenih Država i da li Vrhovni sud ima ovlašćenja, da li države moraju da se pridržavaju ili pronađu način da to protumače onako kako one žele”, rekao je Vaskez.

Ako savezna vlada odustane od ovoga, oni će u potpunosti izgubiti autoritet koji imaju, smatra advokat.

Dvadeset pet republikanskih guvernera podržava stav Abota. Kažu da Teksas ima ustavno pravo na samoodbranu. Abot kaže da vjeruje da bi te države bile spremne da pošalju trupe na granicu ako bude potrebno.

“Mislim da smo upravo sada prešli granicu pokušaja da riješimo problem i sada ga pretvaraju u političko pitanje”, rekao je Vaskez.

Teksas dijeli granicu od 1.981 kilometar sa Meksikom. Ilegalna imigracija približava se kriznoj tački. Samo prošlog mjeseca obrađeno je rekordnih 300.000 ilegalnih imigranata.

Pitanje migranata će možda čak i biti odlučujuće kada je riječ o predstojećim predsjedničkim izborima. Sadašnji američki predsjednik Džozef Bajden iz redova demokrata primjetno je liberalan po tom pitanju, dok republikanci koji kontrolišu Teksas žele oštriju borbu sa migrantima, prenosi Nova.

Na potezu je sada Bajden, koji usred eskalacije sukoba na Bliskom istoku, mora da se odlučno postavi i kada je riječ o unutrašnjoj krizi. Nesumnjivo je, takođe, da Greg Abot neće odustati od svojih namjera i da će vjerovatno ovaj slučaj odrediti ishod i narednih sukoba država sa saveznom vlašću.

Teksas je, inače, poznat i kao “buntovnik” Sjedinjenih Država. Nerijetko se iz ove savezne države pominje riječ otcjepljenje, a posljednji put se to dogodilo u decembru prošle godine.

Zagovornici otcjepljenja Teksasa od Sjedinjenih Država tada su vjerovali da su na ivici da ostvare ključnu pobjedu.
Teksaški nacionalisti godinama se zalažu za referendum o secesiji Teksasa, uprkos činjenici da Ustav SAD ne predviđa da se država otcijepi. Zemlja se otcijepila od Meksika 1836. i provela devet godina kao sopstvena nacija prije nego što je postala američka savezna država. Takođe se otcijepila od SAD 1861. prije nego što je ponovo primljena nakon završetka građanskog rata 1870.

(Glas Srpske)