Da li se građani odlučuju na to da osiguraju imovinu i zbog "superćelijske oluje"?
Elementarne nepogode i "superćelijske oluje", koje su prošlog mjeseca pogodile Republiku Srpsku, ali i čitav region, te obarale drveće, nosile krovove sa kuća i zgrada i nanijele ogromnu štetu na poljoprivrednim usjevima, povećale su potražnju za polisom osiguranja.
"Kada se dogode ovakve elementarne nepogode, u tom momentu poveća se i broj osiguranika", kaže za "Nezavisne novine" Bojan Popović, predsjednik Skupštine Udruženja osiguravajućih društava Republike Srpske.
Ističe da je to trenutno interesovanje te da se nakon ovakvih oluja poveća broj polisa, ali da poslije interesovanje opadne. Nažalost, kako kaže, ogromna je šteta, pogotovo na usjevima i plodovima, što će sigurno u nekom narednom periodu dodatno povećati broj osiguranika. Naglašava da nastalu štetu od posljednjeg nevremena mnogi još prebrojavaju, a u zavisnosti od polise osiguranja osiguravajuća društva će štetu ili dio štete i isplatiti.
"Iz godine u godinu povećava se broj osiguranika u poljoprivredi. Otprilike svake godine imamo povećan broj osiguranika između 30 i 40 odsto, koji su poljoprivredni proizvođači. Naše komisije za procjene su na terenu i mnogima je već šteta i plaćena, tako da naši osiguranici neće osjetiti posljedice štete na njihovim usjevima i plodovima", kaže Popović, koji je i direktor banjalučkog "Dunav osiguranja", i dodaje da su na našim prostorima slabo izraženi kultura i svijest o potrebi za osiguranjem imovine.
Napominje da postoji mogućnost da se jednom polisom osigura sva imovina od elementarnih nepogoda. Ističe da nema pokazatelja da se povećalo interesovanje za kasko osiguranja automobila.
Podsjećamo, u posljednjem olujnom nevremenu oštećen je i znatan broj vozila. "U principu, oni koji imaju nova vozila imaju i kasko osiguranje, a njihov broj nije veliki u Republici Srpskoj. Prosječna starost automobila je 15 godina i taj podatak sam za sebe sve govori. Ljudi osiguravaju automobile možda prve dvije, tri ili četiri godine, a nakon toga prestanu sa kasko osiguranjem jer smatraju da im to tada nije prioritet jer vozilo više i nije novo", kaže Popović.
Napominje da se iz godine u godinu povećava obim promocije i edukacije stanovništva. "Ipak, teško je doprijeti do svakoga u Srpskoj i BiH. Broj osiguranika nije na zadovoljavajućem nivou kao u našim susjednim zemljama, a da ne pričamo o zemljama Evropske unije", zaključio je Popović.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS, kaže da poljoprivredni proizvođači nemaju dovoljno povjerenja u osiguravajuća društva.
"Slabo su se poljoprivrednici zaštitili, iako resorno ministarstvo daje 50 odsto učešća u osiguranju, ali poljoprivredni proizvođači se ne osiguravaju jer je veoma teško dobiti odštetu od osiguravajućih kuća", tvrdi Usorac za "Nezavisne novine".
Kaže da su poljoprivrednici najviše prepušteni sami sebi, a ove godine su svi pretrpjeli veliku štetu. "Još proljetos zadesile su nas ogromne kiše, a sada opet kiša, grad, oluja i sve ostalo. Što se nepovjerenja prema osiguranju tiče, za to imam hiljadu primjera. Kad dođe do naplate osiguranja ispostavi se da nije osigurano od vjetra, pa od leda, nije od onog, jeste od ovog, ma uvijek se dešavaju neke trzavice i sve se to teško naplati. Tako ja nisam ništa osiguravao, to je veliki problem, pa sam od toga i odustao", kaže Usorac.
(Nezavisne)
"Kada se dogode ovakve elementarne nepogode, u tom momentu poveća se i broj osiguranika", kaže za "Nezavisne novine" Bojan Popović, predsjednik Skupštine Udruženja osiguravajućih društava Republike Srpske.
Ističe da je to trenutno interesovanje te da se nakon ovakvih oluja poveća broj polisa, ali da poslije interesovanje opadne. Nažalost, kako kaže, ogromna je šteta, pogotovo na usjevima i plodovima, što će sigurno u nekom narednom periodu dodatno povećati broj osiguranika. Naglašava da nastalu štetu od posljednjeg nevremena mnogi još prebrojavaju, a u zavisnosti od polise osiguranja osiguravajuća društva će štetu ili dio štete i isplatiti.
"Iz godine u godinu povećava se broj osiguranika u poljoprivredi. Otprilike svake godine imamo povećan broj osiguranika između 30 i 40 odsto, koji su poljoprivredni proizvođači. Naše komisije za procjene su na terenu i mnogima je već šteta i plaćena, tako da naši osiguranici neće osjetiti posljedice štete na njihovim usjevima i plodovima", kaže Popović, koji je i direktor banjalučkog "Dunav osiguranja", i dodaje da su na našim prostorima slabo izraženi kultura i svijest o potrebi za osiguranjem imovine.
Napominje da postoji mogućnost da se jednom polisom osigura sva imovina od elementarnih nepogoda. Ističe da nema pokazatelja da se povećalo interesovanje za kasko osiguranja automobila.
Podsjećamo, u posljednjem olujnom nevremenu oštećen je i znatan broj vozila. "U principu, oni koji imaju nova vozila imaju i kasko osiguranje, a njihov broj nije veliki u Republici Srpskoj. Prosječna starost automobila je 15 godina i taj podatak sam za sebe sve govori. Ljudi osiguravaju automobile možda prve dvije, tri ili četiri godine, a nakon toga prestanu sa kasko osiguranjem jer smatraju da im to tada nije prioritet jer vozilo više i nije novo", kaže Popović.
Napominje da se iz godine u godinu povećava obim promocije i edukacije stanovništva. "Ipak, teško je doprijeti do svakoga u Srpskoj i BiH. Broj osiguranika nije na zadovoljavajućem nivou kao u našim susjednim zemljama, a da ne pričamo o zemljama Evropske unije", zaključio je Popović.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS, kaže da poljoprivredni proizvođači nemaju dovoljno povjerenja u osiguravajuća društva.
"Slabo su se poljoprivrednici zaštitili, iako resorno ministarstvo daje 50 odsto učešća u osiguranju, ali poljoprivredni proizvođači se ne osiguravaju jer je veoma teško dobiti odštetu od osiguravajućih kuća", tvrdi Usorac za "Nezavisne novine".
Kaže da su poljoprivrednici najviše prepušteni sami sebi, a ove godine su svi pretrpjeli veliku štetu. "Još proljetos zadesile su nas ogromne kiše, a sada opet kiša, grad, oluja i sve ostalo. Što se nepovjerenja prema osiguranju tiče, za to imam hiljadu primjera. Kad dođe do naplate osiguranja ispostavi se da nije osigurano od vjetra, pa od leda, nije od onog, jeste od ovog, ma uvijek se dešavaju neke trzavice i sve se to teško naplati. Tako ja nisam ništa osiguravao, to je veliki problem, pa sam od toga i odustao", kaže Usorac.
(Nezavisne)
