Samit u Briselu: Ukrajina u fokusu, moguće otvaranje pregovora sa BiH
Foto: Tanjug/AP
Na samitu lidera zapadnog Balkana i Evropske unije usvojena je Deklaracija o pridruživanju i uspjehu reformi, u kojoj se, između ostalog, navodi da EU ima cilj približiti zemlje zapadnog Balkana sebi, istovremeno pozdravljajući napredak koji je do sada postignut.
Samit EU - zapadni Balkan održan je dan prije nego što su lideri EU započeli dvodnevni samit Evropskog savjeta, na kojem će se razgovarati o politici proširenja EU.
Na agendi samita u Briselu bi trebalo da se nađe i pitanje otvaranja pregovora sa Moldavijom i BiH, kao i davanje statusa kandidata Gruziji, ali sve oči uprte su ka Ukrajini i pitanju otvaranja pregovora sa tom zemljom, čemu se izričito protivi Mađarska.
"Odluka Evropske unije je da smo spremni za proširenje, razgovaramo sa državama zapadnog Balkana, razgovaramo sa Moldavijom, Ukrajinom i Gruzijom", rekao je Olaf Šolc, njemački kancelar, dodajući da članice EU treba da pruže podršku tim zemljama, posebno u slučaju Ukrajine.
Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, rekao je da se stabilnost najviše omogućava proširenjem, ističući da je proširenje najjači kapacitet stabilnosti kojim raspolaže EU, ne samo kada je riječ o Ukrajini, već i o zemljama kandidatima na Balkanu.
Komentarišući samit u Briselu, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekao je da Evropa treba da oslobodi BiH kolonijalnog statusa, Kristijana Šmita i stranaca u Ustavnom sudu BiH.
On je rekao da u EU nema jedinstva i da Evropu ne čekaju svijetli dani, što će se odraziti i na zemlje Balkana, o čemu će biti riječi na Samitu EU koji se održava u Briselu.
"Ako donesu odluku da BiH dobije pregovarački status, onda je to politička odluka. To će uraditi ako taj status daju Ukrajini i Moldaviji. BiH treba da oslobode kolonijalnog statusa, Šmita i stranaca u Ustavnom sudu BiH", rekao je Dodik, dodajući da se radi o veoma teškom samitu koji će pokazati u kakvom je stanju EU. Naglasio je i da je EU puna problema i da je to vidio kad je nedavno boravio u Briselu, kad se sjetio ulaska u Savezno izvršno vijeće bivše Jugoslavije pred sam raspad te zemlje.
Što se tiče deklaracije koja je usvojena, u njoj je između ostalog navedeno i da EU potvrđuje potpunu i nedvosmislenu opredijeljenost perspektivi članstva zapadnog Balkana u Evropskoj uniji, što je, kako navode, u uzajamnom interesu.
"EU pozdravlja odlučnost partnera zapadnog Balkana da poštuju centralne evropske vrijednosti i principe i da se prema njima obavežu u skladu s internacionalnim pravom", navedeno je u deklaraciji, u kojoj se dodaje da EU naglašava potrebu za trajnim naporima u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Deklaracijom EU očekuje od Beograda i Prištine konstruktivan angažman u normalizaciji odnosa i pozivaju ih da se uzdrže od jednostranih i nekoordinisanih djelovanja koja bi mogla dovesti do daljih napetosti i nasilja, kao i do retorike koja ne pogoduje normalizaciji odnosa.
Zbog ovog stava Srbija je uložila "rezervu" na tekst, ističući da je Kosovo i Metohija integralni dio Republike Srbije te da su jasne crvene linije Srbije, a to su nepriznavanje Kosova i neprihvatanje kao člana Ujedinjenih nacija, kao i člana u sistemu organizacija i agencija Ujedinjenih nacija.
"EU ima za cilj da približi zapadni Balkan sebi, pripremajući teren za pristupanje i donoseći konkretne koristi građanima zapadnog Balkana već i tokom procesa proširenja. Za tu svrhu EU namjerava istražiti dodatne mjere usmjerene na dalji napredak postepene integracije", navedeno je u ovoj deklaraciji.
Kada je riječ o novom Planu rasta za zapadni Balkan, navodi se da EU podstiče regiju da ubrza reforme povezane s EU i napreduje u regionalnoj ekonomskoj integraciji kroz zajedničko regionalno tržište.
"EU podsjeća na zajedničku obavezu da se pojačaju napori za pospješivanje integracije zapadnog Balkana s unutrašnjim tržištem EU. Zajedničko regionalno tržište zapadnog Balkana bi trebalo da posluži kao polazna tačka za integraciju", navodi se u pomenutoj deklaraciji.
(Nezavisne)
Samit EU - zapadni Balkan održan je dan prije nego što su lideri EU započeli dvodnevni samit Evropskog savjeta, na kojem će se razgovarati o politici proširenja EU.
Na agendi samita u Briselu bi trebalo da se nađe i pitanje otvaranja pregovora sa Moldavijom i BiH, kao i davanje statusa kandidata Gruziji, ali sve oči uprte su ka Ukrajini i pitanju otvaranja pregovora sa tom zemljom, čemu se izričito protivi Mađarska.
"Odluka Evropske unije je da smo spremni za proširenje, razgovaramo sa državama zapadnog Balkana, razgovaramo sa Moldavijom, Ukrajinom i Gruzijom", rekao je Olaf Šolc, njemački kancelar, dodajući da članice EU treba da pruže podršku tim zemljama, posebno u slučaju Ukrajine.
Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, rekao je da se stabilnost najviše omogućava proširenjem, ističući da je proširenje najjači kapacitet stabilnosti kojim raspolaže EU, ne samo kada je riječ o Ukrajini, već i o zemljama kandidatima na Balkanu.
Komentarišući samit u Briselu, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekao je da Evropa treba da oslobodi BiH kolonijalnog statusa, Kristijana Šmita i stranaca u Ustavnom sudu BiH.
On je rekao da u EU nema jedinstva i da Evropu ne čekaju svijetli dani, što će se odraziti i na zemlje Balkana, o čemu će biti riječi na Samitu EU koji se održava u Briselu.
"Ako donesu odluku da BiH dobije pregovarački status, onda je to politička odluka. To će uraditi ako taj status daju Ukrajini i Moldaviji. BiH treba da oslobode kolonijalnog statusa, Šmita i stranaca u Ustavnom sudu BiH", rekao je Dodik, dodajući da se radi o veoma teškom samitu koji će pokazati u kakvom je stanju EU. Naglasio je i da je EU puna problema i da je to vidio kad je nedavno boravio u Briselu, kad se sjetio ulaska u Savezno izvršno vijeće bivše Jugoslavije pred sam raspad te zemlje.
Što se tiče deklaracije koja je usvojena, u njoj je između ostalog navedeno i da EU potvrđuje potpunu i nedvosmislenu opredijeljenost perspektivi članstva zapadnog Balkana u Evropskoj uniji, što je, kako navode, u uzajamnom interesu.
"EU pozdravlja odlučnost partnera zapadnog Balkana da poštuju centralne evropske vrijednosti i principe i da se prema njima obavežu u skladu s internacionalnim pravom", navedeno je u deklaraciji, u kojoj se dodaje da EU naglašava potrebu za trajnim naporima u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Deklaracijom EU očekuje od Beograda i Prištine konstruktivan angažman u normalizaciji odnosa i pozivaju ih da se uzdrže od jednostranih i nekoordinisanih djelovanja koja bi mogla dovesti do daljih napetosti i nasilja, kao i do retorike koja ne pogoduje normalizaciji odnosa.
Zbog ovog stava Srbija je uložila "rezervu" na tekst, ističući da je Kosovo i Metohija integralni dio Republike Srbije te da su jasne crvene linije Srbije, a to su nepriznavanje Kosova i neprihvatanje kao člana Ujedinjenih nacija, kao i člana u sistemu organizacija i agencija Ujedinjenih nacija.
"EU ima za cilj da približi zapadni Balkan sebi, pripremajući teren za pristupanje i donoseći konkretne koristi građanima zapadnog Balkana već i tokom procesa proširenja. Za tu svrhu EU namjerava istražiti dodatne mjere usmjerene na dalji napredak postepene integracije", navedeno je u ovoj deklaraciji.
Kada je riječ o novom Planu rasta za zapadni Balkan, navodi se da EU podstiče regiju da ubrza reforme povezane s EU i napreduje u regionalnoj ekonomskoj integraciji kroz zajedničko regionalno tržište.
"EU podsjeća na zajedničku obavezu da se pojačaju napori za pospješivanje integracije zapadnog Balkana s unutrašnjim tržištem EU. Zajedničko regionalno tržište zapadnog Balkana bi trebalo da posluži kao polazna tačka za integraciju", navodi se u pomenutoj deklaraciji.
(Nezavisne)
